Zbirka izraza

hr U kući   »   kk Үй ішінде

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [он жеті]

17 [on jeti]

Үй ішінде

Üy işinde

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
Ovdje je naša kuća. М-н---—--із-і- ү-. М____ — б_____ ү__ М-н-у — б-з-і- ү-. ------------------ Мынау — біздің үй. 0
Üy -şin-e Ü_ i_____ Ü- i-i-d- --------- Üy işinde
Gore je krov. Ж--арыда-ш-ты-. Ж_______ ш_____ Ж-ғ-р-д- ш-т-р- --------------- Жоғарыда шатыр. 0
Ü- --i-de Ü_ i_____ Ü- i-i-d- --------- Üy işinde
Dolje je podrum. Т--е-д---ер-ө-е. Т______ ж_______ Т-м-н-е ж-р-ө-е- ---------------- Төменде жертөле. 0
M-naw — bi--i- --. M____ — b_____ ü__ M-n-w — b-z-i- ü-. ------------------ Mınaw — bizdiñ üy.
Iza kuće je vrt. Үйді--а-----а -а-ша б--. Ү____ а______ б____ б___ Ү-д-ң а-т-н-а б-қ-а б-р- ------------------------ Үйдің артында бақша бар. 0
M-n-----b-zdi---y. M____ — b_____ ü__ M-n-w — b-z-i- ü-. ------------------ Mınaw — bizdiñ üy.
Pred kućom nema ulice. Үйді- алд-н-- -ө-----қ. Ү____ а______ к___ ж___ Ү-д-ң а-д-н-а к-ш- ж-қ- ----------------------- Үйдің алдында көше жоқ. 0
Mına- ----zd-- -y. M____ — b_____ ü__ M-n-w — b-z-i- ü-. ------------------ Mınaw — bizdiñ üy.
Pored kuće je drveće. Үй-і- ----н-а ағ--т------. Ү____ қ______ а______ б___ Ү-д-ң қ-с-н-а а-а-т-р б-р- -------------------------- Үйдің қасында ағаштар бар. 0
J---r--- ş-tı-. J_______ ş_____ J-ğ-r-d- ş-t-r- --------------- Joğarıda şatır.
Ovdje je moj stan. Мын-у ----ні- пәтер--. М____ – м____ п_______ М-н-у – м-н-ң п-т-р-м- ---------------------- Мынау – менің пәтерім. 0
J---rı-a ş-tır. J_______ ş_____ J-ğ-r-d- ş-t-r- --------------- Joğarıda şatır.
Ovdje su kuhinja i kupaonica. Мұ-----с------ жу-н-тын ----е. М____ а___ м__ ж_______ б_____ М-н-а а-ү- м-н ж-ы-а-ы- б-л-е- ------------------------------ Мұнда асүй мен жуынатын бөлме. 0
J-ğa-----şatır. J_______ ş_____ J-ğ-r-d- ş-t-r- --------------- Joğarıda şatır.
Tamo su dnevni boravak i spavaća soba. Ана-жа-т----н-қ бөлме м-н --т---б---е. А__ ж____ қ____ б____ м__ ж____ б_____ А-а ж-қ-а қ-н-қ б-л-е м-н ж-т-н б-л-е- -------------------------------------- Ана жақта қонақ бөлме мен жатын бөлме. 0
T----d--je-tö-e. T______ j_______ T-m-n-e j-r-ö-e- ---------------- Tömende jertöle.
Vrata kuće su zatvorena. К-----ес-к------ ---. К____ е___ ж____ т___ К-р-р е-і- ж-б-қ т-р- --------------------- Кірер есік жабық тұр. 0
T-me-----er--le. T______ j_______ T-m-n-e j-r-ö-e- ---------------- Tömende jertöle.
Ali prozori su otvoreni. Б------ер-з--е--аш--. Б____ т________ а____ Б-р-қ т-р-з-л-р а-ы-. --------------------- Бірақ терезелер ашық. 0
T-me--e---r--le. T______ j_______ T-m-n-e j-r-ö-e- ---------------- Tömende jertöle.
Danas je vruće. Б--і- к-н ы----. Б____ к__ ы_____ Б-г-н к-н ы-т-қ- ---------------- Бүгін күн ыстық. 0
Ü--iñ-a-t--da ----a-ba-. Ü____ a______ b____ b___ Ü-d-ñ a-t-n-a b-q-a b-r- ------------------------ Üydiñ artında baqşa bar.
Idemo u dnevni boravak. Б-- --н-қ-бөлм--- ---а---. Б__ қ____ б______ б_______ Б-з қ-н-қ б-л-е-е б-р-м-з- -------------------------- Біз қонақ бөлмеге барамыз. 0
Üyd-----t-nd- baqşa-ba-. Ü____ a______ b____ b___ Ü-d-ñ a-t-n-a b-q-a b-r- ------------------------ Üydiñ artında baqşa bar.
Tamo su sofa i fotelja. Ан- -а--а-ди-а--ме--к------т-р. А__ ж____ д____ м__ к_____ т___ А-а ж-қ-а д-в-н м-н к-е-л- т-р- ------------------------------- Ана жақта диван мен кресло тұр. 0
Ü-----a--ın-a-ba------r. Ü____ a______ b____ b___ Ü-d-ñ a-t-n-a b-q-a b-r- ------------------------ Üydiñ artında baqşa bar.
Sjednite! О--р---з! О________ О-ы-ы-ы-! --------- Отырыңыз! 0
Ü-di- --dın---k-şe-j-q. Ü____ a______ k___ j___ Ü-d-ñ a-d-n-a k-ş- j-q- ----------------------- Üydiñ aldında köşe joq.
Tamo stoji moje računalo. Ана--------ені----мп---ер-м ---. А__ ж____ м____ к__________ т___ А-а ж-р-е м-н-ң к-м-ь-т-р-м т-р- -------------------------------- Ана жерде менің компьютерім тұр. 0
Üy--- -ld---a k-ş- -o-. Ü____ a______ k___ j___ Ü-d-ñ a-d-n-a k-ş- j-q- ----------------------- Üydiñ aldında köşe joq.
Tamo stoji moja glazbena linija. А-а ж-қ-------ң стере--а--а--м-т-р. А__ ж____ м____ с_____ а______ т___ А-а ж-қ-а м-н-ң с-е-е- а-п-б-м т-р- ----------------------------------- Ана жақта менің стерео аспабым тұр. 0
Ü---ñ---d-n-- -öşe--o-. Ü____ a______ k___ j___ Ü-d-ñ a-d-n-a k-ş- j-q- ----------------------- Üydiñ aldında köşe joq.
Televizor je potpuno nov. Те-е-и-ар -а--ж--а. Т________ ж________ Т-л-д-д-р ж-п-ж-ң-. ------------------- Теледидар жап-жаңа. 0
Üy--ñ-qa---d- ağ--t-r----. Ü____ q______ a______ b___ Ü-d-ñ q-s-n-a a-a-t-r b-r- -------------------------- Üydiñ qasında ağaştar bar.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + kazaški (1-100) MP3 kazaški (1-100)
Video nije pronađen!

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik na primjer ima jako puno riječi. Također ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebao imati više od milijun riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španjolski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika također ovisi o njegovoj povijesti. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Znanstveni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja kemije sadrži tisuće riječi. U gotovo svim jezicima dulje riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovito koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Dali si znao?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 milijuna ljudi je hebrejski materinski jezik. Suvremeni hebrejski je, međutim, umjetno stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Tko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske povijesti. Isprobajte ga!