Zbirka izraza

hr U kući   »   ti ኣብ ገዛ

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [ዓሰርተሸውዓተ]

17 [‘aseriteshewi‘ate]

ኣብ ገዛ

abi geza

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Ovdje je naša kuća. ገ-- ኣ-ዚ ኢ-። ገ__ ኣ__ ኢ__ ገ-ና ኣ-ዚ ኢ-። ----------- ገዛና ኣብዚ ኢዩ። 0
abi-g-za a__ g___ a-i g-z- -------- abi geza
Gore je krov. ኣብ--ዕሊ-------። ኣ_ ላ__ ና__ ኣ__ ኣ- ላ-ሊ ና-ሲ ኣ-። -------------- ኣብ ላዕሊ ናሕሲ ኣሎ። 0
ab---e-a a__ g___ a-i g-z- -------- abi geza
Dolje je podrum. ኣብ--ሕ---ሕቲ-ቤ--ኣ---) -ሎ። ኣ_ ታ__ ት___________ ኣ__ ኣ- ታ-ቲ ት-ቲ-ቤ-(-ን-ር- ኣ-። ----------------------- ኣብ ታሕቲ ትሕቲ-ቤት(ኣንደር) ኣሎ። 0
g--a---a-izī-ī-u። g_____ a____ ī___ g-z-n- a-i-ī ī-u- ----------------- gezana abizī īyu።
Iza kuće je vrt. ኣብ--ሕ- ገዛ ---ን---። ኣ_ ድ__ ገ_ ጀ___ ኣ__ ኣ- ድ-ሪ ገ- ጀ-ዲ- ኣ-። ------------------ ኣብ ድሕሪ ገዛ ጀርዲን ኣሎ። 0
g--a-a-a--z--ī--። g_____ a____ ī___ g-z-n- a-i-ī ī-u- ----------------- gezana abizī īyu።
Pred kućom nema ulice. ኣ- -----ዛ ጽር-- ኣ-። ኣ_ ቅ__ ገ_ ጽ___ ኣ__ ኣ- ቅ-ሚ ገ- ጽ-ግ- ኣ-። ------------------ ኣብ ቅድሚ ገዛ ጽርግያ ኣሎ። 0
ge--n- ---z---y-። g_____ a____ ī___ g-z-n- a-i-ī ī-u- ----------------- gezana abizī īyu።
Pored kuće je drveće. ኣ- -ኒ-ገዛ -እ----ለው። ኣ_ ጐ_ ገ_ ኣ___ ኣ___ ኣ- ጐ- ገ- ኣ-ዋ- ኣ-ው- ------------------ ኣብ ጐኒ ገዛ ኣእዋም ኣለው። 0
a-i--a‘--------i-ī --o። a__ l_____ n_____ a___ a-i l-‘-l- n-h-i-ī a-o- ----------------------- abi la‘ilī naḥisī alo።
Ovdje je moj stan. ናተይ-መ--- ኣ-ዚ--ዩ። ና__ መ___ ኣ__ ኢ__ ና-ይ መ-መ- ኣ-ዚ ኢ-። ---------------- ናተይ መቐመጢ ኣብዚ ኢዩ። 0
a-i -a‘----nah-isī alo። a__ l_____ n_____ a___ a-i l-‘-l- n-h-i-ī a-o- ----------------------- abi la‘ilī naḥisī alo።
Ovdje su kuhinja i kupaonica. ኣ---ክ--ን ---ብ- ኣ-። ኣ__ ክ___ መ____ ኣ__ ኣ-ዚ ክ-ነ- መ-ጸ-ን ኣ-። ------------------ ኣብዚ ክሽነን መሕጸብን ኣሎ። 0
ab------l---a-̣isī --o። a__ l_____ n_____ a___ a-i l-‘-l- n-h-i-ī a-o- ----------------------- abi la‘ilī naḥisī alo።
Tamo su dnevni boravak i spavaća soba. ኣ-ኡ-ክፍሊ መ-ቀስ---ፍሊ--ሕደ---ኣለው። ኣ__ ክ__ መ____ ክ__ መ____ ኣ___ ኣ-ኡ ክ-ሊ መ-ቀ-ን ክ-ሊ መ-ደ-ን ኣ-ው- ---------------------------- ኣብኡ ክፍሊ መደቀስን ክፍሊ መሕደርን ኣለው። 0
a-- t-h-it----h---ī--ēt--a-i--r---alo። a__ t_____ t___________________ a___ a-i t-h-i-ī t-h-i-ī-b-t-(-n-d-r-) a-o- -------------------------------------- abi taḥitī tiḥitī-bēti(anideri) alo።
Vrata kuće su zatvorena. ና--ገ- ------ው-እ-። ና_ ገ_ ማ__ ዕ__ እ__ ና- ገ- ማ-ጾ ዕ-ው እ-። ----------------- ናይ ገዛ ማዕጾ ዕጹው እዩ። 0
a-i-taḥit---i----ī-b--i-a----r-) ---። a__ t_____ t___________________ a___ a-i t-h-i-ī t-h-i-ī-b-t-(-n-d-r-) a-o- -------------------------------------- abi taḥitī tiḥitī-bēti(anideri) alo።
Ali prozori su otvoreni. ግ---ቶ- --ኹ- ክፉታት --ም። ግ_ እ__ መ___ ክ___ እ___ ግ- እ-ም መ-ኹ- ክ-ታ- እ-ም- --------------------- ግን እቶም መሳኹቲ ክፉታት እዮም። 0
ab--tah--tī-ti-̣itī--ēti(a---e-------። a__ t_____ t___________________ a___ a-i t-h-i-ī t-h-i-ī-b-t-(-n-d-r-) a-o- -------------------------------------- abi taḥitī tiḥitī-bēti(anideri) alo።
Danas je vruće. ሎሚ ሃሩ----። ሎ_ ሃ__ ኣ__ ሎ- ሃ-ር ኣ-። ---------- ሎሚ ሃሩር ኣሎ። 0
