Zbirka izraza

hr U školi   »   th ที่โรงเรียน

4 [četiri]

U školi

U školi

4 [สี่]

sèe

ที่โรงเรียน

têe-rong-rian

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tajlandski igra Više
Gdje smo mi? เร---ู่-ี-ไ-น? เ_________ เ-า-ย-่-ี-ไ-น- -------------- เราอยู่ที่ไหน? 0
te----ong-rian t____________ t-̂---o-g-r-a- -------------- têe-rong-rian
Mi smo u školi. เราอ-ู-ท-่---เ-ี-น เ____________ เ-า-ย-่-ี-โ-ง-ร-ย- ------------------ เราอยู่ที่โรงเรียน 0
t-̂e-ro------n t____________ t-̂---o-g-r-a- -------------- têe-rong-rian
Imamo nastavu. เ-าก-ล----ีย-หน-ง--อ เ______________ เ-า-ำ-ั-เ-ี-น-น-ง-ื- -------------------- เรากำลังเรียนหนังสือ 0
ra---̀-y-̂o----e-n-̌i r________________ r-o-a---o-o-t-̂---a-i --------------------- rao-à-yôo-têe-nǎi
Ovo su učenici. น---คือ--กเ-ี-น นั่_________ น-่-ค-อ-ั-เ-ี-น --------------- นั่นคือนักเรียน 0
r---a--yo-----̂--na-i r________________ r-o-a---o-o-t-̂---a-i --------------------- rao-à-yôo-têe-nǎi
Ovo je učiteljica. น-่นคื-ค-ณ--ู นั่_______ น-่-ค-อ-ุ-ค-ู ------------- นั่นคือคุณครู 0
r-o--̀--ôo----e--ǎi r________________ r-o-a---o-o-t-̂---a-i --------------------- rao-à-yôo-têe-nǎi
Ovo je razred. น--น----ั้--ร-ยน นั่_________ น-่-ค-อ-ั-น-ร-ย- ---------------- นั่นคือชั้นเรียน 0
ra--a---------̂e-r-----i-n r______________________ r-o-a---o-o-t-̂---o-g-r-a- -------------------------- rao-à-yôo-têe-rong-rian
Što radimo? เ-า-ำล---ำอะไ-อย-่? เ_____________ เ-า-ำ-ั-ท-อ-ไ-อ-ู-? ------------------- เรากำลังทำอะไรอยู่? 0
r-o-a--yôo-tê--r-n--r-an r______________________ r-o-a---o-o-t-̂---o-g-r-a- -------------------------- rao-à-yôo-têe-rong-rian
Učimo. เราก-ล---รียน-นัง--อ เ______________ เ-า-ำ-ั-เ-ี-น-น-ง-ื- -------------------- เรากำลังเรียนหนังสือ 0
ra--a--y-̂-----e-r--g---an r______________________ r-o-a---o-o-t-̂---o-g-r-a- -------------------------- rao-à-yôo-têe-rong-rian
Učimo jezik. เ-ากำล--เ---นภาษา เ_____________ เ-า-ำ-ั-เ-ี-น-า-า ----------------- เรากำลังเรียนภาษา 0
r---g-m--a-g-ri---nǎng-s--u r_________________________ r-o-g-m-l-n---i-n-n-̌-g-s-̌- ---------------------------- rao-gam-lang-rian-nǎng-sěu
Učim engleski. ผม♂ /----ัน♀---ีย--า-าอ--กฤษ ผ__ / ดิ___ เ____________ ผ-♂ / ด-ฉ-น- เ-ี-น-า-า-ั-ก-ษ ---------------------------- ผม♂ / ดิฉัน♀ เรียนภาษาอังกฤษ 0
r---g----an--r-an-na-n-----u r_________________________ r-o-g-m-l-n---i-n-n-̌-g-s-̌- ---------------------------- rao-gam-lang-rian-nǎng-sěu
Učiš španjolski. ค-ณ-ร----าษาสเ-น คุ_____________ ค-ณ-ร-ย-ภ-ษ-ส-ป- ---------------- คุณเรียนภาษาสเปน 0
ra---am----g-rian-n--n---ěu r_________________________ r-o-g-m-l-n---i-n-n-̌-g-s-̌- ---------------------------- rao-gam-lang-rian-nǎng-sěu
On uči njemački. เ--เร-ย-ภ--าเย-ร-ัน เ________________ เ-า-ร-ย-ภ-ษ-เ-อ-ม-น ------------------- เขาเรียนภาษาเยอรมัน 0
nân-ke---ák--ian n_______________ n-̂---e---a-k-r-a- ------------------ nân-keu-nák-rian
Učimo francuski. เ--เร----า---ร-่ง-ศส เ________________ เ-า-ร-ย-ภ-ษ-ฝ-ั-ง-ศ- -------------------- เราเรียนภาษาฝรั่งเศส 0
nâ--ke----́k-r--n n_______________ n-̂---e---a-k-r-a- ------------------ nân-keu-nák-rian
Učite talijanski. พ--ค--ท--ค----ยน--ษ---ต--ล--น พ_______________________ พ-ก-ุ-ท-ก-น-ร-ย-ภ-ษ-อ-ต-เ-ี-น ----------------------------- พวกคุณทุกคนเรียนภาษาอิตาเลียน 0
n--n-k-u----k-ri-n n_______________ n-̂---e---a-k-r-a- ------------------ nân-keu-nák-rian
Oni uče ruski. พวกเ-าเร--น--ษ---ส-ซ-ย พ__________________ พ-ก-ข-เ-ี-น-า-า-ั-เ-ี- ---------------------- พวกเขาเรียนภาษารัสเซีย 0
na-n-----koo-----o n________________ n-̂---e---o-n-k-o- ------------------ nân-keu-koon-kroo
Učiti jezike je interesantno. กา-เ-ียน--ษา-ั---่-ส-ใจ ก__________________ ก-ร-ร-ย-ภ-ษ-น-้-น-า-น-จ ----------------------- การเรียนภาษานั้นน่าสนใจ 0
na-n--e----on-kr-o n________________ n-̂---e---o-n-k-o- ------------------ nân-keu-koon-kroo
Želimo razumjeti ljude. เร-ต้อ--------ะ----ใ-----่น ๆ เ____________________ ๆ เ-า-้-ง-า-ท-่-ะ-ข-า-จ-น-ื-น ๆ ----------------------------- เราต้องการที่จะเข้าใจคนอื่น ๆ 0
n-̂n-keu--o-n-kr-o n________________ n-̂---e---o-n-k-o- ------------------ nân-keu-koon-kroo
Želimo razgovarati s ljudima. เ-----กจ-------คน-ื่น-ๆ เ________________ ๆ เ-า-ย-ก-ะ-ู-ก-บ-น-ื-น ๆ ----------------------- เราอยากจะพูดกับคนอื่น ๆ 0
n--n-k-u-ch-------n n________________ n-̂---e---h-́---i-n ------------------- nân-keu-chán-rian

