Knjiga fraza

bs Prošlost 3   »   mk Минато време 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [осумдесет и три]

83 [osoomdyesyet i tri]

Минато време 3

Minato vryemye 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski makedonski Igra Više
telefonirati т-л-фони-а т_________ т-л-ф-н-р- ---------- телефонира 0
Minat- -ry-mye 3 M_____ v______ 3 M-n-t- v-y-m-e 3 ---------------- Minato vryemye 3
Ja sam telefonirao / telefonirala. Ј-- т-лефо-и--в. Ј__ т___________ Ј-с т-л-ф-н-р-в- ---------------- Јас телефонирав. 0
M--at-----em-e-3 M_____ v______ 3 M-n-t- v-y-m-e 3 ---------------- Minato vryemye 3
Ja sam cijelo vrijeme telefonirao / telefonirala. Ја--ц-л- в-е-- -еле-----ав. Ј__ ц___ в____ т___________ Ј-с ц-л- в-е-е т-л-ф-н-р-в- --------------------------- Јас цело време телефонирав. 0
ty----f-n-ra t___________ t-e-y-f-n-r- ------------ tyelyefonira
pitati праш--а п______ п-а-у-а ------- прашува 0
tyelye-o--ra t___________ t-e-y-f-n-r- ------------ tyelyefonira
Ja sam pitao / pitala. Јас п-ашав. Ј__ п______ Ј-с п-а-а-. ----------- Јас прашав. 0
t-elye-on--a t___________ t-e-y-f-n-r- ------------ tyelyefonira
Ja sam uvijek pitao / pitala. Јас -еког-ш п-ашував. Ј__ с______ п________ Ј-с с-к-г-ш п-а-у-а-. --------------------- Јас секогаш прашував. 0
Ј---tye-----nira-. Ј__ t_____________ Ј-s t-e-y-f-n-r-v- ------------------ Јas tyelyefonirav.
ispričati р---а---а р________ р-с-а-у-а --------- раскажува 0
Ј-s t----e-o-irav. Ј__ t_____________ Ј-s t-e-y-f-n-r-v- ------------------ Јas tyelyefonirav.
Ja sam ispričao / ispričala. Јас р-с--ж-в--. Ј__ р__________ Ј-с р-с-а-у-а-. --------------- Јас раскажував. 0
Јas -y--yef--ira-. Ј__ t_____________ Ј-s t-e-y-f-n-r-v- ------------------ Јas tyelyefonirav.
Ja sam ispričao / ispričala cijelu priču. Ја- ----ас------це-ата прик----. Ј__ ј_ р_______ ц_____ п________ Ј-с ј- р-с-а-а- ц-л-т- п-и-а-н-. -------------------------------- Јас ја раскажав целата приказна. 0
Јas -zy-l- vr-emye-t-e-y----ir--. Ј__ t_____ v______ t_____________ Ј-s t-y-l- v-y-m-e t-e-y-f-n-r-v- --------------------------------- Јas tzyelo vryemye tyelyefonirav.
učiti учи у__ у-и --- учи 0
Ј-s---y--o v--em-- ty--yefon-r-v. Ј__ t_____ v______ t_____________ Ј-s t-y-l- v-y-m-e t-e-y-f-n-r-v- --------------------------------- Јas tzyelo vryemye tyelyefonirav.
Ja sam učio / učila. Ј-- уче-. Ј__ у____ Ј-с у-е-. --------- Јас учев. 0
Јa--tzye-o-vrye----ty---e-onira-. Ј__ t_____ v______ t_____________ Ј-s t-y-l- v-y-m-e t-e-y-f-n-r-v- --------------------------------- Јas tzyelo vryemye tyelyefonirav.
Ja sam učio / učila cijelo veče. Ј---уч-в цела -еч-р. Ј__ у___ ц___ в_____ Ј-с у-е- ц-л- в-ч-р- -------------------- Јас учев цела вечер. 0
p-ashoo-a p________ p-a-h-o-a --------- prashoova
raditi ра---и р_____ р-б-т- ------ работи 0
p--s-oova p________ p-a-h-o-a --------- prashoova
Ja sam radio / radila. Ј---рабо--в. Ј__ р_______ Ј-с р-б-т-в- ------------ Јас работев. 0
p---hoova p________ p-a-h-o-a --------- prashoova
Ja sam radio / radila cijeli dan. Ј-- ----тев ------н. Ј__ р______ ц__ д___ Ј-с р-б-т-в ц-л д-н- -------------------- Јас работев цел ден. 0
Јas pra----. Ј__ p_______ Ј-s p-a-h-v- ------------ Јas prashav.
jesti ја-е ј___ ј-д- ---- јаде 0
Јa- -r-sha-. Ј__ p_______ Ј-s p-a-h-v- ------------ Јas prashav.
Ja sam jeo / jela. Ја--ј-дев. Ј__ ј_____ Ј-с ј-д-в- ---------- Јас јадев. 0
Јa- p-asha-. Ј__ p_______ Ј-s p-a-h-v- ------------ Јas prashav.
Ja sam pojeo / pojela svu hranu. Јас го--з-дов ----то ---ење. Ј__ г_ и_____ ц_____ ј______ Ј-с г- и-е-о- ц-л-т- ј-д-њ-. ---------------------------- Јас го изедов целото јадење. 0
Ј-s --e-o------------o-av. Ј__ s_________ p__________ Ј-s s-e-o-u-s- p-a-h-o-a-. -------------------------- Јas syekoguash prashoovav.

Istorija lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Istorija lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sistematsko proučavanje jezika. Ljudi već hiljadama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su takođe u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju tačan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera da se istraži porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala istorija jezika. U 18. vijeku se započelo s upoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sistem. Najvažnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale nauke. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Istorija lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!