Zbirka izraza

hr Osobe   »   mr लोक

1 [jedan]

Osobe

Osobe

१ [एक]

1 [Ēka]

लोक

lōka

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski marati igra Više
ja -ी मी म- -- मी 0
lōka l___ l-k- ---- lōka
ja i ti मी---ि तू मी आ_ तू म- आ-ि त- --------- मी आणि तू 0
l--a l___ l-k- ---- lōka
nas dvoje आम्-ी दो-े आ__ दो_ आ-्-ी द-घ- ---------- आम्ही दोघे 0
m_ m- --
on त- तो त- -- तो 0
m_ m- --
on i ona तो-आणि ती तो आ_ ती त- आ-ि त- --------- तो आणि ती 0
m_ m- --
njih dvoje ती दोघ--ी ती दो__ त- द-घ-ह- --------- ती दोघेही 0
m--āṇ---ū m_ ā__ t_ m- ā-i t- --------- mī āṇi tū
muškarac (------रूष (__ पु__ (-ो- प-र-ष ---------- (तो) पुरूष 0
mī--ṇ---ū m_ ā__ t_ m- ā-i t- --------- mī āṇi tū
žena (त-)-स-त्री (__ स्__ (-ी- स-त-र- ----------- (ती) स्त्री 0
mī-ā-i -ū m_ ā__ t_ m- ā-i t- --------- mī āṇi tū
dijete (ते----ल (__ मू_ (-े- म-ल -------- (ते) मूल 0
ā--ī d---ē ā___ d____ ā-h- d-g-ē ---------- āmhī dōghē
jedna obitelj कु-ु-ब कु__ क-ट-ं- ------ कुटुंब 0
ām-- dōg-ē ā___ d____ ā-h- d-g-ē ---------- āmhī dōghē
moja obitelj म-झे----ुंब मा_ कु__ म-झ- क-ट-ं- ----------- माझे कुटुंब 0
ā--ī--ō--ē ā___ d____ ā-h- d-g-ē ---------- āmhī dōghē
Moja obitelj je ovdje. म-झ- क-ट----------े. मा_ कु__ इ_ आ__ म-झ- क-ट-ं- इ-े आ-े- -------------------- माझे कुटुंब इथे आहे. 0
t- t_ t- --
Ja sam ovdje. मी--थे आह-. मी इ_ आ__ म- इ-े आ-े- ----------- मी इथे आहे. 0
t- t_ t- --
Ti si ovdje. तू---े--हेस. तू इ_ आ___ त- इ-े आ-े-. ------------ तू इथे आहेस. 0
t_ t- --
On je ovdje i ona je ovdje. तो-इथे -ह--आण- -------आ-े. तो इ_ आ_ आ_ ती इ_ आ__ त- इ-े आ-े आ-ि त- इ-े आ-े- -------------------------- तो इथे आहे आणि ती इथे आहे. 0
tō---- tī t_ ā__ t_ t- ā-i t- --------- tō āṇi tī
Mi smo ovdje. आ-्ह- -थ- --ोत. आ__ इ_ आ___ आ-्-ी इ-े आ-ो-. --------------- आम्ही इथे आहोत. 0
t----i tī t_ ā__ t_ t- ā-i t- --------- tō āṇi tī
Vi ste ovdje. त-म--- -दो-- /---्---इथे-आह--. तु__ (__ / स___ इ_ आ___ त-म-ह- (-ो-े / स-्-) इ-े आ-ा-. ------------------------------ तुम्ही (दोघे / सर्व) इथे आहात. 0
t- --i tī t_ ā__ t_ t- ā-i t- --------- tō āṇi tī
Oni su svi ovdje. ते---ळे इथ--आह--. ते स__ इ_ आ___ त- स-ळ- इ-े आ-े-. ----------------- ते सगळे इथे आहेत. 0
tī d---ēhī t_ d______ t- d-g-ē-ī ---------- tī dōghēhī

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!