a-i--i----- -----j-----n- -lo። a__ d_____ g___ j_______ a___ a-i d-h-i-ī g-z- j-r-d-n- a-o- ------------------------------ abi diḥirī geza jeridīni alo።
Idemo u dnevni boravak. ን---ና- -------ሪ-ን-ይ- -ሎ--። ን__ ና_ ክ__ መ___ ን___ ኣ__ ። ን-ና ና- ክ-ሊ መ-ደ- ን-ይ- ኣ-ና ። -------------------------- ንሕና ናብ ክፍሊ መሕደሪ ንኸይድ ኣሎና ። 0
a---di--i-ī g----j-r---n-----። a__ d_____ g___ j_______ a___ a-i d-h-i-ī g-z- j-r-d-n- a-o- ------------------------------ abi diḥirī geza jeridīni alo።
Tamo su sofa i fotelja. ኣብኡ -ፋን መ--ርን --ው። ኣ__ ሶ__ መ____ ኣ___ ኣ-ኡ ሶ-ን መ-በ-ን ኣ-ው- ------------------ ኣብኡ ሶፋን መንበርን ኣለው። 0
a----ih-irī ge---jerid-ni a-o። a__ d_____ g___ j_______ a___ a-i d-h-i-ī g-z- j-r-d-n- a-o- ------------------------------ abi diḥirī geza jeridīni alo።
Sjednite! ኮፍ-በ-! ኮ_ በ__ ኮ- በ-! ------ ኮፍ በሉ! 0
a-i--’-dimī----a --’-r----- -lo። a__ k______ g___ t_________ a___ a-i k-i-i-ī g-z- t-’-r-g-y- a-o- -------------------------------- abi k’idimī geza ts’irigiya alo።
Tamo stoji moje računalo. ኣ-ኡ --ፒ-ረይ -ሎ። ኣ__ ኮ_____ ኣ__ ኣ-ኡ ኮ-ፒ-ረ- ኣ-። -------------- ኣብኡ ኮምፒተረይ ኣሎ። 0
a-i k’i---ī--ez- t-’iri--y- --o። a__ k______ g___ t_________ a___ a-i k-i-i-ī g-z- t-’-r-g-y- a-o- -------------------------------- abi k’idimī geza ts’irigiya alo።
Tamo stoji moja glazbena linija. ኣብ- ናተ- --ረኦ--ዚቃ---- ኣሎ። ኣ__ ና__ ስ___________ ኣ__ ኣ-ኡ ና-ይ ስ-ረ---ዚ---ሺ- ኣ-። ------------------------ ኣብኡ ናተይ ስተረኦ-ሙዚቃ-ማሺን ኣሎ። 0
abi----d--ī-g-z------rig-ya---o። a__ k______ g___ t_________ a___ a-i k-i-i-ī g-z- t-’-r-g-y- a-o- -------------------------------- abi k’idimī geza ts’irigiya alo።
Televizor je potpuno nov. እቲ-ተ--ዦን---- -ድ--እ-። እ_ ተ____ ኣ__ ሓ__ እ__ እ- ተ-ቪ-ን ኣ-ዩ ሓ-ሽ እ-። -------------------- እቲ ተለቪዦን ኣዝዩ ሓድሽ እዩ። 0
a-i--o-ī-g--a -’i--mi-a--wi። a__ g___ g___ a______ a_____ a-i g-n- g-z- a-i-a-i a-e-i- ---------------------------- abi gonī geza a’iwami alewi።

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + tigrinja (1-100) MP3 tigrinja (1-100)
Video nije pronađen!

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik na primjer ima jako puno riječi. Također ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebao imati više od milijun riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španjolski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika također ovisi o njegovoj povijesti. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Znanstveni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja kemije sadrži tisuće riječi. U gotovo svim jezicima dulje riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovito koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Dali si znao?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 milijuna ljudi je hebrejski materinski jezik. Suvremeni hebrejski je, međutim, umjetno stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Tko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske povijesti. Isprobajte ga!