Zbirka izraza

hr Brojati   »   th ตัวเลข

7 [sedam]

Brojati

Brojati

7 [เจ็ด]

jèt

ตัวเลข

dhua-lâyk

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tajlandski igra Više
Ja brojim: ผม- / ด-ฉ--♀ -ับ: ผ__ / ดิ___ นั__ ผ-♂ / ด-ฉ-น- น-บ- ----------------- ผม♂ / ดิฉัน♀ นับ: 0
d-u--lâyk d________ d-u---a-y- ---------- dhua-lâyk
jedan, dva, tri หน-่ง-ส-- -าม ห__ ส__ ส__ ห-ึ-ง ส-ง ส-ม ------------- หนึ่ง สอง สาม 0
d-ua---̂yk d________ d-u---a-y- ---------- dhua-lâyk
Brojim do tri. ผม- --ด-ฉ-น♀--ับถึ--าม ผ__ / ดิ___ นั______ ผ-♂ / ด-ฉ-น- น-บ-ึ-ส-ม ---------------------- ผม♂ / ดิฉัน♀ นับถึงสาม 0
po--------h-̌--náp p______________ p-̌---i---h-̌---a-p ------------------- pǒm-dì-chǎn-náp
Ja brojim dalje: ผม- /-----น- น-บต-อ--: ผ__ / ดิ___ นั______ ผ-♂ / ด-ฉ-น- น-บ-่-ไ-: ---------------------- ผม♂ / ดิฉัน♀ นับต่อไป: 0
p-̌m-dì--h-̌n-n--p p______________ p-̌---i---h-̌---a-p ------------------- pǒm-dì-chǎn-náp
četiri, pet, šest, สี่ ห้า-หก สี่ ห้_ ห_ ส-่ ห-า ห- ---------- สี่ ห้า หก 0
pǒm--i---ha-n-na-p p______________ p-̌---i---h-̌---a-p ------------------- pǒm-dì-chǎn-náp
sedam, osam, devet เจ็--แปด--ก-า เ__ แ__ เ__ เ-็- แ-ด เ-้- ------------- เจ็ด แปด เก้า 0
ne-ung--ǎ--g-sa-m n______________ n-̀-n---a-w-g-s-̌- ------------------ nèung-sǎwng-sǎm
Brojim. ผม♂ /-ดิฉ-น♀ -ับ ผ__ / ดิ___ นั_ ผ-♂ / ด-ฉ-น- น-บ ---------------- ผม♂ / ดิฉัน♀ นับ 0
nè--g------g----m n______________ n-̀-n---a-w-g-s-̌- ------------------ nèung-sǎwng-sǎm
Brojiš. คุ- นับ คุ_ นั_ ค-ณ น-บ ------- คุณ นับ 0
nèu-g-s--w-g---̌m n______________ n-̀-n---a-w-g-s-̌- ------------------ nèung-sǎwng-sǎm
Broji. เข-น-บ เ____ เ-า-ั- ------ เขานับ 0
po-m-----ch-̌n---́---ěu-g-s--m p________________________ p-̌---i---h-̌---a-p-t-̌-n---a-m ------------------------------- pǒm-dì-chǎn-náp-těung-sǎm
Jedan. Prvi. หน-่ง ท---นึ-ง ห__ ที่___ ห-ึ-ง ท-่-น-่- -------------- หนึ่ง ที่หนึ่ง 0
po-m------hǎn-n-́--t-̌u----a-m p________________________ p-̌---i---h-̌---a-p-t-̌-n---a-m ------------------------------- pǒm-dì-chǎn-náp-těung-sǎm
Dva. Drugi. สอ- -ี่-อง ส__ ที่___ ส-ง ท-่-อ- ---------- สอง ที่สอง 0
p-̌m-----c-a-n--á----̌-ng---̌m p________________________ p-̌---i---h-̌---a-p-t-̌-n---a-m ------------------------------- pǒm-dì-chǎn-náp-těung-sǎm
Tri. Treći. ส-ม ---สาม ส__ ที่___ ส-ม ท-่-า- ---------- สาม ที่สาม 0
po----i----ǎ--na-p--h--w-b--i p________________________ p-̌---i---h-̌---a-p-d-a-w-b-a- ------------------------------ pǒm-dì-chǎn-náp-dhàw-bhai
Četiri. Četvrti. ส-่ ท-่ส-่ สี่ ที่_ ส-่ ท-่-ี- ---------- สี่ ที่สี่ 0
p-̌m-dì-c-a-----́--d--̀---h-i p________________________ p-̌---i---h-̌---a-p-d-a-w-b-a- ------------------------------ pǒm-dì-chǎn-náp-dhàw-bhai
Pet. Peti. ห-า--ี---า ห้_ ที่__ ห-า ท-่-้- ---------- ห้า ที่ห้า 0
pǒ---i--ch--n--á----à--b-ai p________________________ p-̌---i---h-̌---a-p-d-a-w-b-a- ------------------------------ pǒm-dì-chǎn-náp-dhàw-bhai
Šest. Šesti. ห- --่-ก ห_ ที่__ ห- ท-่-ก -------- หก ที่หก 0
s-----â-h-̀k s_________ s-̀---a---o-k ------------- sèe-hâ-hòk
Sedam. Sedmi. เ-็ด--ี-เ-็ด เ__ ที่___ เ-็- ท-่-จ-ด ------------ เจ็ด ที่เจ็ด 0
sè--------̀k s_________ s-̀---a---o-k ------------- sèe-hâ-hòk
Osam. Osmi. แปด -ี่แปด แ__ ที่___ แ-ด ท-่-ป- ---------- แปด ที่แปด 0
s-̀e--a--h-̀k s_________ s-̀---a---o-k ------------- sèe-hâ-hòk
Devet. Deveti. เก-า-----ก้า เ__ ที่___ เ-้- ท-่-ก-า ------------ เก้า ที่เก้า 0
j-̀t-bhæ-t----o j___________ j-̀---h-̀---a-o --------------- jèt-bhæ̀t-gâo

Mišljenje i jezik

Naše mišljenje ovisi o našem jeziku. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati usprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Također lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Također postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli također oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Što je uzrok, što je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju znanstvenike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Dali si znao?
Danski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Tko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različita narječja. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih narječja. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...