Zbirka izraza

hr Upoznavanje   »   be Знаёміцца

3 [tri]

Upoznavanje

Upoznavanje

3 [тры]

3 [try]

Знаёміцца

Znaemіtstsa

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Bog! / Bok! Пры--т--н-! П__________ П-ы-і-а-н-! ----------- Прывітанне! 0
Zn--mіtstsa Z__________ Z-a-m-t-t-a ----------- Znaemіtstsa
Dobar dan! Доб-ы дзе-ь! Д____ д_____ Д-б-ы д-е-ь- ------------ Добры дзень! 0
Z---mіt--sa Z__________ Z-a-m-t-t-a ----------- Znaemіtstsa
Kako ste? / Kako si? Я---прав-? Я_ с______ Я- с-р-в-? ---------- Як справы? 0
Pry-іt--n-! P__________ P-y-і-a-n-! ----------- Pryvіtanne!
Jeste li Vi iz Europe / Evrope? Вы-- --р-п-? В_ з Е______ В- з Е-р-п-? ------------ Вы з Еўропы? 0
Pr--іt-nn-! P__________ P-y-і-a-n-! ----------- Pryvіtanne!
Jeste li Vi iz Amerike? В--- -м----і? В_ з А_______ В- з А-е-ы-і- ------------- Вы з Амерыкі? 0
Pr-v--an--! P__________ P-y-і-a-n-! ----------- Pryvіtanne!
Jeste li Vi iz Azije? Вы-з-А-іі? В_ з А____ В- з А-і-? ---------- Вы з Азіі? 0
Dobr- dze--! D____ d_____ D-b-y d-e-’- ------------ Dobry dzen’!
U kojem hotelu ste smješteni? У якой га--і--ц- ----пы-і-іс-? У я___ г________ В_ с_________ У я-о- г-с-і-і-ы В- с-ы-і-і-я- ------------------------------ У якой гасцініцы Вы спыніліся? 0
D-br--dze-’! D____ d_____ D-b-y d-e-’- ------------ Dobry dzen’!
Koliko dugo ste već ovdje? Я--д-----Вы ўж- -у-? Я_ д____ В_ ў__ т___ Я- д-ў-о В- ў-о т-т- -------------------- Як даўно Вы ўжо тут? 0
D-br---zen’! D____ d_____ D-b-y d-e-’- ------------ Dobry dzen’!
Koliko dugo ostajete? Як-------а-В- ту-? Я_ н______ В_ т___ Я- н-д-ў-а В- т-т- ------------------ Як надоўга Вы тут? 0
Yak-----v-? Y__ s______ Y-k s-r-v-? ----------- Yak spravy?
Dopada li Vam se ovdje? Вам---- -а------ц-? В__ т__ п__________ В-м т-т п-д-б-е-ц-? ------------------- Вам тут падабаецца? 0
Y-- -----y? Y__ s______ Y-k s-r-v-? ----------- Yak spravy?
Jeste li Vi ovdje na godišnjem odmoru? Вы-пры-х--- -юды--- -дпа-ы-а-? В_ п_______ с___ н_ а_________ В- п-ы-х-л- с-д- н- а-п-ч-н-к- ------------------------------ Вы прыехалі сюды на адпачынак? 0
Ya- -p-a--? Y__ s______ Y-k s-r-v-? ----------- Yak spravy?
Posjetite me jednom! П--яздж--ц---а м-н- -а-і----у----у -----! П__________ д_ м___ к___________ у г_____ П-ы-з-ж-й-е д- м-н- к-л---е-у-з- у г-с-і- ----------------------------------------- Прыязджайце да мяне калі-небудзь у госці! 0
V- z--E--o-y? V_ z Y_______ V- z Y-u-o-y- ------------- Vy z YEuropy?
Ovo je moja adresa. В-сь мой-----с. В___ м__ а_____ В-с- м-й а-р-с- --------------- Вось мой адрас. 0
V--z--E-r-p-? V_ z Y_______ V- z Y-u-o-y- ------------- Vy z YEuropy?
Hoćemo li se sutra vidjeti? М- па-а-ым----а-т-а? М_ п________ з______ М- п-б-ч-м-я з-ў-р-? -------------------- Мы пабачымся заўтра? 0
V----YE----y? V_ z Y_______ V- z Y-u-o-y- ------------- Vy z YEuropy?
Žao mi je, imam već nešto drugo u planu. Н----ль,-----н---жо ------а----- ін----с---в-. Н_ ж____ у м___ ў__ з___________ і____ с______ Н- ж-л-, у м-н- ў-о з-п-а-а-а-ы- і-ш-я с-р-в-. ---------------------------------------------- На жаль, у мяне ўжо запланаваныя іншыя справы. 0
Vy ---m---k-? V_ z A_______ V- z A-e-y-і- ------------- Vy z Amerykі?
Bok! / Bog! / Zbogom! Б--ай! Б_____ Б-в-й- ------ Бывай! 0
V--z -m-ry--? V_ z A_______ V- z A-e-y-і- ------------- Vy z Amerykі?
Doviđenja! Д---абачэння! Д_ п_________ Д- п-б-ч-н-я- ------------- Да пабачэння! 0
V- z -mer-kі? V_ z A_______ V- z A-e-y-і- ------------- Vy z Amerykі?
Do uskoro! Д- с-стр--ы! Д_ с________ Д- с-с-р-ч-! ------------ Да сустрэчы! 0
Vy---Az--? V_ z A____ V- z A-і-? ---------- Vy z Azіі?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Video nije pronađen!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz povijest je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio dešifrirati abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti tisućama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Dali si znao?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 milijuna ljudi to je materinski jezik. Više od 140 miliijuna od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 milijuna govornika u Indiji. Ostale skupine govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika u svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo raditi što više ljudi!