Knjiga fraza

bs Veznici 1   »   ro Conjuncţii 1

94 [devedeset i četiri]

Veznici 1

Veznici 1

94 [nouăzeci şi patru]

Conjuncţii 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski rumunski Igra Više
Čekaj dok kiša ne prestane. Aş----tă p--ă s- ---e--e p----a. A_______ p___ s_ o______ p______ A-t-a-t- p-n- s- o-r-ş-e p-o-i-. -------------------------------- Aşteaptă până se opreşte ploaia. 0
Čekaj dok završim. A-t-a-tă---nă-e -at-. A_______ p___ e g____ A-t-a-t- p-n- e g-t-. --------------------- Aşteaptă până e gata. 0
Čekaj dok se on ne vrati. Aş--aptă-p-n- ---î-toa---. A_______ p___ s_ î________ A-t-a-t- p-n- s- î-t-a-c-. -------------------------- Aşteaptă până se întoarce. 0
Ja čekam dok mi se kosa ne osuši. A----t p-n- -i s-a-us-at -ă-ul. A_____ p___ m_ s__ u____ p_____ A-t-p- p-n- m- s-a u-c-t p-r-l- ------------------------------- Aştept până mi s-a uscat părul. 0
Ja čekam dok se film ne završi. A---pt -ân- s- --r--n- f---ul. A_____ p___ s_ t______ f______ A-t-p- p-n- s- t-r-i-ă f-l-u-. ------------------------------ Aştept până se termină filmul. 0
Ja čekam dok na semaforu ne bude zeleno. Aş--pt p-nă-se-f--e--erde -a se-a-or. A_____ p___ s_ f___ v____ l_ s_______ A-t-p- p-n- s- f-c- v-r-e l- s-m-f-r- ------------------------------------- Aştept până se face verde la semafor. 0
Kada putuješ na godišnji odmor? Cân- -e-g--în--on--di-? C___ m____ î_ c________ C-n- m-r-i î- c-n-e-i-? ----------------------- Când mergi în concediu? 0
Još prije ljetnog raspusta? Î-că -nai--- de --ca--a--e vară? Î___ î______ d_ v______ d_ v____ Î-c- î-a-n-e d- v-c-n-a d- v-r-? -------------------------------- Încă înainte de vacanţa de vară? 0
Da, još prije nego počne ljetni raspust. D-- în-- --a--te-s--î-c-apă--acan-a de--ară. D__ î___ î______ s_ î______ v______ d_ v____ D-, î-c- î-a-n-e s- î-c-a-ă v-c-n-a d- v-r-. -------------------------------------------- Da, încă înainte să înceapă vacanţa de vară. 0
Popravi krov, prije nego što počne zima. Repa-ă-a----riş-l-----nte--ă -i-------a. R_____ a_________ î______ s_ v___ i_____ R-p-r- a-o-e-i-u- î-a-n-e s- v-n- i-r-a- ---------------------------------------- Repară acoperişul înainte să vină iarna. 0
Operi ruke, prije nego što sjedneš za sto. S-a-ă----pe--â----îna-n-e -ă-t--aşez--la ---ă. S_______ p_ m____ î______ s_ t_ a____ l_ m____ S-a-ă-t- p- m-i-i î-a-n-e s- t- a-e-i l- m-s-. ---------------------------------------------- Spală-te pe mâini înainte să te aşezi la masă. 0
Zatvori prozor, prije nego što izađeš. Î-chi-----am-- î-a-----să -eşi. Î______ g_____ î______ s_ i____ Î-c-i-e g-a-u- î-a-n-e s- i-ş-. ------------------------------- Închide geamul înainte să ieşi. 0
Kada ćeš doći kući? Când v---a--să? C___ v__ a_____ C-n- v-i a-a-ă- --------------- Când vii acasă? 0
Nakon nastave? După--ur-? D___ c____ D-p- c-r-? ---------- După curs? 0
Da, nakon što se nastava završi. D-- d-p- -- -e -er---ă--u-s-l. D__ d___ c_ s_ t______ c______ D-, d-p- c- s- t-r-i-ă c-r-u-. ------------------------------ Da, după ce se termină cursul. 0
Nakon što je imao nezgodu, on više nije mogao raditi. D-----e - a-ut-un--cc-de-t -u ---a- p-tut luc-a. D___ c_ a a___ u_ a_______ n_ a m__ p____ l_____ D-p- c- a a-u- u- a-c-d-n- n- a m-i p-t-t l-c-a- ------------------------------------------------ După ce a avut un accident nu a mai putut lucra. 0
Nakon što je izgubio posao, on je otišao u Ameriku. Dup- c--şi---p--rdut--lu-b----ple-at în A--r--a. D___ c_ ş___ p______ s_____ a p_____ î_ A_______ D-p- c- ş--- p-e-d-t s-u-b- a p-e-a- î- A-e-i-a- ------------------------------------------------ După ce şi-a pierdut slujba a plecat în America. 0
Nakon što je otišao u Ameriku, on se obogatio. După ce - -l--at în---e--ca---a --bo-ă-it. D___ c_ a p_____ î_ A______ s__ î_________ D-p- c- a p-e-a- î- A-e-i-a s-a î-b-g-ţ-t- ------------------------------------------ După ce a plecat în America s-a îmbogăţit. 0

Kako učiti dva jezika istovremeno

Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji. Mnogi ljudi uče strani jezik. Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika. Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno. Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem. Njihov mozak uči oba jezika automatski. Kad porastu, znaju šta pripada kojem jeziku. Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika. Kod odraslih je to drugačije. Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno. Ko uči dva jezika istovremeno, mora na umu imati određena pravila. Prvo, važno je da se oba jezika međusobno uporede. Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični. To može dovesti do brkanja. Stoga je bitno oba jezika pažljivo analizirati. Možete, na primjer, napraviti listu. Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike. Na taj je način mozak prisiljen da se intenzivno pozabavi s oba jezika. Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika. Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij. Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog. Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični. Kod jezika koji se dosta razlikuju ne postoji opasnost od brkanja. No postoji opasnost od upoređivanja jezika. Bilo bi bolje da se jezici upoređuju s maternjim jezikom. Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije. Takođe je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom. Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...