Knjiga fraza

bs Veznici 3   »   hr Veznici 3

96 [devedeset i šest]

Veznici 3

Veznici 3

96 [devedeset i šest]

Veznici 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hrvatski Igra Više
Ja ustajem čim budilnik zazvoni. Ja u--a--------bud-l--- zaz---i. J_ u______ č__ b_______ z_______ J- u-t-j-m č-m b-d-l-c- z-z-o-i- -------------------------------- Ja ustajem čim budilica zazvoni. 0
Ja postajem umoran čim trebam učiti. Pos-a-e--um---n -i- -o--m u---i. P_______ u_____ č__ m____ u_____ P-s-a-e- u-o-a- č-m m-r-m u-i-i- -------------------------------- Postanem umoran čim moram učiti. 0
Ja prestajem raditi čim napunim 60. Pr-s--j-m ---iti-či- napu-im--0. P________ r_____ č__ n______ 6__ P-e-t-j-m r-d-t- č-m n-p-n-m 6-. -------------------------------- Prestajem raditi čim napunim 60. 0
Kada ćete nazvati? K-da-će-e--a-vat-? K___ ć___ n_______ K-d- ć-t- n-z-a-i- ------------------ Kada ćete nazvati? 0
Čim budem imao / imala trenutak slobodnog vremena. Čim -u-e- ima----imal--tr-nut-----ob--nog vre--n-. Č__ b____ i___ / i____ t_______ s________ v_______ Č-m b-d-m i-a- / i-a-a t-e-u-a- s-o-o-n-g v-e-e-a- -------------------------------------------------- Čim budem imao / imala trenutak slobodnog vremena. 0
On će zvati čim bude imao nešto vremena. N----t-će--im --------- n---o v-eme-a. N_____ ć_ č__ b___ i___ n____ v_______ N-z-a- ć- č-m b-d- i-a- n-š-o v-e-e-a- -------------------------------------- Nazvat će čim bude imao nešto vremena. 0
Koliko dugo ćete raditi? K--i------- ---- -ad-t-? K_____ d___ ć___ r______ K-l-k- d-g- ć-t- r-d-t-? ------------------------ Koliko dugo ćete raditi? 0
Radit ću dok budem mogao / mogla. R-d---ć- dok-bu-e---og-o / --g-a. R____ ć_ d__ b____ m____ / m_____ R-d-t ć- d-k b-d-m m-g-o / m-g-a- --------------------------------- Radit ću dok budem mogao / mogla. 0
Ja ću raditi dok budem zdrav / zdrava. R---- -- --k--ude--------/ -dra-a. R____ ć_ d__ b____ z____ / z______ R-d-t ć- d-k b-d-m z-r-v / z-r-v-. ---------------------------------- Radit ću dok budem zdrav / zdrava. 0
On leži u krevetu umjesto da radi. O- l--- ---revet- umj-s-o -----d-. O_ l___ u k______ u______ d_ r____ O- l-ž- u k-e-e-u u-j-s-o d- r-d-. ---------------------------------- On leži u krevetu umjesto da radi. 0
Ona čita novine umjesto da kuha. O-- č-t----v-ne------to d- ku--. O__ č___ n_____ u______ d_ k____ O-a č-t- n-v-n- u-j-s-o d- k-h-. -------------------------------- Ona čita novine umjesto da kuha. 0
On sjedi u gostionici umjesto da ide kući. O---jedi---------u-j--to d---d--kuć-. O_ s____ u k____ u______ d_ i__ k____ O- s-e-i u k-č-i u-j-s-o d- i-e k-ć-. ------------------------------------- On sjedi u krčmi umjesto da ide kući. 0
Koliko ja znam, on stanuje ovdje. K-l--------n--,-o--s------ o-d-e. K_____ j_ z____ o_ s______ o_____ K-l-k- j- z-a-, o- s-a-u-e o-d-e- --------------------------------- Koliko ja znam, on stanuje ovdje. 0
Koliko ja znam, njegova žena je bolesna. K--i---ja---a-, n-e-o-a -e-a j- b-lesn-. K_____ j_ z____ n______ ž___ j_ b_______ K-l-k- j- z-a-, n-e-o-a ž-n- j- b-l-s-a- ---------------------------------------- Koliko ja znam, njegova žena je bolesna. 0
Koliko ja znam, on je nezaposlen. Ko------- -n-m, o---- nez-------. K_____ j_ z____ o_ j_ n__________ K-l-k- j- z-a-, o- j- n-z-p-s-e-. --------------------------------- Koliko ja znam, on je nezaposlen. 0
Ja sam prespavao, inače bih bio tačan. Pres-a-a---------ače--i---i---oč--. P________ s___ i____ b__ b__ t_____ P-e-p-v-o s-m- i-a-e b-h b-o t-č-n- ----------------------------------- Prespavao sam, inače bih bio točan. 0
Ja sam propustio autobus, inače bih bio tačan. P---us-i- sa--a-t--u-, -n-č--b-- -io to---. P________ s__ a_______ i____ b__ b__ t_____ P-o-u-t-o s-m a-t-b-s- i-a-e b-h b-o t-č-n- ------------------------------------------- Propustio sam autobus, inače bih bio točan. 0
Ja nisam našao put, inače bih bio tačan. Nis-- n-----p-t, in--e --h-bio --čan. N____ n____ p___ i____ b__ b__ t_____ N-s-m n-š-o p-t- i-a-e b-h b-o t-č-n- ------------------------------------- Nisam našao put, inače bih bio točan. 0

Jezik i matematika

Razmišljanje i jezik idu jedno s drugim. Uzajamno utječu jedno na drugo. Jezičke strukture oblikuju strukturu našeg mišljenja. U pojedinim jezicima, na primjer, ne postoje riječi za brojeve. Govornici ne razumiju koncept brojeva. Matematika i jezici takođe nekako idu jedno s drugim. Gramatičke i matematičke strukture često sliče jedna drugoj. Neki istraživači smatraju da se također slično obrađuju. Smatraju da je centar za govor zadužen i za matematiku. Mogao bi pomoći mozgu da računa. Međutim, nova istraživanja dolaze do drugog zaključka. Ona pokazuju da naš mozak obrađuje matematiku bez jezika. Istraživači su ispitivali tri čovjeka. Mozak tih ispitanika je bio ozlijeđen. I centar za govor je bio oštećen. Muškarci su kod pričanja imali velikih poteškoća. Više nisu mogli oblikovati jednostavne rečenice. Riječi takođe nisu razumjeli. Nakon jezičkog testa muškarci su morali riješiti matematičke zadatke. Neki od tih zadataka su bili veoma složeni. Uprkos tome, ispitanici su ih mogli riješiti! Rezultat ovog istraživanja je veoma zanimljiv. On pokazuje da matematika nije kodirana riječima. Moguće je da matematika i jezik imaju istu osnovu. Oboje obrađuje isti centar. Matematika se pritom ne mora prvo prevesti na jezik. Možda se jezik i matematika zajedno razvijaju... Kad je razvoj mozga završen, oni onda egzistiraju odvojeno!