Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   uk Години доби

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8 [вісім]

8 [visim]

Години доби

Hodyny doby

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ukrajinski igra Više
Oprostite! Вибач--! В_______ В-б-ч-е- -------- Вибачте! 0
Ho-yny--o-y H_____ d___ H-d-n- d-b- ----------- Hodyny doby
Koliko je sati, molim Vas? Ска-і---бу-ь-л--ка, к-тра ---ин-? С______ б__________ к____ г______ С-а-і-ь б-д---а-к-, к-т-а г-д-н-? --------------------------------- Скажіть будь-ласка, котра година? 0
Hod-n- doby H_____ d___ H-d-n- d-b- ----------- Hodyny doby
Hvala Vam puno! Щ-р----к-ю. Щ___ д_____ Щ-р- д-к-ю- ----------- Щиро дякую. 0
Vyb-ch--! V________ V-b-c-t-! --------- Vybachte!
Jedan je sat. Пе-ша --д-на. П____ г______ П-р-а г-д-н-. ------------- Перша година. 0
Vyb---te! V________ V-b-c-t-! --------- Vybachte!
Dva su sata. Д---а-го-и-а. Д____ г______ Д-у-а г-д-н-. ------------- Друга година. 0
Vyba----! V________ V-b-c-t-! --------- Vybachte!
Tri su sata. Т--т- --д-н-. Т____ г______ Т-е-я г-д-н-. ------------- Третя година. 0
S-a--it- ------aska- -ot---h-----? S_______ b__________ k____ h______ S-a-h-t- b-d---a-k-, k-t-a h-d-n-? ---------------------------------- Skazhitʹ budʹ-laska, kotra hodyna?
Četiri su sata. Ч-тв-р-а-г---на. Ч_______ г______ Ч-т-е-т- г-д-н-. ---------------- Четверта година. 0
Sk-zhit- b--ʹ-l--ka- ---ra --d-n-? S_______ b__________ k____ h______ S-a-h-t- b-d---a-k-, k-t-a h-d-n-? ---------------------------------- Skazhitʹ budʹ-laska, kotra hodyna?
Pet je sati. П--та -оди-а. П____ г______ П-я-а г-д-н-. ------------- П’ята година. 0
S--zh-tʹ-budʹ-----a,-----a--ody-a? S_______ b__________ k____ h______ S-a-h-t- b-d---a-k-, k-t-a h-d-n-? ---------------------------------- Skazhitʹ budʹ-laska, kotra hodyna?
Šest je sati. Ш-ст- го--на. Ш____ г______ Ш-с-а г-д-н-. ------------- Шоста година. 0
S--hy-o ----u--. S______ d_______ S-c-y-o d-a-u-u- ---------------- Shchyro dyakuyu.
Sedam je sati. Сь-м- ------. С____ г______ С-о-а г-д-н-. ------------- Сьома година. 0
Sh----o--ya-u--. S______ d_______ S-c-y-o d-a-u-u- ---------------- Shchyro dyakuyu.
Osam je sati. Вось---година. В_____ г______ В-с-м- г-д-н-. -------------- Восьма година. 0
Shchy-o-d-----u. S______ d_______ S-c-y-o d-a-u-u- ---------------- Shchyro dyakuyu.
Devet je sati. Дев’ята--о---а. Д______ г______ Д-в-я-а г-д-н-. --------------- Дев’ята година. 0
Pe--ha hody--. P_____ h______ P-r-h- h-d-n-. -------------- Persha hodyna.
Deset je sati. Д-ся-- -од---. Д_____ г______ Д-с-т- г-д-н-. -------------- Десята година. 0
Pe---a -odyna. P_____ h______ P-r-h- h-d-n-. -------------- Persha hodyna.
Jedanaest je sati. О-инадц-та годин-. О_________ г______ О-и-а-ц-т- г-д-н-. ------------------ Одинадцята година. 0
P-r-ha---d-na. P_____ h______ P-r-h- h-d-n-. -------------- Persha hodyna.
Dvanaest je sati. Дв-н--ця-- год-на. Д_________ г______ Д-а-а-ц-т- г-д-н-. ------------------ Дванадцята година. 0
Dru-a---dyn-. D____ h______ D-u-a h-d-n-. ------------- Druha hodyna.
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. Х-и--н----є--і--д--ят---ку--. Х______ м__ ш________ с______ Х-и-и-а м-є ш-с-д-с-т с-к-н-. ----------------------------- Хвилина має шістдесят секунд. 0
D-uh----d-n-. D____ h______ D-u-a h-d-n-. ------------- Druha hodyna.
Jedan sat ima šezdeset minuta. Год--а--а-----т---ят х-илин. Г_____ м__ ш________ х______ Г-д-н- м-є ш-с-д-с-т х-и-и-. ---------------------------- Година має шістдесят хвилин. 0
D---- h-d--a. D____ h______ D-u-a h-d-n-. ------------- Druha hodyna.
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. Де-ь-----два----ь чот-ри-г--ини. Д___ м__ д_______ ч_____ г______ Д-н- м-є д-а-ц-т- ч-т-р- г-д-н-. -------------------------------- День має двадцять чотири години. 0
T--ty--hod-na. T_____ h______ T-e-y- h-d-n-. -------------- Tretya hodyna.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + ukrajinski (1-100) MP3 ukrajinski (1-100)
Video nije pronađen!

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...