Zbirka izraza

hr Čitati i pisati   »   uk Читати і писати

6 [šest]

Čitati i pisati

Čitati i pisati

6 [шість]

6 [shistʹ]

Читати і писати

Chytaty i pysaty

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ukrajinski igra Više
Ja čitam. Я-чит--. Я ч_____ Я ч-т-ю- -------- Я читаю. 0
Chy-at--- -ysaty C______ i p_____ C-y-a-y i p-s-t- ---------------- Chytaty i pysaty
Ja čitam jedno slovo. Я---т---лі-еру. Я ч____ л______ Я ч-т-ю л-т-р-. --------------- Я читаю літеру. 0
C--t--- i-p-sa-y C______ i p_____ C-y-a-y i p-s-t- ---------------- Chytaty i pysaty
Ja čitam jednu riječ. Я-ч-т---сл--о. Я ч____ с_____ Я ч-т-ю с-о-о- -------------- Я читаю слово. 0
YA--hyt---. Y_ c_______ Y- c-y-a-u- ----------- YA chytayu.
Ja čitam jednu rečenicu. Я ч-таю ре-е-ня. Я ч____ р_______ Я ч-т-ю р-ч-н-я- ---------------- Я читаю речення. 0
YA-ch-tay-. Y_ c_______ Y- c-y-a-u- ----------- YA chytayu.
Ja čitam jedno pismo. Я чи--ю -ис-. Я ч____ л____ Я ч-т-ю л-с-. ------------- Я читаю лист. 0
Y- --y-a--. Y_ c_______ Y- c-y-a-u- ----------- YA chytayu.
Ja čitam jednu knjigu. Я---т---кн---. Я ч____ к_____ Я ч-т-ю к-и-у- -------------- Я читаю книгу. 0
Y--ch---yu-l-t--u. Y_ c______ l______ Y- c-y-a-u l-t-r-. ------------------ YA chytayu literu.
Ja čitam. Я -ита-. Я ч_____ Я ч-т-ю- -------- Я читаю. 0
Y----yt-y- --t---. Y_ c______ l______ Y- c-y-a-u l-t-r-. ------------------ YA chytayu literu.
Ti čitaš. Т- ----є-. Т_ ч______ Т- ч-т-є-. ---------- Ти читаєш. 0
YA-c-ytay---it---. Y_ c______ l______ Y- c-y-a-u l-t-r-. ------------------ YA chytayu literu.
On čita. В-н--ит-є. В__ ч_____ В-н ч-т-є- ---------- Він читає. 0
YA-chyta-u-sl--o. Y_ c______ s_____ Y- c-y-a-u s-o-o- ----------------- YA chytayu slovo.
Ja pišem. Я-----. Я п____ Я п-ш-. ------- Я пишу. 0
Y-----t-yu slovo. Y_ c______ s_____ Y- c-y-a-u s-o-o- ----------------- YA chytayu slovo.
Ja pišem jedno slovo. Я-пи----іт-р-. Я п___ л______ Я п-ш- л-т-р-. -------------- Я пишу літеру. 0
Y- ch-t-y----o-o. Y_ c______ s_____ Y- c-y-a-u s-o-o- ----------------- YA chytayu slovo.
Ja pišem jednu riječ. Я ---у сл--о. Я п___ с_____ Я п-ш- с-о-о- ------------- Я пишу слово. 0
YA-c-y-ayu r-c--n-y-. Y_ c______ r_________ Y- c-y-a-u r-c-e-n-a- --------------------- YA chytayu rechennya.
Ja pišem jednu rečenicu. Я --шу реч-ння. Я п___ р_______ Я п-ш- р-ч-н-я- --------------- Я пишу речення. 0
YA-ch---yu re-hen--a. Y_ c______ r_________ Y- c-y-a-u r-c-e-n-a- --------------------- YA chytayu rechennya.
Ja pišem jedno pismo. Я----у л--т. Я п___ л____ Я п-ш- л-с-. ------------ Я пишу лист. 0
YA--hy-ayu-r--h-nn-a. Y_ c______ r_________ Y- c-y-a-u r-c-e-n-a- --------------------- YA chytayu rechennya.
Ja pišem jednu knjigu. Я----у-кн--у. Я п___ к_____ Я п-ш- к-и-у- ------------- Я пишу книгу. 0
Y-----tay--ly-t. Y_ c______ l____ Y- c-y-a-u l-s-. ---------------- YA chytayu lyst.
Ja pišem. Я-пи-у. Я п____ Я п-ш-. ------- Я пишу. 0
YA---y-ay- l-s-. Y_ c______ l____ Y- c-y-a-u l-s-. ---------------- YA chytayu lyst.
Ti pišeš. Ти -и-еш. Т_ п_____ Т- п-ш-ш- --------- Ти пишеш. 0
Y- --yt----l-st. Y_ c______ l____ Y- c-y-a-u l-s-. ---------------- YA chytayu lyst.
On piše. В-н-п-ш-. В__ п____ В-н п-ш-. --------- Він пише. 0
YA -hyt----k---u. Y_ c______ k_____ Y- c-y-a-u k-y-u- ----------------- YA chytayu knyhu.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + ukrajinski (1-100) MP3 ukrajinski (1-100)
Video nije pronađen!

