Knjiga fraza

bs Prilozi   »   he ‫תארי הפועל‬

100 [stotina]

Prilozi

Prilozi

‫100 [מאה]‬

100 [me'ah]

‫תארי הפועל‬

te'arey hapo'al

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hebrejski Igra Više
već jednom – još nikada ‫כ------די-ן---‬ ‫___ – ע____ ל__ ‫-ב- – ע-י-ן ל-‬ ---------------- ‫כבר – עדיין לא‬ 0
k-a- --adayn-lo k___ – a____ l_ k-a- – a-a-n l- --------------- kvar – adayn lo
Jeste li već jednom bili u Berlinu? ‫-י---כ-- --רל-ן?‬ ‫____ כ__ ב_______ ‫-י-ת כ-ר ב-ר-י-?- ------------------ ‫היית כבר בברלין?‬ 0
kv---- ---yn lo k___ – a____ l_ k-a- – a-a-n l- --------------- kvar – adayn lo
Ne, još nikada. ‫ל-, עדיין לא.‬ ‫___ ע____ ל___ ‫-א- ע-י-ן ל-.- --------------- ‫לא, עדיין לא.‬ 0
k-ar - ------lo k___ – a____ l_ k-a- – a-a-n l- --------------- kvar – adayn lo
neko – niko ‫----ו-- אף -חד‬ ‫_____ – א_ א___ ‫-י-ה- – א- א-ד- ---------------- ‫מישהו – אף אחד‬ 0
h-ita/--it-k------b-----? h_________ k___ b________ h-i-a-h-i- k-a- b-b-r-i-? ------------------------- haita/hait kvar beberlin?
Poznajete li ovdje nekoga? ‫-ת-/ - מ-יר-/-- -אן מ---ו?‬ ‫__ / ה מ___ / ה כ__ מ______ ‫-ת / ה מ-י- / ה כ-ן מ-ש-ו-‬ ---------------------------- ‫את / ה מכיר / ה כאן מישהו?‬ 0
ha-t-/-a------r ---e----? h_________ k___ b________ h-i-a-h-i- k-a- b-b-r-i-? ------------------------- haita/hait kvar beberlin?
Ne, ja ne poznajem nikoga ovdje. ‫--, א---ל--מכיר /-- כ-ן -ף-א--.‬ ‫___ א__ ל_ מ___ / ה כ__ א_ א____ ‫-א- א-י ל- מ-י- / ה כ-ן א- א-ד-‬ --------------------------------- ‫לא, אני לא מכיר / ה כאן אף אחד.‬ 0
hait-/---t kv-r -eb---i-? h_________ k___ b________ h-i-a-h-i- k-a- b-b-r-i-? ------------------------- haita/hait kvar beberlin?
još – ne više ‫ע---ן-– כבר-ל-‬ ‫_____ – כ__ ל__ ‫-ד-י- – כ-ר ל-‬ ---------------- ‫עדיין – כבר לא‬ 0
l-, a-ay----. l__ a____ l__ l-, a-a-n l-. ------------- lo, adayn lo.
Ostajete li još dugo ovdje? ‫את-- ה נשא--/ ----ד-הרב--‬ ‫__ / ה נ___ / ת ע__ ה_____ ‫-ת / ה נ-א- / ת ע-ד ה-ב-?- --------------------------- ‫את / ה נשאר / ת עוד הרבה?‬ 0
lo-----yn lo. l__ a____ l__ l-, a-a-n l-. ------------- lo, adayn lo.
Ne, ja ne ostajem više dugo ovdje. ‫לא- --- לא--ש-ר / ת------רב--ז---‬ ‫___ א__ ל_ נ___ / ת ע__ ה___ ז____ ‫-א- א-י ל- נ-א- / ת ע-ד ה-ב- ז-ן-‬ ----------------------------------- ‫לא, אני לא נשאר / ת עוד הרבה זמן.‬ 0
l---ad-yn-lo. l__ a____ l__ l-, a-a-n l-. ------------- lo, adayn lo.
još nešto – ništa više ‫-וד מש---–-לא --תר‬ ‫___ מ___ – ל_ י____ ‫-ו- מ-ה- – ל- י-ת-‬ -------------------- ‫עוד משהו – לא יותר‬ 0
mis-eh--– af e--d m______ – a_ e___ m-s-e-u – a- e-a- ----------------- mishehu – af exad
