Vestmik

et Määrsõnad   »   sr Прилози

100 [sada]

Määrsõnad

Määrsõnad

100 [стотина]

100 [stotina]

Прилози

Prilozi

Valige, kuidas soovite tõlget näha:   
eesti serbia Mängi Rohkem
juba kunagi – mitte kunagi в-- -ед--м-– --ш--ик--а в__ ј_____ – ј__ н_____ в-ћ ј-д-о- – ј-ш н-к-д- ----------------------- већ једном – још никада 0
P--lo-i P______ P-i-o-i ------- Prilozi
Olete te juba kunagi Berliinis olnud? Јес-е-ли -ећ ј-д-ом бил- у -------? Ј____ л_ в__ ј_____ б___ у Б_______ Ј-с-е л- в-ћ ј-д-о- б-л- у Б-р-и-у- ----------------------------------- Јесте ли већ једном били у Берлину? 0
Pri--zi P______ P-i-o-i ------- Prilozi
Ei, mitte kunagi. Н-, -ош-н---д-. Н__ ј__ н______ Н-, ј-ш н-к-д-. --------------- Не, још никада. 0
v-c---edno-----o---ik--a v__ j_____ – j__ n_____ v-c- j-d-o- – j-š n-k-d- ------------------------ već jednom – još nikada
keegi – mitte keegi не-о-– нико н___ – н___ н-к- – н-к- ----------- неко – нико 0
vec-------m-–--oš --kada v__ j_____ – j__ n_____ v-c- j-d-o- – j-š n-k-d- ------------------------ već jednom – još nikada
Tunnete te siin kedagi? П--на--т- ли-овд- ----г-? П________ л_ о___ н______ П-з-а-е-е л- о-д- н-к-г-? ------------------------- Познајете ли овде некога? 0
v-ć ------ - j-š------a v__ j_____ – j__ n_____ v-c- j-d-o- – j-š n-k-d- ------------------------ već jednom – još nikada
Ei, ma ei tunne siin mitte kedagi. Не, ј--не------је---вд- н--о--. Н__ ј_ н_ п_______ о___ н______ Н-, ј- н- п-з-а-е- о-д- н-к-г-. ------------------------------- Не, ја не познајем овде никога. 0
J-s---l- v--- j-dno--bi-- - B-----u? J____ l_ v__ j_____ b___ u B_______ J-s-e l- v-c- j-d-o- b-l- u B-r-i-u- ------------------------------------ Jeste li već jednom bili u Berlinu?
veel – mitte enam јо- –-не-ви-е ј__ – н_ в___ ј-ш – н- в-ш- ------------- још – не више 0
J--te li--eć-j-dno- --li---B--li-u? J____ l_ v__ j_____ b___ u B_______ J-s-e l- v-c- j-d-o- b-l- u B-r-i-u- ------------------------------------ Jeste li već jednom bili u Berlinu?
Jääte te veel kauaks siia? О-тај----л- ј----у----вд-? О_______ л_ ј__ д___ о____ О-т-ј-т- л- ј-ш д-г- о-д-? -------------------------- Остајете ли још дуго овде? 0
J--t- ---ve-́ jed--- --l- - --r-inu? J____ l_ v__ j_____ b___ u B_______ J-s-e l- v-c- j-d-o- b-l- u B-r-i-u- ------------------------------------ Jeste li već jednom bili u Berlinu?
Ei, ma ei jää enam kauaks siia. Н-- ја-не ---а-е- -ише -------де. Н__ ј_ н_ о______ в___ д___ о____ Н-, ј- н- о-т-ј-м в-ш- д-г- о-д-. --------------------------------- Не, ја не остајем више дуго овде. 0
N---još -ikad-. N__ j__ n______ N-, j-š n-k-d-. --------------- Ne, još nikada.
veel midagi – ei midagi јо--н-ш-о-– -и-т--в-ше ј__ н____ – н____ в___ ј-ш н-ш-о – н-ш-а в-ш- ---------------------- још нешто – ништа више 0
N-,-j-š--ika--. N__ j__ n______ N-, j-š n-k-d-. --------------- Ne, još nikada.
Soovite te veel midagi juua? Же-ите -и --ш -еш-- п----и? Ж_____ л_ ј__ н____ п______ Ж-л-т- л- ј-ш н-ш-о п-п-т-? --------------------------- Желите ли још нешто попити? 0
N-,--o- -----a. N__ j__ n______ N-, j-š n-k-d-. --------------- Ne, još nikada.
Ei, ma ei soovi enam midagi. Н----------елим -и--- в---. Н__ ј_ н_ ж____ н____ в____ Н-, ј- н- ж-л-м н-ш-а в-ш-. --------------------------- Не, ја не желим ништа више. 0
nek--- niko n___ – n___ n-k- – n-k- ----------- neko – niko
juba midagi – mitte veel в-- --ш-- – --- ни-та в__ н____ – ј__ н____ в-ћ н-ш-о – ј-ш н-ш-а --------------------- већ нешто – још ништа 0
nek--– -iko n___ – n___ n-k- – n-k- ----------- neko – niko
Olete te juba midagi söönud? Ј-сте л- већ-н-шт---е--? Ј____ л_ в__ н____ ј____ Ј-с-е л- в-ћ н-ш-о ј-л-? ------------------------ Јесте ли већ нешто јели? 0
n-k--- ni-o n___ – n___ n-k- – n-k- ----------- neko – niko
Ei, ma ei ole veel midagi söönud. Н----- ----ни-а- -и-та-ј-о-- јела. Н__ ј_ ј__ н____ н____ ј__ / ј____ Н-, ј- ј-ш н-с-м н-ш-а ј-о / ј-л-. ---------------------------------- Не, ја још нисам ништа јео / јела. 0
Pozna--t--l- --d---e--ga? P________ l_ o___ n______ P-z-a-e-e l- o-d- n-k-g-? ------------------------- Poznajete li ovde nekoga?
veel keegi – mitte keegi ј-ш-н----–--ик-----е ј__ н___ – н___ в___ ј-ш н-к- – н-к- в-ш- -------------------- још неко – нико више 0
Poz-a---e l------ --ko--? P________ l_ o___ n______ P-z-a-e-e l- o-d- n-k-g-? ------------------------- Poznajete li ovde nekoga?
Soovib keegi veel kohvi? Же-- ли-јо- --ко---ф-? Ж___ л_ ј__ н___ к____ Ж-л- л- ј-ш н-к- к-ф-? ---------------------- Жели ли још неко кафу? 0
P--na-ete -- o--e-n-kog-? P________ l_ o___ n______ P-z-a-e-e l- o-d- n-k-g-? ------------------------- Poznajete li ovde nekoga?
Ei, mitte keegi. Не, н-к- више. Н__ н___ в____ Н-, н-к- в-ш-. -------------- Не, нико више. 0
Ne--ja--e po-naje- -v-- nikoga. N__ j_ n_ p_______ o___ n______ N-, j- n- p-z-a-e- o-d- n-k-g-. ------------------------------- Ne, ja ne poznajem ovde nikoga.

