Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   te ఋతువులు మరియు వాతావరణం

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [పదహారు]

16 [Padahāru]

ఋతువులు మరియు వాతావరణం

R̥tuvulu mariyu vātāvaraṇaṁ

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski telugu igra Više
Ovo su godišnja doba: ఇవ- -----లు: ఇ_ ఋ____ ఇ-ి ఋ-ు-ు-ు- ------------ ఇవి ఋతువులు: 0
R-t--u-----ri-- vāt--a-aṇ-ṁ R̥______ m_____ v__________ R-t-v-l- m-r-y- v-t-v-r-ṇ-ṁ --------------------------- R̥tuvulu mariyu vātāvaraṇaṁ
Proljeće, ljeto, వస-త ఋతువ-- గ్-ీష-మ -----, వ__ ఋ___ గ్___ ఋ___ వ-ం- ఋ-ు-ు- గ-ర-ష-మ ఋ-ు-ు- -------------------------- వసంత ఋతువు, గ్రీష్మ ఋతువు, 0
R--uv-lu---riy- vā-------aṁ R̥______ m_____ v__________ R-t-v-l- m-r-y- v-t-v-r-ṇ-ṁ --------------------------- R̥tuvulu mariyu vātāvaraṇaṁ
jesen i zima. శిశిర----వు-మ-ి-ు-హేమం--ఋతు-ు శి__ ఋ__ మ__ హే__ ఋ__ శ-శ-ర ఋ-ు-ు మ-ి-ు హ-మ-త ఋ-ు-ు ----------------------------- శిశిర ఋతువు మరియు హేమంత ఋతువు 0
I-- -̥t-vulu: I__ r̥_______ I-i r-t-v-l-: ------------- Ivi r̥tuvulu:
Ljeto je vruće. గ్రీష్మ- వ-చ్--ా ఉ--ి. గ్___ వె___ ఉం__ గ-ర-ష-మ- వ-చ-చ-ా ఉ-ద-. ---------------------- గ్రీష్మం వెచ్చగా ఉంది. 0
I-i r̥t--u--: I__ r̥_______ I-i r-t-v-l-: ------------- Ivi r̥tuvulu:
Ljeti sija sunce. గ్ర--్--ల---ూర్య--ు-కాం-ు---వెద--మ్ము--డు గ్____ సూ___ కాం__ వె______ గ-ర-ష-మ-ల- స-ర-య-డ- క-ం-ు-ు వ-ద-ి-్-ు-ా-ు ----------------------------------------- గ్రీష్మంలో సూర్యుడు కాంతులు వెదజిమ్ముతాడు 0
Ivi r̥------: I__ r̥_______ I-i r-t-v-l-: ------------- Ivi r̥tuvulu:
Ljeti rado idemo šetati. మ--ు గ--ీష--ంలో నడ-డ-నిక- ---ట-డ-ా--. మే_ గ్____ న_____ ఇ_______ మ-మ- గ-ర-ష-మ-ల- న-వ-ా-ి-ి ఇ-్-ప-త-మ-. ------------------------------------- మేము గ్రీష్మంలో నడవడానికి ఇష్టపడతాము. 0
Va-an-a--̥t-v-, ----ma r̥-uvu, V______ r̥_____ g_____ r̥_____ V-s-n-a r-t-v-, g-ī-m- r-t-v-, ------------------------------ Vasanta r̥tuvu, grīṣma r̥tuvu,
Zima je hladna. హేమ-తం చల్--ా-ఉం--. హే__ చ___ ఉం__ హ-మ-త- చ-్-గ- ఉ-ద-. ------------------- హేమంతం చల్లగా ఉంది. 0
V---n-a --t-----grī-m--r----u, V______ r̥_____ g_____ r̥_____ V-s-n-a r-t-v-, g-ī-m- r-t-v-, ------------------------------ Vasanta r̥tuvu, grīṣma r̥tuvu,
Zimi pada snijeg ili kiša. హేమ-త- ల--మ-------ా----షం-పడ-తు-ది హే__ లో మం_ లే_ వ__ ప___ హ-మ-త- ల- మ-చ- ల-ద- వ-్-ం ప-ు-ు-ద- ---------------------------------- హేమంతం లో మంచు లేదా వర్షం పడుతుంది 0
Va-ant- r̥--vu, ---ṣm- r-----, V______ r̥_____ g_____ r̥_____ V-s-n-a r-t-v-, g-ī-m- r-t-v-, ------------------------------ Vasanta r̥tuvu, grīṣma r̥tuvu,
Zimi rado ostajemo doma. హ-మ-----ో --మ- ఇ---ల-న- ఉ---ా-ి-- ---టప-తా-ు హే__ లో మే_ ఇం___ ఉం____ ఇ______ హ-మ-త- ల- మ-మ- ఇ-ట-ల-న- ఉ-డ-ా-ి-ి ఇ-్-ప-త-మ- -------------------------------------------- హేమంతం లో మేము ఇంట్లోనే ఉండటానికి ఇష్టపడతాము 0
