Zbirka izraza

hr Osobe   »   ad ЦIыфхэр

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [зы]

1 [zy]

ЦIыфхэр

CIyfhjer

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski adigejski igra Više
ja с- с_ с- -- сэ 0
C-yfhj-r C_______ C-y-h-e- -------- CIyfhjer
ja i ti с--рэ----э с____ о___ с-р-э о-р- ---------- сэррэ оррэ 0
C-yfh-er C_______ C-y-h-e- -------- CIyfhjer
nas dvoje тэ-----о т_ т____ т- т-т-о -------- тэ титIо 0
s-e s__ s-e --- sje
on ар (х---ъ-ы-ъ) а_ (__________ а- (-ъ-л-ф-г-) -------------- ар (хъулъфыгъ) 0
sje s__ s-e --- sje
on i ona ар-э-(х-ул----ъ) ар-- --з----ыг-) а___ (__________ а___ (__________ а-р- (-ъ-л-ф-г-) а-р- (-з-л-ф-г-) --------------------------------- аррэ (хъулъфыгъ) аррэ (бзылъфыгъ) 0
sje s__ s-e --- sje
njih dvoje а--- т-ури а___ т____ а-э- т-у-и ---------- ахэр тIури 0
s--------r-je s______ o____ s-e-r-e o-r-e ------------- sjerrje orrje
muškarac хъул--ыгъ х________ х-у-ъ-ы-ъ --------- хъулъфыгъ 0
sj-rrje orr-e s______ o____ s-e-r-e o-r-e ------------- sjerrje orrje
žena б-ылъ-ы-ъ б________ б-ы-ъ-ы-ъ --------- бзылъфыгъ 0
sje---e -r--e s______ o____ s-e-r-e o-r-e ------------- sjerrje orrje
dijete са-ый с____ с-б-й ----- сабый 0
t----i--o t__ t____ t-e t-t-o --------- tje titIo
jedna obitelj у--гъо у_____ у-а-ъ- ------ унагъо 0
t-e ----o t__ t____ t-e t-t-o --------- tje titIo
moja obitelj си-на--о с_______ с-у-а-ъ- -------- сиунагъо 0
t-e-titIo t__ t____ t-e t-t-o --------- tje titIo
Moja obitelj je ovdje. С-у---ъ----- -ы-. С_______ м__ щ___ С-у-а-ъ- м-щ щ-I- ----------------- Сиунагъо мыщ щыI. 0
ar---u--y-) a_ (_______ a- (-u-f-g- ----------- ar (hulfyg)
Ja sam ovdje. С- --- с--ыI. С_ м__ с_____ С- м-щ с-щ-I- ------------- Сэ мыщ сыщыI. 0
ar-(hulfy-) a_ (_______ a- (-u-f-g- ----------- ar (hulfyg)
Ti si ovdje. О мыщ--щ--. О м__ у____ О м-щ у-ы-. ----------- О мыщ ущыI. 0
ar-(hul---) a_ (_______ a- (-u-f-g- ----------- ar (hulfyg)
On je ovdje i ona je ovdje. А--(-ъул---г-----щ-щ------- а- ---ылъфы--- -----ы-. А_ (__________ м__ щ__ ы___ а_ (__________ м__ щ___ А- (-ъ-л-ф-г-) м-щ щ-I ы-I- а- (-з-л-ф-г-) м-щ щ-I- --------------------------------------------------- Ар (хъулъфыгъ) мыщ щыI ыкIи ар (бзылъфыгъ) мыщ щыI. 0
a---- -h-l--g--arrj--(bz--fyg) a____ (_______ a____ (________ a-r-e (-u-f-g- a-r-e (-z-l-y-) ------------------------------ arrje (hulfyg) arrje (bzylfyg)
Mi smo ovdje. Тэ--ы--тыщ-I. Т_ м__ т_____ Т- м-щ т-щ-I- ------------- Тэ мыщ тыщыI. 0
a---e (-u--y-) a-----(b--lfy-) a____ (_______ a____ (________ a-r-e (-u-f-g- a-r-e (-z-l-y-) ------------------------------ arrje (hulfyg) arrje (bzylfyg)
Vi ste ovdje. Шъо --щ --у--I. Ш__ м__ ш______ Ш-о м-щ ш-у-ы-. --------------- Шъо мыщ шъущыI. 0
arrje--hul---) ar-j---bzy----) a____ (_______ a____ (________ a-r-e (-u-f-g- a-r-e (-z-l-y-) ------------------------------ arrje (hulfyg) arrje (bzylfyg)
Oni su svi ovdje. Ахэр-з-к-э--ы- щыI--. А___ з____ м__ щ_____ А-э- з-к-э м-щ щ-I-х- --------------------- Ахэр зэкIэ мыщ щыIэх. 0
a---r -I-ri a____ t____ a-j-r t-u-i ----------- ahjer tIuri

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + adigejski (1-100) MP3 adigejski (1-100)
Video nije pronađen!

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!