Zbirka izraza

hr U školi   »   mk Во училиште

4 [četiri]

U školi

U školi

4 [четири]

4 [chyetiri]

Во училиште

Vo oochilishtye

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski makedonski igra Više
Gdje smo mi? К-д--с--? К___ с___ К-д- с-е- --------- Каде сме? 0
K---e----e? K____ s____ K-d-e s-y-? ----------- Kadye smye?
Mi smo u školi. Ние-с-е -- у--л--т---. Н__ с__ в_ у__________ Н-е с-е в- у-и-и-т-т-. ---------------------- Ние сме во училиштето. 0
Ni---smy- v--o-ch-l-shty-to. N___ s___ v_ o______________ N-y- s-y- v- o-c-i-i-h-y-t-. ---------------------------- Niye smye vo oochilishtyeto.
Imamo nastavu. Н-- има-е-н--тава. Н__ и____ н_______ Н-е и-а-е н-с-а-а- ------------------ Ние имаме настава. 0
N--- i-am-- -----v-. N___ i_____ n_______ N-y- i-a-y- n-s-a-a- -------------------- Niye imamye nastava.
Ovo su učenici. Ов--се-у--ни----. О__ с_ у_________ О-а с- у-е-и-и-е- ----------------- Ова се учениците. 0
Ova---e-o-c-yen--z-ty-. O__ s__ o______________ O-a s-e o-c-y-n-t-i-y-. ----------------------- Ova sye oochyenitzitye.
Ovo je učiteljica. Ов- е н-ст--ни-к-та. О__ е н_____________ О-а е н-с-а-н-ч-а-а- -------------------- Ова е наставничката. 0
Ov---e -a-t-v-i---ata. O__ y_ n______________ O-a y- n-s-a-n-c-k-t-. ---------------------- Ova ye nastavnichkata.
Ovo je razred. О-а-- -д----н-е--. О__ е о___________ О-а е о-д-л-н-е-о- ------------------ Ова е одделението. 0
Ov---- o-dy----n-y--o. O__ y_ o______________ O-a y- o-d-e-y-n-y-t-. ---------------------- Ova ye oddyelyeniyeto.
Što radimo? Ш---пр-виме? Ш__ п_______ Ш-о п-а-и-е- ------------ Што правиме? 0
S-t--p-avi-ye? S___ p________ S-t- p-a-i-y-? -------------- Shto pravimye?
Učimo. Н---у--ме. Н__ у_____ Н-е у-и-е- ---------- Ние учиме. 0
Niy---o-h-mye. N___ o________ N-y- o-c-i-y-. -------------- Niye oochimye.
Učimo jezik. Ни--у---- --е---азик. Н__ у____ е___ ј_____ Н-е у-и-е е-е- ј-з-к- --------------------- Ние учиме еден јазик. 0
Ni-e--o--imye yed-e------k. N___ o_______ y_____ ј_____ N-y- o-c-i-y- y-d-e- ј-z-k- --------------------------- Niye oochimye yedyen јazik.
Učim engleski. Јас -ч-м ан----к-. Ј__ у___ а________ Ј-с у-а- а-г-и-к-. ------------------ Јас учам англиски. 0
Јa- o-ch-- a-guli---. Ј__ o_____ a_________ Ј-s o-c-a- a-g-l-s-i- --------------------- Јas oocham anguliski.
Učiš španjolski. Т--учи--шп-----. Т_ у___ ш_______ Т- у-и- ш-а-с-и- ---------------- Ти учиш шпански. 0
Ti o-c-i-h-s----s-i. T_ o______ s________ T- o-c-i-h s-p-n-k-. -------------------- Ti oochish shpanski.
On uči njemački. То---ч----рм-нски. Т__ у__ г_________ Т-ј у-и г-р-а-с-и- ------------------ Тој учи германски. 0
To--ooc-i---yerm-n---. T__ o____ g___________ T-ј o-c-i g-y-r-a-s-i- ---------------------- Toј oochi guyermanski.
Učimo francuski. Ни- -ч-м- --а-ц--к-. Н__ у____ ф_________ Н-е у-и-е ф-а-ц-с-и- -------------------- Ние учиме француски. 0
N-ye----hi--e ---n---o--i. N___ o_______ f___________ N-y- o-c-i-y- f-a-t-o-s-i- -------------------------- Niye oochimye frantzooski.
Učite talijanski. В----ч-те-и-а-и-анс--. В__ у____ и___________ В-е у-и-е и-а-и-а-с-и- ---------------------- Вие учите италијански. 0
Vi-- -oc--t-e-it-li-a--ki. V___ o_______ i___________ V-y- o-c-i-y- i-a-i-a-s-i- -------------------------- Viye oochitye italiјanski.
Oni uče ruski. Ти--уч-т---ски. Т__ у___ р_____ Т-е у-а- р-с-и- --------------- Тие учат руски. 0
T----oo--at-r--s--. T___ o_____ r______ T-y- o-c-a- r-o-k-. ------------------- Tiye oochat rooski.
Učiti jezike je interesantno. У-ењ------з-ци е --т-рес-о. У______ ј_____ е и_________ У-е-е-о ј-з-ц- е и-т-р-с-о- --------------------------- Учењето јазици е интересно. 0
Ooc-y-њ--t--јazit-i-----ntyery----. O__________ ј______ y_ i___________ O-c-y-њ-e-o ј-z-t-i y- i-t-e-y-s-o- ----------------------------------- Oochyeњyeto јazitzi ye intyeryesno.
Želimo razumjeti ljude. Ни- са---е -а ги -аз-ира-е л-ѓето. Н__ с_____ д_ г_ р________ л______ Н-е с-к-м- д- г- р-з-и-а-е л-ѓ-т-. ---------------------------------- Ние сакаме да ги разбираме луѓето. 0
N--e---kam-e ---g-i r-z--r-m-- -o---e--. N___ s______ d_ g__ r_________ l________ N-y- s-k-m-e d- g-i r-z-i-a-y- l-o-y-t-. ---------------------------------------- Niye sakamye da gui razbiramye looѓyeto.
Želimo razgovarati s ljudima. Н-е--а-аме да ---р-в-м--с- -уѓ---. Н__ с_____ д_ з________ с_ л______ Н-е с-к-м- д- з-о-у-а-е с- л-ѓ-т-. ---------------------------------- Ние сакаме да зборуваме со луѓето. 0
Ni-- sa-a-ye -a-zbor-o-a-ye--o -o--yeto. N___ s______ d_ z__________ s_ l________ N-y- s-k-m-e d- z-o-o-v-m-e s- l-o-y-t-. ---------------------------------------- Niye sakamye da zboroovamye so looѓyeto.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + makedonski (1-100) MP3 makedonski (1-100)
Video nije pronađen!

