Zbirka izraza

hr Obitelj   »   ti ቤተሰብ

2 [dva]

Obitelj

Obitelj

2 [ክልተ]

2 [kilite]

ቤተሰብ

bētesebi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
djed እ--ኣቦ-ጎ እ_ ኣ___ እ- ኣ-ሓ- ------- እቲ ኣቦሓጎ 0
bētes--i b_______ b-t-s-b- -------- bētesebi
baka ዓባይ---ደ- ዓባይ ዓ___ ኣ__ ዓ__ ዓ-ይ- ኣ-ይ ዓ-ይ ------------ ዓባይ፣ ኣደይ ዓባይ 0
b-t----i b_______ b-t-s-b- -------- bētesebi
on i ona ንሱ- --ን ን__ ን__ ን-ን ን-ን ------- ንሱን ንሳን 0
it----o--a-o i__ a______ i-ī a-o-̣-g- ------------ itī aboḥago
otac እቲ -ቦ እ_ ኣ_ እ- ኣ- ----- እቲ ኣቦ 0
i-- -------o i__ a______ i-ī a-o-̣-g- ------------ itī aboḥago
majka እ--ኣደ እ_ ኣ_ እ- ኣ- ----- እታ ኣደ 0
i-ī ab-ḥa-o i__ a______ i-ī a-o-̣-g- ------------ itī aboḥago
on i ona ን-ን-ንሳን ን__ ን__ ን-ን ን-ን ------- ንሱን ንሳን 0
‘-b-y-፣-adeyi ‘-b-yi ‘______ a____ ‘_____ ‘-b-y-፣ a-e-i ‘-b-y- -------------------- ‘abayi፣ adeyi ‘abayi
sin እ---ሉድ-ወዲ እ_ ው_____ እ- ው-ድ-ወ- --------- እቲ ውሉድ/ወዲ 0
‘ab-yi---d-yi -ab--i ‘______ a____ ‘_____ ‘-b-y-፣ a-e-i ‘-b-y- -------------------- ‘abayi፣ adeyi ‘abayi
kćerka እታ ውላ-/ጓል እ_ ው_____ እ- ው-ድ-ጓ- --------- እታ ውላድ/ጓል 0
‘a--yi፣ ad-yi ‘-ba-i ‘______ a____ ‘_____ ‘-b-y-፣ a-e-i ‘-b-y- -------------------- ‘abayi፣ adeyi ‘abayi
on i ona ንሱ--ን-ን ን__ ን__ ን-ን ን-ን ------- ንሱን ንሳን 0
n-sun---i---i n_____ n_____ n-s-n- n-s-n- ------------- nisuni nisani
brat እቲ-ሓው እ_ ሓ_ እ- ሓ- ----- እቲ ሓው 0
n-s-------ani n_____ n_____ n-s-n- n-s-n- ------------- nisuni nisani
sestra እ----ቲ እ_ ሓ__ እ- ሓ-ቲ ------ እታ ሓፍቲ 0
n--u-- n-s-ni n_____ n_____ n-s-n- n-s-n- ------------- nisuni nisani
on i ona ንሱን--ሳን ን__ ን__ ን-ን ን-ን ------- ንሱን ንሳን 0
it--abo i__ a__ i-ī a-o ------- itī abo
ujak, stric እቲ-ኣኮ እ_ ኣ_ እ- ኣ- ----- እቲ ኣኮ 0
it- --o i__ a__ i-ī a-o ------- itī abo
tetka እ- --ኖ እ_ ሓ__ እ- ሓ-ኖ ------ እታ ሓትኖ 0
i---abo i__ a__ i-ī a-o ------- itī abo
on i ona ን-ን---ን ን__ ን__ ን-ን ን-ን ------- ንሱን ንሳን 0
ita -de i__ a__ i-a a-e ------- ita ade
Mi smo obitelj. ን-ና ሓ-ቲ ስ-ራ---ኢና። ን__ ሓ__ ስ____ ኢ__ ን-ና ሓ-ቲ ስ-ራ-ት ኢ-። ----------------- ንሕና ሓንቲ ስድራቤት ኢና። 0
i-- a-e i__ a__ i-a a-e ------- ita ade
Obitelj nije mala. እታ --ራ-ት --ሽ--ኣ--ነ--። እ_ ስ____ ን___ ኣ______ እ- ስ-ራ-ት ን-ሽ- ኣ-ኮ-ት-። --------------------- እታ ስድራቤት ንእሽቶ ኣይኮነትን። 0
i-a --e i__ a__ i-a a-e ------- ita ade
Obitelj je velika. እታ --ራ-ት--ባ--እ-። እ_ ስ____ ዓ__ እ__ እ- ስ-ራ-ት ዓ-ይ እ-። ---------------- እታ ስድራቤት ዓባይ እያ። 0
n-su-- ----ni n_____ n_____ n-s-n- n-s-n- ------------- nisuni nisani

