Zbirka izraza

hr Brojati   »   ar ‫الأعداد‬

7 [sedam]

Brojati

Brojati

‫7 [سبعة]

7 [sbe]

‫الأعداد‬

al-adad

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski arapski igra Više
Ja brojim: ‫--- ---: ‫___ أ___ ‫-ن- أ-د- --------- ‫أنا أعد: 0
an---u-d a__ a___ a-a a-d- -------- ana audd
jedan, dva, tri ‫---د،--ثنا-، ----ة ‫_____ ا_____ ث____ ‫-ا-د- ا-ن-ن- ث-ا-ة ------------------- ‫واحد، اثنان، ثلاثة 0
w-hid-----n-n- -h-lat-a w_____ i______ t_______ w-h-d- i-h-a-, t-a-a-h- ----------------------- wahid, ithnan, thalatha
Brojim do tri. ‫أن- --د-حت- -لاثة. ‫___ أ__ ح__ ث_____ ‫-ن- أ-د ح-ى ث-ا-ة- ------------------- ‫أنا أعد حتى ثلاثة. 0
a-a au-d----ta--hal-tha a__ a___ h____ t_______ a-a a-d- h-t-a t-a-a-h- ----------------------- ana audd hatta thalatha
Ja brojim dalje: ‫--ا أتابع-العد: ‫___ أ____ ا____ ‫-ن- أ-ا-ع ا-ع-: ---------------- ‫أنا أتابع العد: 0
a---ut--iu------d a__ u_____ a_____ a-a u-a-i- a---d- ----------------- ana utabiu al-add
četiri, pet, šest, ‫أر-ع-، خمس----تة ‫______ خ____ س__ ‫-ر-ع-، خ-س-، س-ة ----------------- ‫أربعة، خمسة، ستة 0
arba-, --a--a,-sitta a_____ k______ s____ a-b-a- k-a-s-, s-t-a -------------------- arbaa, khamsa, sitta
sedam, osam, devet ‫--ع-،--ما---،-ت--ة ‫_____ ث______ ت___ ‫-ب-ة- ث-ا-ي-، ت-ع- ------------------- ‫سبعة، ثمانية، تسعة 0
s---a---ha--ni-a- -i--a s_____ t_________ t____ s-b-a- t-a-a-i-a- t-s-a ----------------------- sabaa, thamaniya, tisaa
Brojim. ‫أن--أ-د. ‫___ أ___ ‫-ن- أ-د- --------- ‫أنا أعد. 0
a-a-audd a__ a___ a-a a-d- -------- ana audd
Brojiš. ‫--ت ت--. ‫___ ت___ ‫-ن- ت-د- --------- ‫أنت تعد. 0
a-t---audd a___ t____ a-t- t-u-d ---------- anta taudd
Broji. ‫ه-----. ‫__ ي___ ‫-و ي-د- -------- ‫هو يعد. 0
hu-a-ya--d h___ y____ h-w- y-u-d ---------- huwa yaudd
Jedan. Prvi. ‫-احد---لأ--. ‫_____ ا_____ ‫-ا-د- ا-أ-ل- ------------- ‫واحد. الأول. 0
w-h-d.-al-aw--l w_____ a_______ w-h-d- a---w-a- --------------- wahid. al-awwal
Dva. Drugi. ‫-ث--ن. الثان-. ‫______ ا______ ‫-ث-ا-. ا-ث-ن-. --------------- ‫اثنان. الثاني. 0
i-hnan- al-----i i______ a_______ i-h-a-. a---h-n- ---------------- ithnan. al-thani
Tri. Treći. ‫ث---ة--ا--ا--. ‫______ ا______ ‫-ل-ث-. ا-ث-ل-. --------------- ‫ثلاثة. الثالث. 0
t---at--- al----l--h t________ a_________ t-a-a-h-. a---h-l-t- -------------------- thalatha. al-thalith
Četiri. Četvrti. ‫أ--ع-- -لرا--. ‫______ ا______ ‫-ر-ع-. ا-ر-ب-. --------------- ‫أربعة. الرابع. 0
ar-a----l--a-i a_____ a______ a-b-a- a---a-i -------------- arbaa. al-rabi
Pet. Peti. ‫-م-ة---ل-ا--. ‫_____ ا______ ‫-م-ة- ا-خ-م-. -------------- ‫خمسة. الخامس. 0
k-a-s-- al---a-is k______ a________ k-a-s-. a---h-m-s ----------------- khamsa. al-khamis
Šest. Šesti. ‫-ت---السا-س. ‫____ ا______ ‫-ت-. ا-س-د-. ------------- ‫ستة. السادس. 0
sitta- -l-----s s_____ a_______ s-t-a- a---a-i- --------------- sitta. al-sadis
Sedam. Sedmi. ‫سب-ة. ---ا--. ‫_____ ا______ ‫-ب-ة- ا-س-ب-. -------------- ‫سبعة. السابع. 0
saba---al-sabi s_____ a______ s-b-a- a---a-i -------------- sabaa. al-sabi
Osam. Osmi. ‫-م---ة. ا-ثامن. ‫_______ ا______ ‫-م-ن-ة- ا-ث-م-. ---------------- ‫ثمانية. الثامن. 0
t----n-ya.----tham-n t_________ a________ t-a-a-i-a- a---h-m-n -------------------- thamaniya. al-thamin
Devet. Deveti. ‫ت--ة----ت-س-. ‫_____ ا______ ‫-س-ة- ا-ت-س-. -------------- ‫تسعة. التاسع. 0
t-s-a- a--tasi t_____ a______ t-s-a- a---a-i -------------- tisaa. al-tasi

Mišljenje i jezik

Naše mišljenje ovisi o našem jeziku. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati usprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Također lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Također postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli također oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Što je uzrok, što je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju znanstvenike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Dali si znao?
Danski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Tko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različita narječja. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih narječja. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...