Knjiga fraza

bs Pitati – prošlost 2   »   he ‫שאלות – עבר 2‬

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

‫86 [שמונים ושש]‬

86 [shmonim w'shesh]

‫שאלות – עבר 2‬

she'elot – avar 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hebrejski Igra Više
Koju kravatu si nosio? ‫-י-----י-ה--נב--‬ ‫____ ע____ ע_____ ‫-י-ו ע-י-ה ע-ב-?- ------------------ ‫איזו עניבה ענבת?‬ 0
e--o a-iva- --a-ta? e___ a_____ a______ e-z- a-i-a- a-a-t-? ------------------- eyzo anivah anavta?
Koji auto si kupio / kupila? ‫א--ו -כ-נית--נית?‬ ‫____ מ_____ ק_____ ‫-י-ו מ-ו-י- ק-י-?- ------------------- ‫איזו מכונית קנית?‬ 0
eyzo-an-v-h a-avt-? e___ a_____ a______ e-z- a-i-a- a-a-t-? ------------------- eyzo anivah anavta?
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? ‫לא-ז- עית-- עשי- מ-נוי-‬ ‫_____ ע____ ע___ מ______ ‫-א-ז- ע-ת-ן ע-י- מ-נ-י-‬ ------------------------- ‫לאיזה עיתון עשית מינוי?‬ 0
e-zo-a-i-ah----v-a? e___ a_____ a______ e-z- a-i-a- a-a-t-? ------------------- eyzo anivah anavta?
Koga ste vidjeli? ‫את--י-רא---‬ ‫__ מ_ ר_____ ‫-ת מ- ר-י-?- ------------- ‫את מי ראית?‬ 0
eyzo-m-kh--it--an-ta/--n-t? e___ m_______ q____________ e-z- m-k-o-i- q-n-t-/-a-i-? --------------------------- eyzo mekhonit qanita/qanit?
Koga ste sreli? ‫ע--מ- נפגשת-‬ ‫__ מ_ נ______ ‫-ם מ- נ-ג-ת-‬ -------------- ‫עם מי נפגשת?‬ 0
e-z-----hon-t-----t--qan--? e___ m_______ q____________ e-z- m-k-o-i- q-n-t-/-a-i-? --------------------------- eyzo mekhonit qanita/qanit?
Koga ste prepoznali? ‫א- מ- ---ת?‬ ‫__ מ_ ה_____ ‫-ת מ- ה-ר-?- ------------- ‫את מי הכרת?‬ 0
e-----ekh-n-t -a-i-a--an--? e___ m_______ q____________ e-z- m-k-o-i- q-n-t-/-a-i-? --------------------------- eyzo mekhonit qanita/qanit?
Kada ste ustali? ‫מ-י ק-ת?‬ ‫___ ק____ ‫-ת- ק-ת-‬ ---------- ‫מתי קמת?‬ 0
l---y-------n ass--a-a--i---inu-? l_______ i___ a___________ m_____ l-'-y-e- i-o- a-s-t-/-s-i- m-n-y- --------------------------------- le'eyzeh iton assita/assit minuy?
Kada ste počeli? ‫--י--ת-לת?‬ ‫___ ה______ ‫-ת- ה-ח-ת-‬ ------------ ‫מתי התחלת?‬ 0
e------a-it--ra'--? e_ m_ r____________ e- m- r-'-t-/-a-i-? ------------------- et mi ra'ita/ra'it?
Kada ste prestali? ‫-ת-----קת-‬ ‫___ ה______ ‫-ת- ה-ס-ת-‬ ------------ ‫מתי הפסקת?‬ 0
im-mi n---a-ht--nif-a-ht? i_ m_ n__________________ i- m- n-f-a-h-a-n-f-a-h-? ------------------------- im mi nifgashta/nifgasht?
Zašto ste se probudili? ‫מ-ו---מ-?‬ ‫____ ק____ ‫-ד-ע ק-ת-‬ ----------- ‫מדוע קמת?‬ 0
im ----ifg-s-ta/nif-as--? i_ m_ n__________________ i- m- n-f-a-h-a-n-f-a-h-? ------------------------- im mi nifgashta/nifgasht?
Zašto ste postali učitelj? ‫מ-וע הפ-ת --יות מ-רה?‬ ‫____ ה___ ל____ מ_____ ‫-ד-ע ה-כ- ל-י-ת מ-ר-?- ----------------------- ‫מדוע הפכת להיות מורה?‬ 0
im-mi-n---asht-/ni-g-s--? i_ m_ n__________________ i- m- n-f-a-h-a-n-f-a-h-? ------------------------- im mi nifgashta/nifgasht?
Zašto ste uzeli taksi? ‫מ--- ל--- מו-ית-‬ ‫____ ל___ מ______ ‫-ד-ע ל-ח- מ-נ-ת-‬ ------------------ ‫מדוע לקחת מונית?‬ 0
et----hi-rta/h-krt? e_ m_ h____________ e- m- h-k-t-/-i-r-? ------------------- et mi hikrta/hikrt?
Odakle ste došli? ‫--יכ- -----‬ ‫_____ ה_____ ‫-ה-כ- ה-ע-?- ------------- ‫מהיכן הגעת?‬ 0
e- m--h---ta/hikr-? e_ m_ h____________ e- m- h-k-t-/-i-r-? ------------------- et mi hikrta/hikrt?
Gdje ste išli? ‫ל------ל---‬ ‫_____ ה_____ ‫-ה-כ- ה-כ-?- ------------- ‫להיכן הלכת?‬ 0
e- ----ikrta-hi-r-? e_ m_ h____________ e- m- h-k-t-/-i-r-? ------------------- et mi hikrta/hikrt?
Gdje ste bili? ‫-י-- הי---‬ ‫____ ה_____ ‫-י-ן ה-י-?- ------------ ‫היכן היית?‬ 0
matay-qa-t--q---? m____ q__________ m-t-y q-m-a-q-m-? ----------------- matay qamta/qamt?
Kome si pomogao / pomogla? ‫-מי-עז-ת-‬ ‫___ ע_____ ‫-מ- ע-ר-?- ----------- ‫למי עזרת?‬ 0
m-tay -am----a--? m____ q__________ m-t-y q-m-a-q-m-? ----------------- matay qamta/qamt?
Kome si pisao / pisala? ‫---------‬ ‫___ כ_____ ‫-מ- כ-ב-?- ----------- ‫למי כתבת?‬ 0
ma-ay qa-----am-? m____ q__________ m-t-y q-m-a-q-m-? ----------------- matay qamta/qamt?
Kome si odgovorio / odgovorila? ‫--י--נ--?‬ ‫___ ע_____ ‫-מ- ע-י-?- ----------- ‫למי ענית?‬ 0
m---- -i------/hit--l-? m____ h________________ m-t-y h-t-a-t-/-i-x-l-? ----------------------- matay hitxalta/hitxalt?

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu tačnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičkim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezičke podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezičke vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...