Internacionalizmi

Globalizacija se odražava i na jezike. Porast internacionalizama je očigledan. Internacionalizmi su riječi kojih ima u mnogim jezicima. Riječi pritom imaju isto ili slično značenje. Izgovor im je često isti. I pisanje takvih riječi je također često jako slično. Zanimljivo je širenje internacionalizama. Ono se ne obazire na granice. Barem ne na geografske. A posebno ne na jezične granice. Postoje riječi koje se mogu razumjeti na svakom kontinentu. Riječ hotel je dobar primjer za to. Ta riječ postoji gotovo svugdje u svijetu. Mnogo internacionalizama dolazi iz područja znanosti. Tehnički pojmovi se također brzo šire diljem svijeta. Stari internacionalizmi imaju zajednički korijen. Razvili su se iz iste riječi. Internacionalizmi se obično temelje na posuđenicama. To znači da se riječi jednostavno inkorporiraju u druge druge jezike. Kulturni krugovi igraju važnu ulogu kod preuzimanja. Svaka civilizacija ima svoju tradiciju. Zato se novi koncepti ne prihvataju svugdje. Kulturalne norme odlučuju koje ideje će se usvojiti. Neke stvari postoje samo u određenim dijelovima svijeta. Druge stvari se brzo šire cijelim svijetom. Ali tek kad se stvari proširuju, širi se i njihovo ime. Upravo zato su internacionalizmi tako uzbudljivi! Otkrivajući jezike, otkrivamo i kulture...
Dali si znao?
Kineski je jezik s najvećim brojem govornika na svijetu. Međutim, ne postoji jedan kineski jezik, već se može reći da ih ima više. Svi oni spadaju u porodicu sinotibetskih jezika. Oko 1,3 milijarde ljudi govori kineski. Većina njih živi u Narodnoj Republici Kini i Tajvanu. Najveći kineski jezik je književni kineski, koji se još zove i mandarinski. Kao službeni jezik Narodne Republike Kine to je materinski jezik 850 milijuna ljudi. Ostali kineski jezici se često samo nazivaju narječjima. Mandarinski razumiju skoro svi ljudi koji govore kineski. Svi Kinezi imaju zajedničko pismo koje je staro 4000 do 5000 godina. Time kineski ima najdužu tradiciju pismenosti. Kineski pisani znakovi su teži nego alfabetski sistemi. Gramatika se relativno brzo nauči tako da se vrlo brzo može ostvariti uspjeh u učenju. A sve više ljudi želi naučiti kineski… Usudite se jer kineski je jezik budućnosti!