Araabia keel

Araabia keel on üks olulisemaid keeli maailmas. Araabia keelt kõneleb rohkem kui 300 miljonit inimest. Nad elavad aga 20 erinevas riigis. Araabia keel kuulub afro-asiaadi keelte hulka. Araabia keel sai alguse tuhandeid aastaid tagasi. Esimesena hakati seda rääkima Araabia poolsaarel. Sealt levis keel edasi mujale. Suuline araabia keel erineb araabia üldkeelest väga palju. Araabia keelel on ka palju erinevaid dialekte. Võib öelda, et seda räägitakse igas piirkonnas erinevalt. Erinevate murrete esindajad tihtipeale ei mõista üksteist üldse. Seepärast on araabia päritolu filmid tavaliselt dubleeritud. Vaid nii saab filmist aru kogu keelkond. Klassikalist üldaraabia keelt räägitakse tänapäeval harva. Seda võib leida vaid kirjutiste näol. Raamatud ja ajalehed on kirjutatud tavalises araabia üldkeeles. Tänapäeval pole olemas üht araabia tehnilist keelt. Tehnilised terminid on tavaliselt pärit teistest keeltest. Rohkem kui ükski teine keel domineerivad antud vallas inglise ja prantsuse keel. Viimastel aastatel on suurenenud huvi araabia keele vastu. Aina rohkem inimesi tahab õppida araabia keelt Igas ülikoolis ja paljudes koolides pakutakse araabia keele kursuseid. Paljud peavad araabia keele kirjapilti eriti põnevaks. Selle kirjapilt liigub paremalt vasakule. Araabia keele hääldus ja grammatika pole lihtsad. Seal leidub hääldusi ja reegleid, mida teistes keeltes ei tunta. Õppimisel peaks järgima teatud korda. Kõigepealt hääldus, siis grammatika, seejärel kirjutamine...