Zbirka izraza

hr U kući   »   bg Вкъщи

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [седемнайсет]

17 [sedemnayset]

Вкъщи

Vkyshchi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Ovdje je naša kuća. Т---е -а--т--к---. Т__ е н_____ к____ Т-к е н-ш-т- к-щ-. ------------------ Тук е нашата къща. 0
V----c-i V_______ V-y-h-h- -------- Vkyshchi
Gore je krov. Гор--- по-ри---. Г___ е п________ Г-р- е п-к-и-ъ-. ---------------- Горе е покривът. 0
V--s---i V_______ V-y-h-h- -------- Vkyshchi
Dolje je podrum. Д--у-е м-зе-о. Д___ е м______ Д-л- е м-з-т-. -------------- Долу е мазето. 0
Tu- y- na-h--a-k-s----. T__ y_ n______ k_______ T-k y- n-s-a-a k-s-c-a- ----------------------- Tuk ye nashata kyshcha.
Iza kuće je vrt. Зад --ща-а-има -р-д---. З__ к_____ и__ г_______ З-д к-щ-т- и-а г-а-и-а- ----------------------- Зад къщата има градина. 0
Tuk--e---s-a-a-k--h-ha. T__ y_ n______ k_______ T-k y- n-s-a-a k-s-c-a- ----------------------- Tuk ye nashata kyshcha.
Pred kućom nema ulice. П--д----ат- ---а----ц-. П___ к_____ н___ у_____ П-е- к-щ-т- н-м- у-и-а- ----------------------- Пред къщата няма улица. 0
T-k-ye --sha---k-shc-a. T__ y_ n______ k_______ T-k y- n-s-a-a k-s-c-a- ----------------------- Tuk ye nashata kyshcha.
Pored kuće je drveće. До--ъща---има--ъ---т-. Д_ к_____ и__ д_______ Д- к-щ-т- и-а д-р-е-а- ---------------------- До къщата има дървета. 0
Go-e----p---i-yt. G___ y_ p________ G-r- y- p-k-i-y-. ----------------- Gore ye pokrivyt.
Ovdje je moj stan. Тук----о-то ж-л--е. Т__ е м____ ж______ Т-к е м-е-о ж-л-щ-. ------------------- Тук е моето жилище. 0
Gore -e-po-r-vy-. G___ y_ p________ G-r- y- p-k-i-y-. ----------------- Gore ye pokrivyt.
Ovdje su kuhinja i kupaonica. Т-- с-----н-т--- б--ята. Т__ с_ к______ и б______ Т-к с- к-х-я-а и б-н-т-. ------------------------ Тук са кухнята и банята. 0
G-re ye-p-k-iv--. G___ y_ p________ G-r- y- p-k-i-y-. ----------------- Gore ye pokrivyt.
Tamo su dnevni boravak i spavaća soba. Та---а----ки-н----т- и----лн-та. Т__ с_ в____________ и с________ Т-м с- в-е-и-н-в-а-а и с-а-н-т-. -------------------------------- Там са всекидневната и спалнята. 0
D-l- -- m-z--o. D___ y_ m______ D-l- y- m-z-t-. --------------- Dolu ye mazeto.
Vrata kuće su zatvorena. Вх-дната-в-а-а----а-вор-н-. В_______ в____ е з_________ В-о-н-т- в-а-а е з-т-о-е-а- --------------------------- Входната врата е затворена. 0
D----ye ma----. D___ y_ m______ D-l- y- m-z-t-. --------------- Dolu ye mazeto.
Ali prozori su otvoreni. Н- п--з-рц--е -- от-о-ен-. Н_ п_________ с_ о________ Н- п-о-о-ц-т- с- о-в-р-н-. -------------------------- Но прозорците са отворени. 0
D--- ----a--to. D___ y_ m______ D-l- y- m-z-t-. --------------- Dolu ye mazeto.
Danas je vruće. Днес-- го----. Д___ е г______ Д-е- е г-р-щ-. -------------- Днес е горещо. 0
Za--k---cha-- i-a gr-d-n-. Z__ k________ i__ g_______ Z-d k-s-c-a-a i-a g-a-i-a- -------------------------- Zad kyshchata ima gradina.
Idemo u dnevni boravak. Н-е-влизам--в-в ---ки--евн--а. Н__ в______ в__ в_____________ Н-е в-и-а-е в-в в-е-и-н-в-а-а- ------------------------------ Ние влизаме във всекидневната. 0
Za- -y--c-a---i-a -r--i--. Z__ k________ i__ g_______ Z-d k-s-c-a-a i-a g-a-i-a- -------------------------- Zad kyshchata ima gradina.
Tamo su sofa i fotelja. Та---ма ---а- и-ф-ть--- - ------. Т__ и__ д____ и ф______ / к______ Т-м и-а д-в-н и ф-т-о-л / к-е-л-. --------------------------------- Там има диван и фотьойл / кресло. 0
Zad ky--c-----ima-g----n-. Z__ k________ i__ g_______ Z-d k-s-c-a-a i-a g-a-i-a- -------------------------- Zad kyshchata ima gradina.
Sjednite! С-д---е! С_______ С-д-е-е- -------- Седнете! 0
Pre- -y-----ta-n---- ul-ts-. P___ k________ n____ u______ P-e- k-s-c-a-a n-a-a u-i-s-. ---------------------------- Pred kyshchata nyama ulitsa.
Tamo stoji moje računalo. Т---е-м-я- ---пютъ-. Т__ е м___ к________ Т-м е м-я- к-м-ю-ъ-. -------------------- Там е моят компютър. 0
P-ed---s-c---a-n-am- ulit-a. P___ k________ n____ u______ P-e- k-s-c-a-a n-a-a u-i-s-. ---------------------------- Pred kyshchata nyama ulitsa.
Tamo stoji moja glazbena linija. Т-м-е моя-а--терео-------. Т__ е м____ с_____________ Т-м е м-я-а с-е-е---р-д-а- -------------------------- Там е моята стерео-уредба. 0
Pr------h-h--a -yam--u-it--. P___ k________ n____ u______ P-e- k-s-c-a-a n-a-a u-i-s-. ---------------------------- Pred kyshchata nyama ulitsa.
Televizor je potpuno nov. Т-л---з-р---е--ъвс-м----. Т__________ е с_____ н___ Т-л-в-з-р-т е с-в-е- н-в- ------------------------- Телевизорът е съвсем нов. 0
D--ky-h-ha---i-a-dyr-eta. D_ k________ i__ d_______ D- k-s-c-a-a i-a d-r-e-a- ------------------------- Do kyshchata ima dyrveta.

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik na primjer ima jako puno riječi. Također ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebao imati više od milijun riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španjolski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika također ovisi o njegovoj povijesti. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Znanstveni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja kemije sadrži tisuće riječi. U gotovo svim jezicima dulje riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovito koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Dali si znao?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 milijuna ljudi je hebrejski materinski jezik. Suvremeni hebrejski je, međutim, umjetno stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Tko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske povijesti. Isprobajte ga!