Не -н-м-д--ли--е-с- -н-в------.
Н_ з___ д_ л_ ћ_ с_ о_ в_______
Н- з-а- д- л- ћ- с- о- в-а-и-и-
-------------------------------
Не знам да ли ће се он вратити. 0 Za--s-e---če--ce--a-d--liZ______ r_______ s_ d_ l_Z-v-s-e r-č-n-c- s- d- l--------------------------Zavisne rečenice sa da li
Д- л--ме он ипак--оли?
Д_ л_ м_ о_ и___ в____
Д- л- м- о- и-а- в-л-?
----------------------
Да ли ме он ипак воли? 0 N--z--- da ----- -- -oli.N_ z___ d_ l_ m_ o_ v____N- z-a- d- l- m- o- v-l-.-------------------------Ne znam da li me on voli.
Д---и ће с---- -ра-ити?
Д_ л_ ћ_ с_ о_ в_______
Д- л- ћ- с- о- в-а-и-и-
-----------------------
Да ли ће се он вратити? 0 N- -nam d--li-me on --li.N_ z___ d_ l_ m_ o_ v____N- z-a- d- l- m- o- v-l-.-------------------------Ne znam da li me on voli.
Пита- с---а л- он ----д----.
П____ с_ д_ л_ о_ и__ д_____
П-т-м с- д- л- о- и-а д-у-у-
----------------------------
Питам се да ли он има другу. 0 Ne -na- ----- --- -- -n---at-t-.N_ z___ d_ l_ ć_ s_ o_ v_______N- z-a- d- l- c-e s- o- v-a-i-i---------------------------------Ne znam da li će se on vratiti.
Го-ори ли--- и----------?
Г_____ л_ о_ и___ и______
Г-в-р- л- о- и-а- и-т-н-?
-------------------------
Говори ли он ипак истину? 0 D- -i--e-----p-- -ol-?D_ l_ m_ o_ i___ v____D- l- m- o- i-a- v-l-?----------------------Da li me on ipak voli?
Сумњ---д---и-ће ми -ис-ти.
С_____ д_ л_ ћ_ м_ п______
С-м-а- д- л- ћ- м- п-с-т-.
--------------------------
Сумњам да ли ће ми писати. 0 Da li me-----pa- -oli?D_ l_ m_ o_ i___ v____D- l- m- o- i-a- v-l-?----------------------Da li me on ipak voli?
Д- л---е м- о------ п----и?
Д_ л_ ћ_ м_ о_ и___ п______
Д- л- ћ- м- о- и-а- п-с-т-?
---------------------------
Да ли ће ми он ипак писати? 0 D--l- c----e on -ratiti?D_ l_ ć_ s_ o_ v_______D- l- c-e s- o- v-a-i-i-------------------------Da li će se on vratiti?
Svoj maternji jezik počinjemo učiti kao bebe.
To se dešava potpuno automatski.
Mi to ne primjećujemo.
Prilikom učenja naš mozak mora puno raditi.
Na primjer, dok učimo gramatiku, on ima jako puno posla.
Svaki dan čuje nove stvari.
Stalno dobija nova impulse.
Međutim, mozak ne može obraditi svaki impuls pojedinačno.
Mora se ponašati ekonomično.
Zato se orijentira na pravilnosti.
Mozak pamti ono što često čuje.
On registrira koliko često se neka stvar ponavlja.
Iz tih primjera zatim izvlači gramatičko pravilo.
Djeca znaju da li je neka rečenica tačna ili netačna.
Međutim, ne znaju zašto je to tako.
Njihov mozak poznaje pravila iako ih nije učio.
Odrasli drugačije uče jezike.
Oni već poznaju strukturu svog maternjeg jezika.
Ona je osnova za nova gramatička pravila.
Odraslima je za učenje potrebna nastava.
Mozak ima utvrđen sistem prilikom učenja gramatike.
To je recimo vidljivo na imenicama i glagolima.
Oni se pohranjuju u različitа područja mozga.
Prilikom njihove obrade aktiviraju se različiti dijelovi mozga.
Nadalje, jednostavna pravila se uče na drugačiji način od složenih.
Kod složenih pravila više moždanih područja radi skupa.
Još nije istraženo na koji tačno način mozak uči gramatiku.
No zna se da teoretski može naučiti svaku gramatiku...