Zbirka izraza

hr Osobe   »   pa ਵਿਅਕਤੀ

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [ਇੱਕ]

1 [Ika]

ਵਿਅਕਤੀ

vi'akatī

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski punjabi igra Više
ja ਮ-ਂ ਮੈਂ ਮ-ਂ --- ਮੈਂ 0
m--ṁ m___ m-i- ---- maiṁ
ja i ti ਮੈਂ ------ੰ ਮੈਂ ਅ_ ਤੂੰ ਮ-ਂ ਅ-ੇ ਤ-ੰ ----------- ਮੈਂ ਅਤੇ ਤੂੰ 0
m--ṁ--t- tū m___ a__ t_ m-i- a-ē t- ----------- maiṁ atē tū
nas dvoje ਅ-ੀ----ਵ-ਂ ਅ_ ਦੋ_ ਅ-ੀ- ਦ-ਵ-ਂ ---------- ਅਸੀਂ ਦੋਵੇਂ 0
asī--dō--ṁ a___ d____ a-ī- d-v-ṁ ---------- asīṁ dōvēṁ
on -ਹ ਉ_ ਉ- -- ਉਹ 0
u-a u__ u-a --- uha
on i ona ਉ- ----ਉਹ ਉ_ ਅ_ ਉ_ ਉ- ਅ-ੇ ਉ- --------- ਉਹ ਅਤੇ ਉਹ 0
u-a--tē -ha u__ a__ u__ u-a a-ē u-a ----------- uha atē uha
njih dvoje ਉ--ਦ---ਂ ਉ_ ਦੋ_ ਉ- ਦ-ਵ-ਂ -------- ਉਹ ਦੋਵੇਂ 0
u-a d-vēṁ u__ d____ u-a d-v-ṁ --------- uha dōvēṁ
muškarac ਪੁ-ਸ਼ ਪੁ__ ਪ-ਰ- ---- ਪੁਰਸ਼ 0
pu-a-a p_____ p-r-ś- ------ puraśa
žena ਇ-ਤਰੀ ਇ___ ਇ-ਤ-ੀ ----- ਇਸਤਰੀ 0
is-t-rī i______ i-a-a-ī ------- isatarī
dijete ਬ--ਾ ਬੱ_ ਬ-ਚ- ---- ਬੱਚਾ 0
b-cā b___ b-c- ---- bacā
jedna obitelj ਪ--ਵ-ਰ ਪ___ ਪ-ਿ-ਾ- ------ ਪਰਿਵਾਰ 0
pa--v-ra p_______ p-r-v-r- -------- parivāra
moja obitelj ਮੇਰਾ ਪ--ਵ-ਰ ਮੇ_ ਪ___ ਮ-ਰ- ਪ-ਿ-ਾ- ----------- ਮੇਰਾ ਪਰਿਵਾਰ 0
m--ā pa-iv-ra m___ p_______ m-r- p-r-v-r- ------------- mērā parivāra
Moja obitelj je ovdje. ਮ-ਰਾ ਪ-ਿ-ਾ--ਇੱ-- ਹੈ। ਮੇ_ ਪ___ ਇੱ_ ਹੈ_ ਮ-ਰ- ਪ-ਿ-ਾ- ਇ-ਥ- ਹ-। -------------------- ਮੇਰਾ ਪਰਿਵਾਰ ਇੱਥੇ ਹੈ। 0
m----p---v--a ith----i. m___ p_______ i___ h___ m-r- p-r-v-r- i-h- h-i- ----------------------- mērā parivāra ithē hai.
Ja sam ovdje. ਮੈਂ ਇ----ਹ-ਂ। ਮੈਂ ਇੱ_ ਹਾਂ_ ਮ-ਂ ਇ-ਥ- ਹ-ਂ- ------------- ਮੈਂ ਇੱਥੇ ਹਾਂ। 0
Ma-ṁ-it-- -ā-. M___ i___ h___ M-i- i-h- h-ṁ- -------------- Maiṁ ithē hāṁ.
Ti si ovdje. ਤੂੰ ---ੇ -ੈ-। ਤੂੰ ਇੱ_ ਹੈਂ_ ਤ-ੰ ਇ-ਥ- ਹ-ਂ- ------------- ਤੂੰ ਇੱਥੇ ਹੈਂ। 0
T--it----a-ṁ. T_ i___ h____ T- i-h- h-i-. ------------- Tū ithē haiṁ.
On je ovdje i ona je ovdje. ਉ- ---- ਹੈ---ੇ--ਹ----- ਹੈ। ਉ_ ਇੱ_ ਹੈ ਅ_ ਉ_ ਇੱ_ ਹੈ_ ਉ- ਇ-ਥ- ਹ- ਅ-ੇ ਉ- ਇ-ਥ- ਹ-। -------------------------- ਉਹ ਇੱਥੇ ਹੈ ਅਤੇ ਉਹ ਇੱਥੇ ਹੈ। 0
Uh---thē-h-i-atē-------hē --i. U__ i___ h__ a__ u__ i___ h___ U-a i-h- h-i a-ē u-a i-h- h-i- ------------------------------ Uha ithē hai atē uha ithē hai.
Mi smo ovdje. ਅ-ੀਂ ਇ--ੇ---ਂ। ਅ_ ਇੱ_ ਹਾਂ_ ਅ-ੀ- ਇ-ਥ- ਹ-ਂ- -------------- ਅਸੀਂ ਇੱਥੇ ਹਾਂ। 0
As----thē---ṁ. A___ i___ h___ A-ī- i-h- h-ṁ- -------------- Asīṁ ithē hāṁ.
Vi ste ovdje. ਤੁਸੀ--ਸ-----ੱਥੇ--ੋ। ਤੁ_ ਸਾ_ ਇੱ_ ਹੋ_ ਤ-ਸ-ਂ ਸ-ਰ- ਇ-ਥ- ਹ-। ------------------- ਤੁਸੀਂ ਸਾਰੇ ਇੱਥੇ ਹੋ। 0
T-s-ṁ-s--ē--t-ē -ō. T____ s___ i___ h__ T-s-ṁ s-r- i-h- h-. ------------------- Tusīṁ sārē ithē hō.
Oni su svi ovdje. ਉਹ-ਸਭ -ੱਥੇ -ਨ। ਉ_ ਸ_ ਇੱ_ ਹ__ ਉ- ਸ- ਇ-ਥ- ਹ-। -------------- ਉਹ ਸਭ ਇੱਥੇ ਹਨ। 0
U---sab-a --hē ha--. U__ s____ i___ h____ U-a s-b-a i-h- h-n-. -------------------- Uha sabha ithē hana.

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!