Želite li još nešto popiti? ‫תר-- - י-ל--ות---- ---ו?‬ ‫____ / י ל____ ע__ מ_____ ‫-ר-ה / י ל-ת-ת ע-ד מ-ה-?- -------------------------- ‫תרצה / י לשתות עוד משהו?‬ 0
mi----- - a- e-ad m______ – a_ e___ m-s-e-u – a- e-a- ----------------- mishehu – af exad
Ne, ja ne želim ništa više. ‫ל-- -ני-ל- רוצ- ----- יו---‬ ‫___ א__ ל_ ר___ ל____ י_____ ‫-א- א-י ל- ר-צ- ל-ת-ת י-ת-.- ----------------------------- ‫לא, אני לא רוצה לשתות יותר.‬ 0
mi-h-hu –-af e-ad m______ – a_ e___ m-s-e-u – a- e-a- ----------------- mishehu – af exad
već nešto – još ništa ‫כבר -ש-ו – ע--ין -ל-ם‬ ‫___ מ___ – ע____ כ____ ‫-ב- מ-ה- – ע-י-ן כ-ו-‬ ----------------------- ‫כבר משהו – עדיין כלום‬ 0
at-h--t -e--r/--k-rah -a-- mi-h-h-? a______ m____________ k___ m_______ a-a-/-t m-k-r-m-k-r-h k-'- m-s-e-u- ----------------------------------- atah/at mekir/mekirah ka'n mishehu?
Jeste li već nešto jeli? ‫אכל- --ר--שהו?‬ ‫____ כ__ מ_____ ‫-כ-ת כ-ר מ-ה-?- ---------------- ‫אכלת כבר משהו?‬ 0
l-, -n- l- me-ir------a---a-n-af -x-d. l__ a__ l_ m____________ k___ a_ e____ l-, a-i l- m-k-r-m-k-r-h k-'- a- e-a-. -------------------------------------- lo, ani lo mekir/mekirah ka'n af exad.
Ne, ja još nisam ništa jeo. ‫-א,-עדיין-ל----ל-י--ום --ר.‬ ‫___ ע____ ל_ א____ ש__ ד____ ‫-א- ע-י-ן ל- א-ל-י ש-ם ד-ר-‬ ----------------------------- ‫לא, עדיין לא אכלתי שום דבר.‬ 0
a--y- ----ar-lo a____ – k___ l_ a-a-n – k-a- l- --------------- adayn – kvar lo
još neko – niko više ‫עוד ---ה--– לא-אף א--‬ ‫___ מ____ – ל_ א_ א___ ‫-ו- מ-ש-ו – ל- א- א-ד- ----------------------- ‫עוד מישהו – לא אף אחד‬ 0
a-a-- - kv---lo a____ – k___ l_ a-a-n – k-a- l- --------------- adayn – kvar lo
Želi li još neko kafu? ‫-----י-ה----צ- ק--?‬ ‫___ מ____ ר___ ק____ ‫-ו- מ-ש-ו ר-צ- ק-ה-‬ --------------------- ‫עוד מישהו רוצה קפה?‬ 0
ad-y--– k-ar -o a____ – k___ l_ a-a-n – k-a- l- --------------- adayn – kvar lo
Ne, niko više. ‫ל-- ---א-- -א-רוצה.‬ ‫___ א_ א__ ל_ ר_____ ‫-א- א- א-ד ל- ר-צ-.- --------------------- ‫לא, אף אחד לא רוצה.‬ 0
a-ah/-- --sh--------'-ret-od-ha-b-h? a______ n________________ o_ h______ a-a-/-t n-s-'-r-n-s-'-r-t o- h-r-e-? ------------------------------------ atah/at nish'ar/nish'eret od harbeh?

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 miliona ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijake jezike. Arapski jezik nastao je prije više hiljada godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluostrvu. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Takođe postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručni termini su preuzeti iz drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom univerzitetu i u mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje...