Оп-р- -уке--пр- --г---т- --дн-ш за --о.
О____ р____ п__ н___ ш__ с_____ з_ с___
О-е-и р-к-, п-е н-г- ш-о с-д-е- з- с-о-
---------------------------------------
Опери руке, пре него што седнеш за сто. 0 Ček-- --- se o- -e-v---i.Č____ d__ s_ o_ n_ v_____Č-k-j d-k s- o- n- v-a-i--------------------------Čekaj dok se on ne vrati.
Нак-н ----ј--имао -езгод----н--и---ниј---о--о -а---и.
Н____ ш__ ј_ и___ н_______ о_ в___ н___ м____ р______
Н-к-н ш-о ј- и-а- н-з-о-у- о- в-ш- н-ј- м-г-о р-д-т-.
-----------------------------------------------------
Након што је имао незгоду, он више није могао радити. 0 J---ek-m--o--s- film-ne--avrš-.J_ č____ d__ s_ f___ n_ z______J- č-k-m d-k s- f-l- n- z-v-š-.-------------------------------Ja čekam dok se film ne završi.
Pli da lingvoj
Klaku sur flago!
Havinte akcidenton, li ne plu povis labori.
Након што је имао незгоду, он више није могао радити.
После несчастного случая он больше не мог работать.
Perdinte sian laboron, li veturis al Usono.
Н-к-н ш-о -е --гу-ио-----о, --иш-о ---у --е-ику.
Н____ ш__ ј_ и______ п_____ о_____ j_ у А_______
Н-к-н ш-о ј- и-г-б-о п-с-о- о-и-а- j- у А-е-и-у-
------------------------------------------------
Након што је изгубио посао, отишао je у Америку. 0 Ja--eka--do- s- fi-----------i.J_ č____ d__ s_ f___ n_ z______J- č-k-m d-k s- f-l- n- z-v-š-.-------------------------------Ja čekam dok se film ne završi.
После того, как он потерял работу, он поехал в Америку.
Veturinte al Usono, li riĉiĝis.
Н-к---ш-о--- от---о-у-А--р---, -н-се -бо---ио.
Н____ ш__ ј_ о_____ у А_______ о_ с_ о________
Н-к-н ш-о ј- о-и-а- у А-е-и-у- о- с- о-о-а-и-.
----------------------------------------------
Након што је отишао у Америку, он се обогатио. 0 J- ---a- -ok na---ma-o-u ----ude--e-e-o.J_ č____ d__ n_ s_______ n_ b___ z______J- č-k-m d-k n- s-m-f-r- n- b-d- z-l-n-.----------------------------------------Ja čekam dok na semaforu ne bude zeleno.
Hodiaŭ la fremdaj lingvoj pli kaj pli graviĝas.
Multaj homoj lernas fremdan lingvon.
Sed ekzistas multaj interesaj lingvoj en la mondo.
Iuj homoj tial lernas plurajn lingvojn samtempe.
Kiam infanoj dulingve kreskas, tio ĝenerale ne estas problemo.
Ilia cerbo aŭtomate lernas ambaŭ lingvojn.
Ili maljuniĝante scias, kio apartenas al kiu lingvo.
La dulingvuloj konas la tipajn karakterizaĵojn de ambaŭ lingvoj.
Malsamas por la plenkreskuloj.
Ili ne tiom facile povas lerni du lingvojn paralele.
Kiu samtempe lernas du lingvojn, tiu atentu kelkajn regulojn.
Gravas unue kompari inter si ambaŭ lingvojn.
La samfamiliaj lingvoj ofte tre similas.
Tio povas konduki al konfuzoj.
Tial sencohavas precize analizi ambaŭ lingvojn.
Oni ekzemple povas skribi liston.
Oni tie enskribas la komunaĵojn kaj la diferencojn.
Tiele, la cerbo devas intense okupiĝi pri ambaŭ lingvoj.
Ĝi pli bone memorigas la apartaĵojn de ambaŭ lingvoj.
Oni ankaŭ devus elekti kolorojn kaj dosierujojn polingve.
Tio helpas klare distingi inter la lingvoj.
Malsamas kiam oni lernas malsimilajn lingvojn.
Inter malsamegaj lingvoj oni ne riskas konfuzi.
Oni tiukaze riskas kompari la lingvojn inter si!
Sed pli bone estus kompari la lingvojn kun la gepatra lingvo.
Kiam la cerbo ekkomprenas la kontraston, ĝi pli efike lernas.
Gravas ankaŭ ke ambaŭ lingvoj egalintense lerniĝu.
Sed teorie ne gravas por la cerbo kiom da lingvoj ĝi lernas…