Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   mr वेळ

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

८ [आठ]

8 [āṭha]

वेळ

vēḷa

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski marati igra Više
Oprostite! माफ कर-! मा_ क__ म-फ क-ा- -------- माफ करा! 0
vē-a v___ v-ḷ- ---- vēḷa
Koliko je sati, molim Vas? कित- व--ल-? कि_ वा___ क-त- व-ज-े- ----------- किती वाजले? 0
vē-a v___ v-ḷ- ---- vēḷa
Hvala Vam puno! खूप-धन--व-द. खू_ ध_____ ख-प ध-्-व-द- ------------ खूप धन्यवाद. 0
mā-ha-k--ā! m____ k____ m-p-a k-r-! ----------- māpha karā!
Jedan je sat. एक -ा-ला. ए_ वा___ ए- व-ज-ा- --------- एक वाजला. 0
mā--a----ā! m____ k____ m-p-a k-r-! ----------- māpha karā!
Dva su sata. द-न---जले. दो_ वा___ द-न व-ज-े- ---------- दोन वाजले. 0
māph--ka--! m____ k____ m-p-a k-r-! ----------- māpha karā!
Tri su sata. त----ाजले. ती_ वा___ त-न व-ज-े- ---------- तीन वाजले. 0
K-t--v---l-? K___ v______ K-t- v-j-l-? ------------ Kitī vājalē?
Četiri su sata. चा--व-जल-. चा_ वा___ च-र व-ज-े- ---------- चार वाजले. 0
Kitī-v--a-ē? K___ v______ K-t- v-j-l-? ------------ Kitī vājalē?
Pet je sati. पाच---जले. पा_ वा___ प-च व-ज-े- ---------- पाच वाजले. 0
Ki-ī--ājal-? K___ v______ K-t- v-j-l-? ------------ Kitī vājalē?
Šest je sati. स-ा--ा-ल-. स_ वा___ स-ा व-ज-े- ---------- सहा वाजले. 0
K---a------y-v-da. K____ d___________ K-ū-a d-a-'-a-ā-a- ------------------ Khūpa dhan'yavāda.
Sedam je sati. स-त--ाजल-. सा_ वा___ स-त व-ज-े- ---------- सात वाजले. 0
Ēka---j--ā. Ē__ v______ Ē-a v-j-l-. ----------- Ēka vājalā.
Osam je sati. आठ--ा---. आ_ वा___ आ- व-ज-े- --------- आठ वाजले. 0
Ēk- v--al-. Ē__ v______ Ē-a v-j-l-. ----------- Ēka vājalā.
Devet je sati. नऊ--ाज--. न_ वा___ न- व-ज-े- --------- नऊ वाजले. 0
Ēka-vā-al-. Ē__ v______ Ē-a v-j-l-. ----------- Ēka vājalā.
Deset je sati. द----ाजले. द_ वा___ द-ा व-ज-े- ---------- दहा वाजले. 0
D-na vāja--. D___ v______ D-n- v-j-l-. ------------ Dōna vājalē.
Jedanaest je sati. अ-र--वा-ले. अ__ वा___ अ-र- व-ज-े- ----------- अकरा वाजले. 0
D-na ---a--. D___ v______ D-n- v-j-l-. ------------ Dōna vājalē.
Dvanaest je sati. ब--ा --जले. बा_ वा___ ब-र- व-ज-े- ----------- बारा वाजले. 0
Dō-- ----lē. D___ v______ D-n- v-j-l-. ------------ Dōna vājalē.
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. एका मिनि--- स-- स--ंद-अ--ा-. ए_ मि___ सा_ से__ अ____ ए-ा म-न-ट-त स-ठ स-क-द अ-त-त- ---------------------------- एका मिनिटात साठ सेकंद असतात. 0
Tīna v---lē. T___ v______ T-n- v-j-l-. ------------ Tīna vājalē.
Jedan sat ima šezdeset minuta. एक------- ----मि-ि-- अ-तात. ए_ ता__ सा_ मि__ अ____ ए-ा त-स-त स-ठ म-न-ट- अ-त-त- --------------------------- एका तासात साठ मिनिटे असतात. 0
T----v-j--ē. T___ v______ T-n- v-j-l-. ------------ Tīna vājalē.
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. ए-- द-वसात --वी- त-स -स-ा-. ए_ दि___ चो__ ता_ अ____ ए-ा द-व-ा- च-व-स त-स अ-त-त- --------------------------- एका दिवसात चोवीस तास असतात. 0
Tīn---ā-al-. T___ v______ T-n- v-j-l-. ------------ Tīna vājalē.

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...