Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   pl Pory roku i pogoda

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [szesnaście]

Pory roku i pogoda

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski poljski igra Više
Ovo su godišnja doba: To -ą-por- ro--: T_ s_ p___ r____ T- s- p-r- r-k-: ---------------- To są pory roku: 0
Proljeće, ljeto, wiosna,-l-t-, w______ l____ w-o-n-, l-t-, ------------- wiosna, lato, 0
jesen i zima. j-sie-----i-a. j_____ i z____ j-s-e- i z-m-. -------------- jesień i zima. 0
Ljeto je vruće. L--o ---t ----c-. L___ j___ g______ L-t- j-s- g-r-c-. ----------------- Lato jest gorące. 0
Ljeti sija sunce. L-t-m --ie-i-sło-ce. L____ ś_____ s______ L-t-m ś-i-c- s-o-c-. -------------------- Latem świeci słońce. 0
Ljeti rado idemo šetati. Latem-chod-im---h-t-i- -- -p--ery. L____ c_______ c______ n_ s_______ L-t-m c-o-z-m- c-ę-n-e n- s-a-e-y- ---------------------------------- Latem chodzimy chętnie na spacery. 0
Zima je hladna. Z-m---e-- zimno. Z___ j___ z_____ Z-m- j-s- z-m-o- ---------------- Zimą jest zimno. 0
Zimi pada snijeg ili kiša. Z--ą -a-a-śni--------e--cz. Z___ p___ ś____ l__ d______ Z-m- p-d- ś-i-g l-b d-s-c-. --------------------------- Zimą pada śnieg lub deszcz. 0
Zimi rado ostajemo doma. Zi-ą lu--m---ie-zie- - ---u. Z___ l_____ s_______ w d____ Z-m- l-b-m- s-e-z-e- w d-m-. ---------------------------- Zimą lubimy siedzieć w domu. 0
Hladno je. Jest zi--o. J___ z_____ J-s- z-m-o- ----------- Jest zimno. 0
Pada kiša. Pad----s---. P___ d______ P-d- d-s-c-. ------------ Pada deszcz. 0
Vjetrovito je. Wi-j--wiat-. W____ w_____ W-e-e w-a-r- ------------ Wieje wiatr. 0
Toplo je. J-s--ci-pło. J___ c______ J-s- c-e-ł-. ------------ Jest ciepło. 0
Sunčano je. J--t --one---ie. J___ s__________ J-s- s-o-e-z-i-. ---------------- Jest słonecznie. 0
Vedro je. J-s---o-odni-. J___ p________ J-s- p-g-d-i-. -------------- Jest pogodnie. 0
Kakvo je vrijeme danas? J--- jes--dz--i----ogod-? J___ j___ d______ p______ J-k- j-s- d-i-i-j p-g-d-? ------------------------- Jaka jest dzisiaj pogoda? 0
Danas je hladno. Dzis--j--e-t-z--n-. D______ j___ z_____ D-i-i-j j-s- z-m-o- ------------------- Dzisiaj jest zimno. 0
Danas je toplo. D-isiaj---------p-o. D______ j___ c______ D-i-i-j j-s- c-e-ł-. -------------------- Dzisiaj jest ciepło. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + poljski (1-100) MP3 poljski (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...