Frazlibro

eo Starigi demandojn 1   »   sr Постављати питања 1

62 [sesdek du]

Starigi demandojn 1

Starigi demandojn 1

62 [шездесет и два]

62 [šezdeset i dva]

Постављати питања 1

Postavljati pitanja 1

Elektu kiel vi volas vidi la tradukon:   
esperanto serba Ludu Pli
lerni уч-ти у____ у-и-и ----- учити 0
Pos-avljati -i-anja 1 P__________ p______ 1 P-s-a-l-a-i p-t-n-a 1 --------------------- Postavljati pitanja 1
Ĉu la studentoj lernas multon? У-е -и---е-ици м-ог-? У__ л_ у______ м_____ У-е л- у-е-и-и м-о-о- --------------------- Уче ли ученици много? 0
P--tavljat---it---- 1 P__________ p______ 1 P-s-a-l-a-i p-t-n-a 1 --------------------- Postavljati pitanja 1
Ne, ili lernas malmulton. Н-,--ни--ч--мал-. Н__ о__ у__ м____ Н-, о-и у-е м-л-. ----------------- Не, они уче мало. 0
u-i-i u____ u-i-i ----- učiti
demandi п--ати п_____ п-т-т- ------ питати 0
u-iti u____ u-i-i ----- učiti
Ĉu vi ofte demandas vian instruiston? П-т-т- -- --с-о----т---? П_____ л_ ч____ у_______ П-т-т- л- ч-с-о у-и-е-а- ------------------------ Питате ли често учитеља? 0
u-iti u____ u-i-i ----- učiti
Ne, mi ne ofte demandas lin. Н-, -е пи--- г------о. Н__ н_ п____ г_ ч_____ Н-, н- п-т-м г- ч-с-о- ---------------------- Не, не питам га често. 0
U-- -i-uč-ni-i-mno-o? U__ l_ u______ m_____ U-e l- u-e-i-i m-o-o- --------------------- Uče li učenici mnogo?
respondi о-г-во-ити о_________ о-г-в-р-т- ---------- одговорити 0
Uče--- u--n-ci ---go? U__ l_ u______ m_____ U-e l- u-e-i-i m-o-o- --------------------- Uče li učenici mnogo?
Bonvolu respondi. Одг--ор--е,------ --с. О__________ м____ В___ О-г-в-р-т-, м-л-м В-с- ---------------------- Одговорите, молим Вас. 0
Uče l- učenici ---g-? U__ l_ u______ m_____ U-e l- u-e-i-i m-o-o- --------------------- Uče li učenici mnogo?
Mi respondas. Ја-о-гов----. Ј_ о_________ Ј- о-г-в-р-м- ------------- Ја одговарам. 0
N---o-i -č- mal-. N__ o__ u__ m____ N-, o-i u-e m-l-. ----------------- Ne, oni uče malo.
labori ра-и-и р_____ р-д-т- ------ радити 0
Ne----i-uč- m--o. N__ o__ u__ m____ N-, o-i u-e m-l-. ----------------- Ne, oni uče malo.
Ĉu li estas laboranta? Рад- ли--н -п--во? Р___ л_ о_ у______ Р-д- л- о- у-р-в-? ------------------ Ради ли он управо? 0
Ne- ----u-- -alo. N__ o__ u__ m____ N-, o-i u-e m-l-. ----------------- Ne, oni uče malo.
Jes, li estas laboranta. Д-, ----в- ради. Д__ у_____ р____ Д-, у-р-в- р-д-. ---------------- Да, управо ради. 0
p--a-i p_____ p-t-t- ------ pitati
veni до-аз-ти д_______ д-л-з-т- -------- долазити 0
p-tati p_____ p-t-t- ------ pitati
Ĉu vi estas venontaj? Д-лаз-т------и? Д_______ л_ В__ Д-л-з-т- л- В-? --------------- Долазите ли Ви? 0
pi---i p_____ p-t-t- ------ pitati
Jes, ni estas venontaj. Д-- дол-зимо одм-х. Д__ д_______ о_____ Д-, д-л-з-м- о-м-х- ------------------- Да, долазимо одмах. 0
Pi-a-- li--es---u-ite--a? P_____ l_ č____ u________ P-t-t- l- č-s-o u-i-e-j-? ------------------------- Pitate li često učitelja?
loĝi ст----ати с________ с-а-о-а-и --------- становати 0
P------li-č------č-te-ja? P_____ l_ č____ u________ P-t-t- l- č-s-o u-i-e-j-? ------------------------- Pitate li često učitelja?
Ĉu vi loĝas en Berlino? С-а-у--те -- ---е---н-? С________ л_ у Б_______ С-а-у-е-е л- у Б-р-и-у- ----------------------- Станујете ли у Берлину? 0
P-ta-e--i -es---u-i-el--? P_____ l_ č____ u________ P-t-t- l- č-s-o u-i-e-j-? ------------------------- Pitate li često učitelja?
Jes, mi loĝas en Berlino. Д-,-ја---ан-ј---- Бе---н-. Д__ ј_ с_______ у Б_______ Д-, ј- с-а-у-е- у Б-р-и-у- -------------------------- Да, ја станујем у Берлину. 0
Ne,-n--p-tam-ga -----. N__ n_ p____ g_ č_____ N-, n- p-t-m g- č-s-o- ---------------------- Ne, ne pitam ga često.

Kiu volas paroli, tiu devas skribi!

Ne ĉiam facilas lerni fremdajn lingvojn. Por la lingvolernantoj ofte malfacilas paroli komence. Multaj ne aŭdacas diri frazojn en la nova lingvo. Ili tro timas fari erarojn. Por tiaj lingvolernantoj povus esti solvo skribi. Ĉar kiu volas lerni bone paroli, tiu devus kiel plej eble multe skribi! Skribi helpas nin alkutimiĝi al nova lingvo. Tio havas plurajn kialojn. Skribi kaj paroli malsame funkcias. Temas pri multe pli kompleksa procezo. Skribante ni pli longe cerbumas pri la elektotaj vortoj. Nian cerbon tiuokaze pli intense laborigas la nova lingvo. Skribante ni estas ankaŭ multe pli malstreĉitaj. Tie estas neniu kiu atendas respondon. Ni do malrapide perdas nian timon pro la fremda lingvo. Skribi krome stimulas la kreemon. Ni sentas nin pli liberaj kaj pli ludas kun la nova lingvo. Skribante oni havas ankaŭ pli da tempo ol parolante. Kaj tio subtenas la memorkapablon! Sed la plej granda avantaĝo kiam oni skribas estas la distancigita formo. Tio signifas ke ni povas precize konsideri la rezulton de nia lingvo. Ni ĉion klare vidas antaŭ ni. Ni tiel povas niajn erarojn mem korekti kaj tiuokaze lerni. Principe ne gravas tio, kion ni skribas en la nova lingvo. Nur gravas ke ni regule formulu skribajn frazojn. Kiu volas praktiki tion, tiu povus serĉi alilandan leteramikon. Li iam poste unufoje renkontu tiun persone. Li konstatos ke nun multe pli simplas paroli!