Zbirka izraza

hr Osobe   »   kn ಜನಗಳು / ಜನರು

1 [jedan]

Osobe

Osobe

೧ [ಒಂದು]

1 [Ondu]

ಜನಗಳು / ಜನರು

janagaḷu/janaru

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kannada igra Više
ja ನ-ನು ನಾ_ ನ-ನ- ---- ನಾನು 0
j-nag-ḷu/-an-ru j______________ j-n-g-ḷ-/-a-a-u --------------- janagaḷu/janaru
ja i ti ನಾನ- --್-ು -ೀನು ನಾ_ ಮ__ ನೀ_ ನ-ನ- ಮ-್-ು ನ-ನ- --------------- ನಾನು ಮತ್ತು ನೀನು 0
j-----ḷ-----a-u j______________ j-n-g-ḷ-/-a-a-u --------------- janagaḷu/janaru
nas dvoje ನ-ವಿಬ---ು ನಾ____ ನ-ವ-ಬ-ಬ-ು --------- ನಾವಿಬ್ಬರು 0
nā-u n___ n-n- ---- nānu
on ಅ-ನು ಅ__ ಅ-ನ- ---- ಅವನು 0
n--u n___ n-n- ---- nānu
on i ona ಅವ----ತ್-- --ಳು ಅ__ ಮ__ ಅ__ ಅ-ನ- ಮ-್-ು ಅ-ಳ- --------------- ಅವನು ಮತ್ತು ಅವಳು 0
n--u n___ n-n- ---- nānu
njih dvoje ಅ---ಬ-ಬರು ಅ_____ ಅ-ರ-ಬ-ಬ-ು --------- ಅವರಿಬ್ಬರು 0
nā-----t-- -ī-u n___ m____ n___ n-n- m-t-u n-n- --------------- nānu mattu nīnu
muškarac ಗ-ಡ ಗಂ_ ಗ-ಡ --- ಗಂಡ 0
n-nu -a-t- -ī-u n___ m____ n___ n-n- m-t-u n-n- --------------- nānu mattu nīnu
žena ಹ-ಂ--ಿ ಹೆಂ__ ಹ-ಂ-ತ- ------ ಹೆಂಡತಿ 0
nā-- mat-u-n--u n___ m____ n___ n-n- m-t-u n-n- --------------- nānu mattu nīnu
dijete ಮ-ು ಮ_ ಮ-ು --- ಮಗು 0
nāvi-baru n________ n-v-b-a-u --------- nāvibbaru
jedna obitelj ಒ-ದ- ಕ-ಟು-ಬ ಒಂ_ ಕು__ ಒ-ದ- ಕ-ಟ-ಂ- ----------- ಒಂದು ಕುಟುಂಬ 0
nā-ibb--u n________ n-v-b-a-u --------- nāvibbaru
moja obitelj ನನ್ನ-ಕ--ು-ಬ ನ__ ಕು__ ನ-್- ಕ-ಟ-ಂ- ----------- ನನ್ನ ಕುಟುಂಬ 0
n----b--u n________ n-v-b-a-u --------- nāvibbaru
Moja obitelj je ovdje. ನ-್ನ --ಟುಂಬ ----- ಇದೆ. ನ__ ಕು__ ಇ__ ಇ__ ನ-್- ಕ-ಟ-ಂ- ಇ-್-ಿ ಇ-ೆ- ---------------------- ನನ್ನ ಕುಟುಂಬ ಇಲ್ಲಿ ಇದೆ. 0
a-a-u a____ a-a-u ----- avanu
Ja sam ovdje. ನ--ು ಇ-್ಲಿ --್ದೇ-ೆ. ನಾ_ ಇ__ ಇ____ ನ-ನ- ಇ-್-ಿ ಇ-್-ೇ-ೆ- ------------------- ನಾನು ಇಲ್ಲಿ ಇದ್ದೇನೆ. 0
av-nu a____ a-a-u ----- avanu
Ti si ovdje. ನ-ನು-----ಿ--ದ-ಯ. ನೀ_ ಇ______ ನ-ನ- ಇ-್-ಿ-್-ೀ-. ---------------- ನೀನು ಇಲ್ಲಿದ್ದೀಯ. 0
av--u a____ a-a-u ----- avanu
On je ovdje i ona je ovdje. ಅ--ು ಇ--ಲಿದ್---ೆ ಮ-್-ು-ಅವ-ು ----ಿದ್---ೆ. ಅ__ ಇ_____ ಮ__ ಅ__ ಇ______ ಅ-ನ- ಇ-್-ಿ-್-ಾ-ೆ ಮ-್-ು ಅ-ಳ- ಇ-್-ಿ-್-ಾ-ೆ- ---------------------------------------- ಅವನು ಇಲ್ಲಿದ್ದಾನೆ ಮತ್ತು ಅವಳು ಇಲ್ಲಿದ್ದಾಳೆ. 0
a-a-- ma-t- a--ḷu a____ m____ a____ a-a-u m-t-u a-a-u ----------------- avanu mattu avaḷu
Mi smo ovdje. ನಾ-ು ಇಲ-ಲಿದ-ದ--ೆ. ನಾ_ ಇ______ ನ-ವ- ಇ-್-ಿ-್-ೇ-ೆ- ----------------- ನಾವು ಇಲ್ಲಿದ್ದೇವೆ. 0
av--u --t-u-----u a____ m____ a____ a-a-u m-t-u a-a-u ----------------- avanu mattu avaḷu
Vi ste ovdje. ನೀ-- ಇ-----್ದೀ--. ನೀ_ ಇ______ ನ-ವ- ಇ-್-ಿ-್-ೀ-ಿ- ----------------- ನೀವು ಇಲ್ಲಿದ್ದೀರಿ. 0
av--- ma----a-aḷu a____ m____ a____ a-a-u m-t-u a-a-u ----------------- avanu mattu avaḷu
Oni su svi ovdje. ಅವರ-ಗಳ-ಲ-ಲ-- ಇಲ್ಲ-ದ----ೆ ಅ_______ ಇ_____ ಅ-ರ-ಗ-ೆ-್-ರ- ಇ-್-ಿ-್-ಾ-ೆ ------------------------ ಅವರುಗಳೆಲ್ಲರು ಇಲ್ಲಿದ್ದಾರೆ 0
av-r-b-a-u a_________ a-a-i-b-r- ---------- avaribbaru

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!