Frazlibro

eo Is-tempo de la modalverboj 2   »   hr Prošlo vrijeme načinskih glagola 2

88 [okdek ok]

Is-tempo de la modalverboj 2

Is-tempo de la modalverboj 2

88 [osamdeset i osam]

Prošlo vrijeme načinskih glagola 2

Elektu kiel vi volas vidi la tradukon:   
esperanto kroata Ludu Pli
Mia filo ne volis pupludi. Mo- s- sin -ije-h--o ---------l-t-o-. M__ s_ s__ n___ h___ i_____ s l______ M-j s- s-n n-j- h-i- i-r-t- s l-t-o-. ------------------------------------- Moj se sin nije htio igrati s lutkom. 0
Mia filino ne volis futballudi. Moja--ć---a nij----jel- ig-at- --g----. M___ k_____ n___ h_____ i_____ n_______ M-j- k-e-k- n-j- h-j-l- i-r-t- n-g-m-t- --------------------------------------- Moja kćerka nije htjela igrati nogomet. 0
Mia edzino ne volis ŝakludi kun mi. M-j----pru---n-je --jela -a-mno- -g--ti-šah. M___ s______ n___ h_____ s_ m___ i_____ š___ M-j- s-p-u-a n-j- h-j-l- s- m-o- i-r-t- š-h- -------------------------------------------- Moja supruga nije htjela sa mnom igrati šah. 0
Miaj gefiloj ne volis promeni. M----s--dje---n-su ------ ---a-i. M___ s_ d____ n___ h_____ š______ M-j- s- d-e-a n-s- h-j-l- š-t-t-. --------------------------------- Moja se djeca nisu htjela šetati. 0
Ili ne volis ordigi la ĉambron. O-----s---t-e-i ---pre-it- so--. O__ n___ h_____ p_________ s____ O-i n-s- h-j-l- p-s-r-m-t- s-b-. -------------------------------- Oni nisu htjeli pospremiti sobu. 0
Ili ne volis enlitiĝi. O---ni-- h--e-i-i-- u-k-e-et. O__ n___ h_____ i__ u k______ O-i n-s- h-j-l- i-i u k-e-e-. ----------------------------- Oni nisu htjeli ići u krevet. 0
Li ne rajtis manĝi glaciaĵon. N-je s--o --s-i --ad---d. N___ s___ j____ s________ N-j- s-i- j-s-i s-a-o-e-. ------------------------- Nije smio jesti sladoled. 0
Li ne rajtis manĝi ĉokoladon. Ni---smio jes---čo-o-adu. N___ s___ j____ č________ N-j- s-i- j-s-i č-k-l-d-. ------------------------- Nije smio jesti čokoladu. 0
Li ne rajtis manĝi bonbonojn. N-j- s-io--e-ti -o-b-ne. N___ s___ j____ b_______ N-j- s-i- j-s-i b-m-o-e- ------------------------ Nije smio jesti bombone. 0
Mi rajtis deziri ion por mi. S-io / --je-a --m-n--to----e-j--i. S___ / s_____ s__ n____ z_________ S-i- / s-j-l- s-m n-š-o z-ž-l-e-i- ---------------------------------- Smio / smjela sam nešto zaželjeti. 0
Mi rajtis aĉeti robon por mi. Sm-e-a -a--s- ----t- ha-j-nu. S_____ s__ s_ k_____ h_______ S-j-l- s-m s- k-p-t- h-l-i-u- ----------------------------- Smjela sam si kupiti haljinu. 0
Mi rajtis preni pralinon por mi. S-i- - -m-ela-sam u-eti -ed---p-a----. S___ / s_____ s__ u____ j____ p_______ S-i- / s-j-l- s-m u-e-i j-d-u p-a-i-u- -------------------------------------- Smio / smjela sam uzeti jednu pralinu. 0
Ĉu vi rajtis fumi en la aviadilo? Jesi l---m---/----e-a---ši-- u-------l--u? J___ l_ s___ / s_____ p_____ u z__________ J-s- l- s-i- / s-j-l- p-š-t- u z-a-o-l-v-? ------------------------------------------ Jesi li smio / smjela pušiti u zrakoplovu? 0
Ĉu vi rajtis trinki bieron en la hospitalo? J-s- li-smio-/ smj--a-p-ti p-v- u-b----ci? J___ l_ s___ / s_____ p___ p___ u b_______ J-s- l- s-i- / s-j-l- p-t- p-v- u b-l-i-i- ------------------------------------------ Jesi li smio / smjela piti pivo u bolnici? 0
Ĉu vi rajtis kunpreni la hundon en la hotelon? J-si l- --i--- -m-e---p---s---ps--- --tel? J___ l_ s___ / s_____ p______ p__ u h_____ J-s- l- s-i- / s-j-l- p-v-s-i p-a u h-t-l- ------------------------------------------ Jesi li smio / smjela povesti psa u hotel? 0
Dum la ferioj la infanoj rajtis longe resti ekstere. Dj-c- s-----v-ij-m- -raz-i---s-jel- -ug- -stati va-i. D____ s_ z_ v______ p_______ s_____ d___ o_____ v____ D-e-a s- z- v-i-e-e p-a-n-k- s-j-l- d-g- o-t-t- v-n-. ----------------------------------------------------- Djeca su za vrijeme praznika smjela dugo ostati vani. 0
Ili rajtis longe ludi en la korto. S-je---s- -----go --rat- - ---ri---. S_____ s_ s_ d___ i_____ u d________ S-j-l- s- s- d-g- i-r-t- u d-o-i-t-. ------------------------------------ Smjela su se dugo igrati u dvorištu. 0
Ili rajtis longe resti vekaj. Sm--la su-dugo -sta-i-b---a. S_____ s_ d___ o_____ b_____ S-j-l- s- d-g- o-t-t- b-d-a- ---------------------------- Smjela su dugo ostati budna. 0

