В--а не --же --ай-и -о---и- хоч---она -а--о-ві--.
В___ н_ м___ з_____ р______ х___ в___ м__ о______
В-н- н- м-ж- з-а-т- р-б-т-, х-ч- в-н- м-є о-в-т-.
-------------------------------------------------
Вона не може знайти роботи, хоча вона має освіту. 0 T-l---z-r --v-vv---n--yy̆- ----n v-e-o--o z-sn-v.T________ b__ v__________ A v__ v__ o___ z______T-l-v-z-r b-v v-i-k-u-y-̆- A v-n v-e o-n- z-s-u-.-------------------------------------------------Televizor buv vvimknutyy̆. A vin vse odno zasnuv.
Она не может найти работу, несмотря на то, что у неё высшее образование.
Ona ne ide doktoru iako ima bolove.
Во-а -е --е-до -----я, -о-----на --є-----.
В___ н_ й__ д_ л______ х___ в___ м__ б____
В-н- н- й-е д- л-к-р-, х-ч- в-н- м-є б-л-.
------------------------------------------
Вона не йде до лікаря, хоча вона має болі. 0 Te--v---r -----v-m------̆- A -in--s----no----nu-.T________ b__ v__________ A v__ v__ o___ z______T-l-v-z-r b-v v-i-k-u-y-̆- A v-n v-e o-n- z-s-u-.-------------------------------------------------Televizor buv vvimknutyy̆. A vin vse odno zasnuv.
Она покупает машину, несмотря на то, что у неё нет денег.
Ona je studirala. Uprkos tome ne nalazi radno mjesto.
Вон- отрим--а-освіту.--р-те-в------ може --а-----обот-.
В___ о_______ о______ П____ в___ н_ м___ з_____ р______
В-н- о-р-м-л- о-в-т-. П-о-е в-н- н- м-ж- з-а-т- р-б-т-.
-------------------------------------------------------
Вона отримала освіту. Проте вона не може знайти роботу. 0 Bu-----h----z-o- A ----vs---dno -hche-za-y--yvs-a.B___ V___ p_____ A v__ v__ o___ s____ z___________B-l- V-h- p-z-o- A v-n v-e o-n- s-c-e z-l-s-y-s-a---------------------------------------------------Bulo Vzhe pizno. A vin vse odno shche zalyshyvsya.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Ona je studirala. Uprkos tome ne nalazi radno mjesto.
Вона отримала освіту. Проте вона не може знайти роботу.
Bulo Vzhe pizno. A vin vse odno shche zalyshyvsya.
Djeca uče jezik relativno brzo.
Kod odraslih to obično traje duže.
Međutim, djeca ne uče bolje od odraslih.
Jednostavno uče drugačije.
Mozak jako puno radi kod učenja jezika.
Mora učiti nekoliko stvari paralelno.
Prilikom učenja jezika nije dovoljno samo razmišljati o njemu.
Mora se naučiti izgovor novih riječi.
Zbog toga govorni organi uče nove pokrete.
Mozak takođe mora naučiti da reagira na nove situacije.
Sporazumijevati se na stranom jeziku je izazov.
Odrasli pak u svakoj životnoj dobi jezik uče na drugačiji način.
S 20 ili 30 godina ljudi još uvijek imaju rutinu u učenju.
Škola ili studij nisu bili tako davno.
Stoga je mozak dobro istreniran.
Zato strane jezike mogu učiti na vrlo visokom nivou.
Ljudi u starosti od 40 do 50 godina su već mnogo naučili.
Njihov mozak ima koristi od iskustva.
Nove sadržaje može dobro kombinirati sa starim znanjem.
U toj dobi najbolje uči stvari koje već poznaje.
To su, na primjer, jezici koji su slični ranije naučenim jezicima.
Sa 60 ili 70 godina ljudi imaju najviše vremena.
Mogu često vježbati.
A to je kod jezika vrlo bitno.
Stariji ljudi naročito dobro uče strana pisma.
U svakoj životnoj dobi se može uspješno učiti.
Mozak nakon puberteta još uvijek razvija nove moždane stanice.
I to radi vrlo rado...