Knjiga fraza

bs Prilozi   »   kk Үстеулер

100 [stotina]

Prilozi

Prilozi

100 [жүз]

100 [jüz]

Үстеулер

Üstewler

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
već jednom – još nikada бұрын-соң-ы – -ш-аш-н б__________ – е______ б-р-н-с-ң-ы – е-қ-ш-н --------------------- бұрын-соңды – ешқашан 0
Ü--e---r Ü_______ Ü-t-w-e- -------- Üstewler
Jeste li već jednom bili u Berlinu? Б--------ды Бер----- б-лып--- ----із/д--? Б__________ Б_______ б____ п_ е__________ Б-р-н-с-ң-ы Б-р-и-д- б-л-п п- е-і-і-/-е-? ----------------------------------------- Бұрын-соңды Берлинде болып па едіңіз/дер? 0
Ü-t----r Ü_______ Ü-t-w-e- -------- Üstewler
Ne, još nikada. Жо-,-еш-аша- ---м-ғ-нмын. Ж___ е______ б___________ Ж-қ- е-қ-ш-н б-л-а-а-м-н- ------------------------- Жоқ, ешқашан болмағанмын. 0
b-----s-ñ-- –-eş--şan b__________ – e______ b-r-n-s-ñ-ı – e-q-ş-n --------------------- burın-soñdı – eşqaşan
neko – niko б-ре- - е---м б____ – е____ б-р-у – е-к-м ------------- біреу – ешкім 0
b-rın-s-ñ-ı---eş--şan b__________ – e______ b-r-n-s-ñ-ı – e-q-ş-n --------------------- burın-soñdı – eşqaşan
Poznajete li ovdje nekoga? Мұ--а-біре-ді-та--сыз---? М____ б______ т______ б__ М-н-а б-р-у-і т-н-с-з б-? ------------------------- Мұнда біреуді танисыз ба? 0
bu----s--dı-–-e---şan b__________ – e______ b-r-n-s-ñ-ı – e-q-ş-n --------------------- burın-soñdı – eşqaşan
Ne, ja ne poznajem nikoga ovdje. Ж--,-мен мұнда-ешк-мді-т--ы---мын. Ж___ м__ м____ е______ т__________ Ж-қ- м-н м-н-а е-к-м-і т-н-м-й-ы-. ---------------------------------- Жоқ, мен мұнда ешкімді танымаймын. 0
B---n---ñd- ----ï-d----l-p ----diñ---- der? B__________ B_______ b____ p_ e_____ / d___ B-r-n-s-ñ-ı B-r-ï-d- b-l-p p- e-i-i- / d-r- ------------------------------------------- Burın-soñdı Berlïnde bolıp pa ediñiz / der?
još – ne više та---- ен-і т___ – е___ т-ғ- – е-д- ----------- тағы – енді 0
B--ı--soñ---Berl---e----ı--pa----ñi--/ -e-? B__________ B_______ b____ p_ e_____ / d___ B-r-n-s-ñ-ı B-r-ï-d- b-l-p p- e-i-i- / d-r- ------------------------------------------- Burın-soñdı Berlïnde bolıp pa ediñiz / der?
Ostajete li još dugo ovdje? М-н---ә-і -зақ бо--с-----? М____ ә__ ұ___ б______ б__ М-н-а ә-і ұ-а- б-л-с-з б-? -------------------------- Мұнда әлі ұзақ боласыз ба? 0
Bur---s--dı B-rlï-d- -olıp--a--d---z-- -e-? B__________ B_______ b____ p_ e_____ / d___ B-r-n-s-ñ-ı B-r-ï-d- b-l-p p- e-i-i- / d-r- ------------------------------------------- Burın-soñdı Berlïnde bolıp pa ediñiz / der?
Ne, ja ne ostajem više dugo ovdje. Жо-,-м-- --н----н-і--за---о-маймын. Ж___ м__ м____ е___ ұ___ б_________ Ж-қ- м-н м-н-а е-д- ұ-а- б-л-а-м-н- ----------------------------------- Жоқ, мен мұнда енді ұзақ болмаймын. 0
J-q- -ş--şan-b-l---a---n. J___ e______ b___________ J-q- e-q-ş-n b-l-a-a-m-n- ------------------------- Joq, eşqaşan bolmağanmın.
još nešto – ništa više тағ---і-дең--- ----ңе т___ б______ – е_____ т-ғ- б-р-е-е – е-т-ң- --------------------- тағы бірдеңе – ештеңе 0