Dan materinjeg jezika

Volite li svoj materinji jezik? U tom slučaju biste ga ubuduće trebali slaviti! I to uvijek 21. veljače. To je Međunarodni dan materinjeg jezika. Slavi se od 2000. jednom u godini. Taj dan je ustanovio UNESCO. UNESCO je organizacija Ujedinjenih naroda (UN). Bavi se temama iz znanosti, obrazovanja i kulture. UNESCO se zalaže za zaštitu kulturne baštine čovječanstva. Jezici također spadaju u kulturnu baštinu. Stoga ih se mora zaštititi, njegovati i promicati. 21. veljače se slavi jezična raznolikost. Procjenjuje se da na svijetu postoji 6000 do 7000 jezika. Međutim, polovici prijeti izumiranje. Svakih dva tjedna zauvijek nestane jedan jezik. Svaki jezik predstavlja ogromnu riznicu znanja. U jezici se sakuplja znanje naroda. Povijest jednog naroda odražava se kroz jezik. Iskustva i tradicije se također prenose jezikom. Stoga je materinji jezik sastavni dio svakog nacionalnog identiteta. Kad jedan jezik izumre, gubi se više od samih riječi. 21. veljače trebamo misliti na sve ovo. Ljudi moraju uvidjeti važnost jezika. Također bi trebali razmisliti što mogu učiniti kako bi zaštitili jezike. Stoga pokažite svom jeziku da Vam je važan! Možda mu možete ispeći kolač? S lijepim šećernim natpisom. Na Vašem materinjem jeziku, naravno!
Dali si znao?
Bosanski je južnoslavenski jezik. Prvenstveno se govori u Bosni i Hercegovini. Ali govornika ovog jezika ima i u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Za oko 2,5 milijuna ljudi bosanski je materinski jezik. Veoma je sličan srpskom i hrvatskom. Jezični fond, pravopis i gramatika jedva da se razlikuju. Ko govori bosanski, vrlo dobro razumije Srbe i Hrvate. Zato je status bosanskog jezika često predmet diskusije. Neki jezikoslovci sumnjaju da je bosanski uopće poseban jezik. Tvrde da je to samo nacionalna varijanta srpskohrvatskog jezika. Interesantni su mnogi strani utjecaji u bosanskom. Prije je područje gdje se govori bosanski dugo vremena naizmjenično pripadalo Istoku i Zapadu. Zato se u ovom jeziku sreće puno arapskih, turskih i perzijskih riječi u jezičkom fondu. U slavenskim jezicima je to zapravo veoma rijetko. Upravo to čini bosanski jezik tako jedinstvenim.