Ś-ś-r- r--u-u m-r-y---ē-a-ta --t--u Ś_____ r̥____ m_____ h______ r̥____ Ś-ś-r- r-t-v- m-r-y- h-m-n-a r-t-v- ----------------------------------- Śiśira r̥tuvu mariyu hēmanta r̥tuvu
Hladno je. చలిగా ఉంది చ__ ఉం_ చ-ి-ా ఉ-ద- ---------- చలిగా ఉంది 0
Śi--ra-r-t-v----ri-u---ma-t--r--u-u Ś_____ r̥____ m_____ h______ r̥____ Ś-ś-r- r-t-v- m-r-y- h-m-n-a r-t-v- ----------------------------------- Śiśira r̥tuvu mariyu hēmanta r̥tuvu
Pada kiša. వ-్ష--పడుత--్-ద-. వ__ ప______ వ-్-ం ప-ు-ు-్-ద-. ----------------- వర్షం పడుతున్నది. 0
Śiś-r- r̥t-v- mariy--------a -̥tu-u Ś_____ r̥____ m_____ h______ r̥____ Ś-ś-r- r-t-v- m-r-y- h-m-n-a r-t-v- ----------------------------------- Śiśira r̥tuvu mariyu hēmanta r̥tuvu
Vjetrovito je. పి-్-ి ---ిగ- -ంది పి__ గా__ ఉం_ ప-చ-చ- గ-ల-గ- ఉ-ద- ------------------ పిచ్చి గాలిగా ఉంది 0
Gr---a--v-c-ag--u-d-. G______ v______ u____ G-ī-m-ṁ v-c-a-ā u-d-. --------------------- Grīṣmaṁ veccagā undi.
Toplo je. వ--్------ది వె___ ఉం_ వ-చ-చ-ా ఉ-ద- ------------ వెచ్చగా ఉంది 0
G-ī--a- -e----ā ---i. G______ v______ u____ G-ī-m-ṁ v-c-a-ā u-d-. --------------------- Grīṣmaṁ veccagā undi.
Sunčano je. ఎ---ా---ది ఎం__ ఉం_ ఎ-డ-ా ఉ-ద- ---------- ఎండగా ఉంది 0
G-ī--aṁ -e-c-gā----i. G______ v______ u____ G-ī-m-ṁ v-c-a-ā u-d-. --------------------- Grīṣmaṁ veccagā undi.
Vedro je. మ-ో-ర-గ- -ం-ి మ____ ఉం_ మ-ో-ర-గ- ఉ-ద- ------------- మనోహరంగా ఉంది 0
Gr-ṣ--n-ō-------u -ā-tulu v----i-'--tāḍu G________ s______ k______ v_____________ G-ī-m-n-ō s-r-u-u k-n-u-u v-d-j-m-m-t-ḍ- ---------------------------------------- Grīṣmanlō sūryuḍu kāntulu vedajim'mutāḍu
Kakvo je vrijeme danas? ఈ-ోజ- వ-తా--ణ---ల--ఉంది? ఈ__ వా____ ఎ_ ఉం__ ఈ-ో-ు వ-త-వ-ణ- ఎ-ా ఉ-ద-? ------------------------ ఈరోజు వాతావరణం ఎలా ఉంది? 0
Mē-u gr-ṣ-an----aḍ-----n-ki --ṭ---ḍ-t-mu. M___ g________ n___________ i____________ M-m- g-ī-m-n-ō n-ḍ-v-ḍ-n-k- i-ṭ-p-ḍ-t-m-. ----------------------------------------- Mēmu grīṣmanlō naḍavaḍāniki iṣṭapaḍatāmu.
Danas je hladno. ఈ-ో-- -లిగా ఉం-ి ఈ__ చ__ ఉం_ ఈ-ో-ు చ-ి-ా ఉ-ద- ---------------- ఈరోజు చలిగా ఉంది 0
M-mu g-īṣm-nl---a-a--ḍā-ik- -ṣṭa--------. M___ g________ n___________ i____________ M-m- g-ī-m-n-ō n-ḍ-v-ḍ-n-k- i-ṭ-p-ḍ-t-m-. ----------------------------------------- Mēmu grīṣmanlō naḍavaḍāniki iṣṭapaḍatāmu.
Danas je toplo. ఈర--ు-వ-చ-చగా----ి ఈ__ వె___ ఉం_ ఈ-ో-ు వ-చ-చ-ా ఉ-ద- ------------------ ఈరోజు వెచ్చగా ఉంది 0
M-mu -rīṣman-- --ḍ--aḍā-i-i---ṭapaḍat---. M___ g________ n___________ i____________ M-m- g-ī-m-n-ō n-ḍ-v-ḍ-n-k- i-ṭ-p-ḍ-t-m-. ----------------------------------------- Mēmu grīṣmanlō naḍavaḍāniki iṣṭapaḍatāmu.

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...