Dan materinjeg jezika

Volite li svoj materinji jezik? U tom slučaju biste ga ubuduće trebali slaviti! I to uvijek 21. veljače. To je Međunarodni dan materinjeg jezika. Slavi se od 2000. jednom u godini. Taj dan je ustanovio UNESCO. UNESCO je organizacija Ujedinjenih naroda (UN). Bavi se temama iz znanosti, obrazovanja i kulture. UNESCO se zalaže za zaštitu kulturne baštine čovječanstva. Jezici također spadaju u kulturnu baštinu. Stoga ih se mora zaštititi, njegovati i promicati. 21. veljače se slavi jezična raznolikost. Procjenjuje se da na svijetu postoji 6000 do 7000 jezika. Međutim, polovici prijeti izumiranje. Svakih dva tjedna zauvijek nestane jedan jezik. Svaki jezik predstavlja ogromnu riznicu znanja. U jezici se sakuplja znanje naroda. Povijest jednog naroda odražava se kroz jezik. Iskustva i tradicije se također prenose jezikom. Stoga je materinji jezik sastavni dio svakog nacionalnog identiteta. Kad jedan jezik izumre, gubi se više od samih riječi. 21. veljače trebamo misliti na sve ovo. Ljudi moraju uvidjeti važnost jezika. Također bi trebali razmisliti što mogu učiniti kako bi zaštitili jezike. Stoga pokažite svom jeziku da Vam je važan! Možda mu možete ispeći kolač? S lijepim šećernim natpisom. Na Vašem materinjem jeziku, naravno!
Dali si znao?
Bosanski je južnoslavenski jezik. Prvenstveno se govori u Bosni i Hercegovini. Ali govornika ovog jezika ima i u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Za oko 2,5 milijuna ljudi bosanski je materinski jezik. Veoma je sličan srpskom i hrvatskom. Jezični fond, pravopis i gramatika jedva da se razlikuju. Ko govori bosanski, vrlo dobro razumije Srbe i Hrvate. Zato je status bosanskog jezika često predmet diskusije. Neki jezikoslovci sumnjaju da je bosanski uopće poseban jezik. Tvrde da je to samo nacionalna varijanta srpskohrvatskog jezika. Interesantni su mnogi strani utjecaji u bosanskom. Prije je područje gdje se govori bosanski dugo vremena naizmjenično pripadalo Istoku i Zapadu. Zato se u ovom jeziku sreće puno arapskih, turskih i perzijskih riječi u jezičkom fondu. U slavenskim jezicima je to zapravo veoma rijetko. Upravo to čini bosanski jezik tako jedinstvenim.