Knjiga fraza

bs Zavisne rečenice sa da 1   »   et Kõrvallaused sõnaga et 1

91 [devedeset i jedan]

Zavisne rečenice sa da 1

Zavisne rečenice sa da 1

91 [üheksakümmend üks]

Kõrvallaused sõnaga et 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski estonski Igra Više
Vrijeme će možda sutra biti bolje. I-m -äheb-v-----ll- hom-e----ema-s. I__ l____ v________ h____ p________ I-m l-h-b v-i---l-a h-m-e p-r-m-k-. ----------------------------------- Ilm läheb võib-olla homme paremaks. 0
Odakle znate to? K--t-te-te--- s-da? K___ t_ t____ s____ K-s- t- t-a-e s-d-? ------------------- Kust te teate seda? 0
Ja se nadam da će biti bolje. Ma---o-an--e----------- pare-a-s. M_ l______ e_ s__ l____ p________ M- l-o-a-, e- s-e l-h-b p-r-m-k-. --------------------------------- Ma loodan, et see läheb paremaks. 0
On dolazi sasvim sigurno. Ta-tu--- -äri- k-nd-al-. T_ t____ p____ k________ T- t-l-b p-r-s k-n-l-l-. ------------------------ Ta tuleb päris kindlalt. 0
Da li je to sigurno? On-s-e-ki--e-? O_ s__ k______ O- s-e k-n-e-? -------------- On see kindel? 0
Znam da on dolazi. Ma ---n- -- t--tule-. M_ t____ e_ t_ t_____ M- t-a-, e- t- t-l-b- --------------------- Ma tean, et ta tuleb. 0
On će sigurno nazvati. T--he-i------i-dl--t-. T_ h_______ k_________ T- h-l-s-a- k-n-l-s-i- ---------------------- Ta helistab kindlasti. 0
Stvarno? Tõ-s--? T______ T-e-t-? ------- Tõesti? 0
Ja vjerujem da će nazvati. Ma--rva-, et-ta he--sta-. M_ a_____ e_ t_ h________ M- a-v-n- e- t- h-l-s-a-. ------------------------- Ma arvan, et ta helistab. 0
Vino je sigurno staro. Se-----n -n----dl-st------. S__ v___ o_ k________ v____ S-e v-i- o- k-n-l-s-i v-n-. --------------------------- See vein on kindlasti vana. 0
Znate li to sigurno? T-a---te s-da-k-ndla--? T____ t_ s___ k________ T-a-e t- s-d- k-n-l-l-? ----------------------- Teate te seda kindlalt? 0
Ja pretpostavljam da je staro. Ma paku-- -t-see-o--v--a. M_ p_____ e_ s__ o_ v____ M- p-k-n- e- s-e o- v-n-. ------------------------- Ma pakun, et see on vana. 0
Naš šef dobro izgleda. M-i- -le-u- näeb-h------ja. M___ ü_____ n___ h__ v_____ M-i- ü-e-u- n-e- h-a v-l-a- --------------------------- Meie ülemus näeb hea välja. 0
Smatrate li? Arv--e? A______ A-v-t-? ------- Arvate? 0
Smatram da on čak vrlo dobro izgleda. Ma----a-- et-t- ---b ---------- hea ----a. M_ a_____ e_ t_ n___ l____ v___ h__ v_____ M- a-v-n- e- t- n-e- l-u-a v-g- h-a v-l-a- ------------------------------------------ Ma arvan, et ta näeb lausa väga hea välja. 0
Šef ima sigurno djevojku. Ü-e--se- -n---nd---ti--üdru----e-. Ü_______ o_ k________ t___________ Ü-e-u-e- o- k-n-l-s-i t-d-u-s-b-r- ---------------------------------- Ülemusel on kindlasti tüdruksõber. 0
Vjerujete li stvarno? Ar--t---õest-? A_____ t______ A-v-t- t-e-t-? -------------- Arvate tõesti? 0
Vrlo je moguće da ima djevojku. See--n pär-- -õ-n--l-ne- -- --------ü---k-õbe-. S__ o_ p____ t__________ e_ t__ o_ t___________ S-e o- p-r-s t-e-ä-l-n-, e- t-l o- t-d-u-s-b-r- ----------------------------------------------- See on päris tõenäoline, et tal on tüdruksõber. 0

Španski jezik

Španski jezik spada u svjetske jezike. Španski je maternji jezik za više od 380 miliona ljudi. Osim toga, ima mnogo ljudi kojima je španski drugi jezik. Time je španski jedan od najvažnijih jezika na planeti. Takođe je najveći od svih romanskih jezika. Španci svoj jezik nazivaju español ili castellano . Pojam castellano otkriva porijeklo španskog jezika. Razvio se iz kolokvijalnog govora pokrajine Kastilja. Još u 16. stoljeću je većina Španaca govorila kastiljski . Danas se pojmovi español i castellano koriste kao sinonimi. Ali oni mogu imati i političku dimenziju. Španski se raširio osvajanjima i kolonijalizmom. Španski se tako govori i u zapadnoj Africi i na Filipinima. Međutim, najveći dio govornika španskog jezika živi u Americi. Španski jezik dominira u srednjoj i južnoj Americi. No broj govornika španskog jezika raste i u SAD-u. Oko 50 miliona ljudi u SAD-u govori španski. To je više nego u Španiji. Španski u Americi razlikuje se od evropskog španskog. Te razlike su najviše prisutne u vokabularu i gramatici. U Americi se, na primjer, koristi drugi oblik za prošlo vrijeme. Mnogo razlika ima i rječniku. Neke riječi postoje samo u Americi, druge samo u Španiji. Ali španski čak ni u Americi nije jedinstven. Postoji mnogo varijanti američkog španskog. Nakon engleskog španski je jezik koji se najčešće uči u svijetu. I relativno se brzo može naučiti... Šta još čekate? - ¡Vamos!