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + tigrinja (1-100) MP3 tigrinja (1-100)
Video nije pronađen!

Govorimo li svi ‘afrički’?

Nismo svi bili u Africi. Moguće je, doduše, da je svaki jezik već jednom bio tamo! Barem mnogi znanstvenici vjeruju u to. Prema njihovom mišljenju, svi jezici potiču iz Afrike. Odande su se jezici proširili na ostatak svijeta. Ukupno postoji preko 6.000 različitih jezika. Međutim, svi oni imaju zajedničke korijene u Africi. Istraživači su usporedili foneme različitih jezika. Fonemi su najmanja razlikovna jedinica u jeziku. Ako se fonem mijenja, mijenja se i značenje riječi. To se može objasniti primjerom iz engleskog jezika. U engleskom jeziku riječi dip i tip opisuju dvije različite stvari. Tako su u engleskom jeziku /d/ i /t/ dva različita fonema. Ta glasovna raznolikost je najviše prisutna u afričkim jezicima. Što se više udaljujemo od Afrike, ona se dramatično smanjuje. A točno tu istraživači vide dokaz svoje teorije. Stanovništvo koje se širi, postaje sličnije. Genetska raznolikost se smanjuje na njihovim vanjskim rubovima. To je zbog toga što se broj “naseljenika” također smanjuje. Što manje gena migrira, populacija je sličnija. Mogućnosti kombinacija gena se također smanjuju. Zbog toga pripadnici iseljenog stanovništva sliče jedan drugom. Znanstvenici to nazivaju efektom osnivača. Kad su ljudi napustili Afriku, sa sobom su ponijeli i svoj jezik. Međutim, manji broj naseljenika je sa sobom donio i manj broj fonema. Na taj način su pojedinačni jezici vremenom postajali sve sličniji. Čini se da je dokazano da Homo sapiens potječe iz Afrike. Jedva čekamo da vidimo vrijedi li isto i za njegov jezik...
Dali si znao?
Arapski jezik spada u najvažnije jezike na svijetu. Više od 300 milijuna ljudi u preko 20 zemalja govori arapski. Ovaj afroazijski jezik je nastao prije više tisuća godina. Prvo se govorio na Arapskom poluotoku, a onda se snažno proširio. Govorni arapski jako se razlikuje od književnog arapskog jezika. Također ima puno različitih arapskih narječja. Govornici iz različitih regija često se međusobno uopće ne razumiju. Klasični književni arapski jezik danas se skoro nikako ne govori. Pojavljuje se prije svega u pisanom obliku. Interes za arapskim jezikom je posljednjih godina jako porastao. Mnogim ljudima je posebno fascinantno arapsko pismo. Piše se zdesna nalijevo. Tko želi učiti arapski, morao bi se pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, zatim gramatika a tek onda pismo. Tko se toga pridržava, bit će mu sigurno mnogo zabavno pri učenju.