J-q--e--aş---b--m-----ın. J___ e______ b___________ J-q- e-q-ş-n b-l-a-a-m-n- ------------------------- Joq, eşqaşan bolmağanmın.
Želite li još nešto popiti? Т----бі-д-----ш-і----кел ме? Т___ б______ і______ к__ м__ Т-ғ- б-р-е-е і-к-ң-з к-л м-? ---------------------------- Тағы бірдеңе ішкіңіз кел ме? 0
J-q-----aş-n -o-m--a--ı-. J___ e______ b___________ J-q- e-q-ş-n b-l-a-a-m-n- ------------------------- Joq, eşqaşan bolmağanmın.
Ne, ja ne želim ništa više. Жо-- енд-----ең--ке--- еме-. Ж___ е___ е_____ к____ е____ Ж-қ- е-д- е-т-ң- к-р-к е-е-. ---------------------------- Жоқ, енді ештеңе керек емес. 0
b-rew---e---m b____ – e____ b-r-w – e-k-m ------------- birew – eşkim
već nešto – još ništa бір--ң- –---і---т--е б______ – ә__ е_____ б-р-е-е – ә-і е-т-ң- -------------------- бірдеңе – әлі ештеңе 0
b---- - ----m b____ – e____ b-r-w – e-k-m ------------- birew – eşkim
Jeste li već nešto jeli? Сіз-бі-д-ң---е-----ы-ыз -а? С__ б______ ж__ а______ б__ С-з б-р-е-е ж-п а-д-ң-з б-? --------------------------- Сіз бірдеңе жеп алдыңыз ба? 0
b-rew – eşkim b____ – e____ b-r-w – e-k-m ------------- birew – eşkim
Ne, ja još nisam ništa jeo. Жоқ- -ен-әлі-е----- -еген --қпы-. Ж___ м__ ә__ е_____ ж____ ж______ Ж-қ- м-н ә-і е-т-ң- ж-г-н ж-қ-ы-. --------------------------------- Жоқ, мен әлі ештеңе жеген жоқпын. 0
Mun-a bir--d--tanïs---ba? M____ b______ t______ b__ M-n-a b-r-w-i t-n-s-z b-? ------------------------- Munda birewdi tanïsız ba?
još neko – niko više т-ғы -і-е--–-е--і---кім т___ б____ – е___ е____ т-ғ- б-р-у – е-д- е-к-м ----------------------- тағы біреу – енді ешкім 0
Munda bi-e-di-ta--sız-b-? M____ b______ t______ b__ M-n-a b-r-w-i t-n-s-z b-? ------------------------- Munda birewdi tanïsız ba?
Želi li još neko kafu? Та-ы---реу----е --- -е? Т___ б____ к___ і__ м__ Т-ғ- б-р-у к-ф- і-е м-? ----------------------- Тағы біреу кофе іше ме? 0
M---a-birew---t--ïs-z b-? M____ b______ t______ b__ M-n-a b-r-w-i t-n-s-z b-? ------------------------- Munda birewdi tanïsız ba?
Ne, niko više. Ж--, ен-- -шк---і--е-д-. Ж___ е___ е____ і_______ Ж-қ- е-д- е-к-м і-п-й-і- ------------------------ Жоқ, енді ешкім ішпейді. 0
J----men--u-d- --kimdi-t-n-ma-m--. J___ m__ m____ e______ t__________ J-q- m-n m-n-a e-k-m-i t-n-m-y-ı-. ---------------------------------- Joq, men munda eşkimdi tanımaymın.

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 miliona ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijake jezike. Arapski jezik nastao je prije više hiljada godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluostrvu. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Takođe postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručni termini su preuzeti iz drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom univerzitetu i u mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje...