Zbirka izraza

hr Čišćenje kuće   »   kk Үй тазалау

18 [osamnaest]

Čišćenje kuće

Čišćenje kuće

18 [он сегіз]

18 [on segiz]

Үй тазалау

Üy tazalaw

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
Danas je subota. Б-гі- се-бі. Б____ с_____ Б-г-н с-н-і- ------------ Бүгін сенбі. 0
Ü- ta-a-aw Ü_ t______ Ü- t-z-l-w ---------- Üy tazalaw
Danas imamo vremena. Б-г-- ------ уақыт--ыз б-р. Б____ б_____ у________ б___ Б-г-н б-з-і- у-қ-т-м-з б-р- --------------------------- Бүгін біздің уақытымыз бар. 0
Ü-----a-aw Ü_ t______ Ü- t-z-l-w ---------- Üy tazalaw
Danas čistimo stan. Бү-і- -із --т--д- т-за-ай--з. Б____ б__ п______ т__________ Б-г-н б-з п-т-р-і т-з-л-й-ы-. ----------------------------- Бүгін біз пәтерді тазалаймыз. 0
Bügin----b-. B____ s_____ B-g-n s-n-i- ------------ Bügin senbi.
Ja čistim kupaonicu. Ме- жуы-аты---ө-м--і т-з----мын. М__ ж_______ б______ т__________ М-н ж-ы-а-ы- б-л-е-і т-з-л-й-ы-. -------------------------------- Мен жуынатын бөлмені тазалаймын. 0
Bü-----enbi. B____ s_____ B-g-n s-n-i- ------------ Bügin senbi.
Moj muž pere auto. К-й-уі---а---ан- -уа--. К______ м_______ ж_____ К-й-у-м м-ш-н-н- ж-а-ы- ----------------------- Күйеуім машинаны жуады. 0
Bügin se-b-. B____ s_____ B-g-n s-n-i- ------------ Bügin senbi.
Djeca čiste bicikle. Ба-алар-в-лос-п---т--а---ды. Б______ в________ т_________ Б-л-л-р в-л-с-п-д т-з-л-й-ы- ---------------------------- Балалар велосипед тазалайды. 0
B---- -i-diñ--aq-tı--z--a-. B____ b_____ w________ b___ B-g-n b-z-i- w-q-t-m-z b-r- --------------------------- Bügin bizdiñ waqıtımız bar.
Baka zalijeva cvijeće. Ә-е г---е-д- ---а-ад-. Ә__ г_______ с________ Ә-е г-л-е-д- с-ғ-р-д-. ---------------------- Әже гүлдерді суғарады. 0
Bü-i--biz-i- waqıt--ız b-r. B____ b_____ w________ b___ B-g-n b-z-i- w-q-t-m-z b-r- --------------------------- Bügin bizdiñ waqıtımız bar.
Djeca pospremaju dječju sobu. Бала--- -а-а-ар----м-с-н ж-н-й-ы. Б______ б______ б_______ ж_______ Б-л-л-р б-л-л-р б-л-е-і- ж-н-й-ы- --------------------------------- Балалар балалар бөлмесін жинайды. 0
B-----bi-di- -aq-t-m-z b-r. B____ b_____ w________ b___ B-g-n b-z-i- w-q-t-m-z b-r- --------------------------- Bügin bizdiñ waqıtımız bar.
Moj muž posprema svoj pisaći stol. Күй-уім--зі--ң------үс--лі- -и---ды. К______ ө_____ ж___ ү______ ж_______ К-й-у-м ө-і-і- ж-з- ү-т-л-н ж-н-й-ы- ------------------------------------ Күйеуім өзінің жазу үстелін жинайды. 0
B--i- biz -ä-erdi t---l-ym--. B____ b__ p______ t__________ B-g-n b-z p-t-r-i t-z-l-y-ı-. ----------------------------- Bügin biz päterdi tazalaymız.
Stavljam rublje u perilicu. М-н кі- маш-н--а-к----к--екте-д---ал-м--. М__ к__ м_______ к______________ с_______ М-н к-р м-ш-н-ғ- к-і---е-е-т-р-і с-л-м-н- ----------------------------------------- Мен кір машинаға киім-кешектерді саламын. 0
Bügi- ------te--i -a-al-y---. B____ b__ p______ t__________ B-g-n b-z p-t-r-i t-z-l-y-ı-. ----------------------------- Bügin biz päterdi tazalaymız.
Vješam rublje. М-- ------ямы-. М__ к__ ж______ М-н к-р ж-я-ы-. --------------- Мен кір жаямын. 0
B--in -i---ä--r-i---z-lay---. B____ b__ p______ t__________ B-g-n b-z p-t-r-i t-z-l-y-ı-. ----------------------------- Bügin biz päterdi tazalaymız.
Glačam rublje. М-- к-- ү---тей--н. М__ к__ ү__________ М-н к-р ү-і-т-й-і-. ------------------- Мен кір үтіктеймін. 0
Me---wınatın bö-me-- ---al---ın. M__ j_______ b______ t__________ M-n j-ı-a-ı- b-l-e-i t-z-l-y-ı-. -------------------------------- Men jwınatın bölmeni tazalaymın.
Prozori su prljavi. Тере--л-р--ір. Т________ к___ Т-р-з-л-р к-р- -------------- Терезелер кір. 0
Men ----at-- b----ni --z--a--ın. M__ j_______ b______ t__________ M-n j-ı-a-ı- b-l-e-i t-z-l-y-ı-. -------------------------------- Men jwınatın bölmeni tazalaymın.
Pod je prljav. Е-ен -ір. Е___ к___ Е-е- к-р- --------- Еден кір. 0
Me- j---a-ı- --lmeni -----aymın. M__ j_______ b______ t__________ M-n j-ı-a-ı- b-l-e-i t-z-l-y-ı-. -------------------------------- Men jwınatın bölmeni tazalaymın.
Posuđe je prljavo. Ы--с---қ к-р. Ы_______ к___ Ы-ы---я- к-р- ------------- Ыдыс-аяқ кір. 0
K-yew-- --şïna-ı-j-adı. K______ m_______ j_____ K-y-w-m m-ş-n-n- j-a-ı- ----------------------- Küyewim maşïnanı jwadı.
Tko čisti prozore? К---т--езен----ады? К__ т_______ ж_____ К-м т-р-з-н- ж-а-ы- ------------------- Кім терезені жуады? 0
Kü--wi----şï--nı--wa-ı. K______ m_______ j_____ K-y-w-m m-ş-n-n- j-a-ı- ----------------------- Küyewim maşïnanı jwadı.
Tko usisava prašinu? Кі--ш-ңсор-ы-пе---а--л--ды? К__ ш___________ т_________ К-м ш-ң-о-ғ-ш-е- т-з-л-й-ы- --------------------------- Кім шаңсорғышпен тазалайды? 0
Küy-wi- -----a-- --a--. K______ m_______ j_____ K-y-w-m m-ş-n-n- j-a-ı- ----------------------- Küyewim maşïnanı jwadı.
Tko pere suđe? Кім -дыс ---д-? К__ ы___ ж_____ К-м ы-ы- ж-а-ы- --------------- Кім ыдыс жуады? 0
B--a-a-----osï--- -azala-d-. B______ v________ t_________ B-l-l-r v-l-s-p-d t-z-l-y-ı- ---------------------------- Balalar velosïped tazalaydı.

Rano učenje

Strani jezici danas dobivaju sve više na važnosti. To također vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Također mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Diljem svijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Također su sve omiljeni dječji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uvjetovano razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezične strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Također postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa znanstvenog gledišta te su sumnje neutemeljene. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Dali si znao?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristična mnoga narječja. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 milijuna ljudi hindu je materinski jezik. Tu spada još i najmanje 150 milijuna koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španjolskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!