Konsiletoj kontraŭ la forgeso

Ne ĉiam facilas lerni. Eĉ se tio estas amuza, tio povas esti laciga. Sed lerninte ion, ni ĝojas. Ni fieras pri ni kaj niaj progresoj. Ni bedaŭrinde ankaŭ povas forgesi tion, kion ni lernas. Tio ofte estas problemo, aparte koncerne lingvojn. La plej multaj el ni lernas unu aŭ plurajn lingvojn en la lernejo. Tiu scio ofte perdiĝas post la lerneja tempo. Ni apenaŭ plu parolas tiun lingvon. En nia ĉiutaga vivo ĝenerale dominas nia gepatra lingvo. Multaj lingvoj plu uziĝas nur dum ferioj. Sed kiam scio ne estas regule aktivigita, ĝi perdiĝas. Nia cerbo bezonas trejnadon. Eblus diri ke ĝi funkcias kiel muskolo. Tiu muskolo ekzercendas, alikaze ĝi pli malfortiĝas. Sed estas rimedoj por malhelpi la forgeson. Plej gravas reuzadi la lernitaĵon. Tiucele povas helpi fiksita ritaro. Oni povas plani malgrandan programon por malsamaj semajntagoj. Lunde, oni legu ekzemple libron en la fremda lingvo. Merkrede, oni aŭskultu eksterlandan radiostacion. Vendrede, oni poste skribu taglibron en la fremda lingvo. Tiumaniere, oni alterne legas, aŭdas kaj skribas. La scion oni sekve aktivigas diversmaniere. Ĉiuj tiuj ekzercoj ne bezonas longe daŭri, duonhoro sufiĉas. Sed gravas ke oni regule praktiku! Esploroj montras ke unufoja lernitaĵo jardekojn restas en la cerbo. Ĝi do nur reeligendas el sia tirkesto…