Я не---ид-- п----- чт- ---ода --кая п---ая.
Я н_ п_____ п_____ ч__ п_____ т____ п______
Я н- п-и-у- п-т-м- ч-о п-г-д- т-к-я п-о-а-.
-------------------------------------------
Я не приду, потому что погода такая плохая. 0 Po-h-m--V- ---p---ët-?P______ V_ n_ p_______P-c-e-u V- n- p-i-ë-e-----------------------Pochemu Vy ne pridëte?
У---н--н-- --еме--.
У м___ н__ в_______
У м-н- н-т в-е-е-и-
-------------------
У меня нет времени. 0 P-go-a-och-n- plo-ha-a.P_____ o_____ p________P-g-d- o-h-n- p-o-h-y-.-----------------------Pogoda ochenʹ plokhaya.
Я-не--ри--, п--ом--что у-меня-нет -р---ни.
Я н_ п_____ п_____ ч__ у м___ н__ в_______
Я н- п-и-у- п-т-м- ч-о у м-н- н-т в-е-е-и-
------------------------------------------
Я не приду, потому что у меня нет времени. 0 Y--n----i-u---o--mu---to--o-o---t-k-ya-p----a--.Y_ n_ p_____ p_____ c___ p_____ t_____ p________Y- n- p-i-u- p-t-m- c-t- p-g-d- t-k-y- p-o-h-y-.------------------------------------------------Ya ne pridu, potomu chto pogoda takaya plokhaya.
Я----------ь,-----м- --о я е-- -олжен ----лж-- р-бот-т-.
Я н_ о_______ п_____ ч__ я е__ д_____ / д_____ р________
Я н- о-т-ю-ь- п-т-м- ч-о я е-ё д-л-е- / д-л-н- р-б-т-т-.
--------------------------------------------------------
Я не остаюсь, потому что я ещё должен / должна работать. 0 P---emu -n ----rid--?P______ o_ n_ p______P-c-e-u o- n- p-i-ë-?---------------------Pochemu on ne pridët?
Pli da lingvoj
Klaku sur flago!
Mi ne restas ĉar mi devas ankoraŭ labori.
Я не остаюсь, потому что я ещё должен / должна работать.
Я -стал - уст-л-.
Я у____ / у______
Я у-т-л / у-т-л-.
-----------------
Я устал / устала. 0 Po---mu--n -e-p-i-ët?P______ o_ n_ p______P-c-e-u o- n- p-i-ë-?---------------------Pochemu on ne pridët?
Я--хо--, -от-му чт- я ус-ал - у-----.
Я у_____ п_____ ч__ я у____ / у______
Я у-о-у- п-т-м- ч-о я у-т-л / у-т-л-.
-------------------------------------
Я ухожу, потому что я устал / устала. 0 O---- p-i--ash-n.O_ n_ p__________O- n- p-i-l-s-ë-.-----------------On ne priglashën.
Kiam ni lernas fremdajn lingvojn, ni stimulas nian cerbon.
Nia penso modifiĝas per nia lerno.
Ni iĝas pli kreemaj kaj pli fleksiĝemaj.
Por la plurlingvuloj pli facilas ankaŭ pli komplekse pensi.
Oni lernante trejnas la memoron.
Ju pli ni lernas, des pli bone tio funkcias.
Kiu multajn lingvojn lernis, tiu ankaŭ aliajn aferojn pli rapide lernas.
Li pli longe koncentrite povas cerbumi pri temo.
Tial li pli rapide solvas problemojn.
La plurlingvuloj povas ankaŭ pli bone decidiĝi.
Sed kiel ili decidiĝas ankaŭ dependas de la lingvoj.
La lingvo per kiu ni pensas influas niajn decidojn.
Psiĥologoj pristudis plurajn subjektojn esplorcele.
Ĉiuj subjektoj estis dulingvaj.
Krom sian gepatran lingvon ili ankaŭ parolis alian lingvon.
La subjektoj devis prirespondi demandon.
La demando temis pri la solvo de problemo.
La subjektoj devis elekti inter du opcioj.
Unu opcio estis konsiderinde pli riska ol la alia.
La subjektoj devis prirespondi la demandon ambaŭlingve.
Kaj la respondoj ŝanĝiĝis kiam la lingvoj ŝanĝiĝis!
Parolante sian gepatran lingvon, la subjektoj elektis la riskon.
Sed en la fremda lingvo ili decidiĝis por la sekura opcio.
Post tiu eksperimento la subjektoj ankaŭ devis veti.
Ankaŭ tiuokaze montriĝis klara diferenco.
Uzante la fremdan lingvon ili estis pli prudentaj.
La esploristoj supozas ke ni fremdlingve pli koncentritas.
Ni tial ne emocie sed racie faras decidojn...