Zbirka izraza

hr Sastanak   »   am ቀጠሮ

24 [dvadeset i četiri]

Sastanak

Sastanak

24 [ሃያ አራት]

24 [ሃያ አራት]

ቀጠሮ

k’et’ero

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
Jesi li propustio / propustila autobus? አውቶ-ሱ ----ህ/-? አ____ አ_______ አ-ቶ-ሱ አ-ለ-ህ-ሽ- -------------- አውቶቢሱ አመለጠህ/ሽ? 0
k’-t-e-o k_______ k-e-’-r- -------- k’et’ero
Čekao / Čekala sam te pola sata. ለ-ማሽ--ዓት--በ----። ለ___ ሰ__ ጠ______ ለ-ማ- ሰ-ት ጠ-ኩ-/-። ---------------- ለግማሽ ሰዓት ጠበኩህ/ሽ። 0
k’e----o k_______ k-e-’-r- -------- k’et’ero
Nemaš mobitel kod sebe? ሞባ-ል--ሽ-ን--ል-ዝከውም/-ውም? ሞ________ አ___________ ሞ-ይ-ክ-ሽ-ን አ-ያ-ከ-ም-ሽ-ም- ---------------------- ሞባይልክ(ሽ)ን አልያዝከውም/ሽውም? 0
ā-itobī-- -me-et-e-i--h-? ā________ ā______________ ā-i-o-ī-u ā-e-e-’-h-/-h-? ------------------------- āwitobīsu āmelet’ehi/shi?
Sljedeći put budi točan! በሚ---------ሰ-- ተ-ኝ! በ_____ ጊ_ በ___ ተ___ በ-ቀ-ለ- ጊ- በ-አ- ተ-ኝ- ------------------- በሚቀጥለው ጊዜ በሰአቱ ተገኝ! 0
āw--o-ī-- --e-e---h-/s-i? ā________ ā______________ ā-i-o-ī-u ā-e-e-’-h-/-h-? ------------------------- āwitobīsu āmelet’ehi/shi?
Sljedeći put uzmi taksi! በ---ለው-ጊ- ----ያዝ! በ_____ ጊ_ ታ__ ያ__ በ-ቀ-ለ- ጊ- ታ-ሲ ያ-! ----------------- በሚቀጥለው ጊዜ ታክሲ ያዝ! 0
ā---o--su ā-el--’e--/s-i? ā________ ā______________ ā-i-o-ī-u ā-e-e-’-h-/-h-? ------------------------- āwitobīsu āmelet’ehi/shi?
Sljedeći put ponesi kišobran! በሚ------- -ን-- --! በ_____ ጊ_ ጃ___ ያ__ በ-ቀ-ለ- ጊ- ጃ-ጥ- ያ-! ------------------ በሚቀጥለው ጊዜ ጃንጥላ ያዝ! 0
l-g-m--h----‘-ti---e-e-uhi/--i. l________ s_____ t_____________ l-g-m-s-i s-‘-t- t-e-e-u-i-s-i- ------------------------------- legimashi se‘ati t’ebekuhi/shi.
Sutra imam slobodno. ነ- እረ-- --። ነ_ እ___ ነ__ ነ- እ-ፍ- ነ-። ----------- ነገ እረፍት ነኝ። 0
leg---s-i se-a-i-t’eb--u---sh-. l________ s_____ t_____________ l-g-m-s-i s-‘-t- t-e-e-u-i-s-i- ------------------------------- legimashi se‘ati t’ebekuhi/shi.
Hoćemo li se sutra sastati? ነገ እ-ገና-? ነ_ እ_____ ነ- እ-ገ-ኝ- --------- ነገ እንገናኝ? 0
l--im------e‘-t- t----k-h-----. l________ s_____ t_____________ l-g-m-s-i s-‘-t- t-e-e-u-i-s-i- ------------------------------- legimashi se‘ati t’ebekuhi/shi.
Žao mi je, sutra ne mogu. አ-ና-ው-ነ- -ል--ም። አ_______ አ_____ አ-ና-ው-ነ- አ-ች-ም- --------------- አዝናለው!ነገ አልችልም። 0
m--ayi--k--s-i-n--ā--ya-i-ew--i/s---im-? m________________ ā_____________________ m-b-y-l-k-(-h-)-i ā-i-a-i-e-i-i-s-i-i-i- ---------------------------------------- mobayiliki(shi)ni āliyazikewimi/shiwimi?
Imaš li za ovaj vikend već nešto planirano? ለ-----መ-ረ--ቀ-ች-እ-- አለ-/ሽ? ለ____ መ___ ቀ__ እ__ አ_____ ለ-ም-ቱ መ-ረ- ቀ-ች እ-ድ አ-ህ-ሽ- ------------------------- ለሳምንቱ መጨረሻ ቀኖች እቅድ አለህ/ሽ? 0
m--a---i--(-hi--- -li--zi--wi-i-s---imi? m________________ ā_____________________ m-b-y-l-k-(-h-)-i ā-i-a-i-e-i-i-s-i-i-i- ---------------------------------------- mobayiliki(shi)ni āliyazikewimi/shiwimi?
Ili imaš već dogovoren sastanak? ወ---አስ----/ሽ --ሮ -ዘካል-ሻ-? ወ__ አ_______ ቀ__ ይ_______ ወ-ም አ-ቀ-መ-/- ቀ-ሮ ይ-ካ-/-ል- ------------------------- ወይም አስቀድመህ/ሽ ቀጠሮ ይዘካል/ሻል? 0
mobay------s----- ā-iy-zi-ew-m-/-hiwimi? m________________ ā_____________________ m-b-y-l-k-(-h-)-i ā-i-a-i-e-i-i-s-i-i-i- ---------------------------------------- mobayiliki(shi)ni āliyazikewimi/shiwimi?
Predlažem da se nađemo za vikend. በሳ-ን- መ--- እ--ናኝ--ው--------። በ____ መ___ እ____ ነ_ እ_ የ____ በ-ም-ቱ መ-ረ- እ-ገ-ኝ ነ- እ- የ-ለ-። ---------------------------- በሳምንቱ መጨረሻ እንገናኝ ነው እኔ የምለው። 0
bem-k-e--ile-- --z- ---e-ā---------i! b_____________ g___ b_______ t_______ b-m-k-e-’-l-w- g-z- b-s-’-t- t-g-n-i- ------------------------------------- bemīk’et’ilewi gīzē bese’ātu tegenyi!
Hoćemo li na piknik? ሽ-ሽር---ሄድ--ሻ-ል? ሽ___ ብ___ ይ____ ሽ-ሽ- ብ-ሄ- ይ-ላ-? --------------- ሽርሽር ብንሄድ ይሻላል? 0
bem--’e-----wi g-zē-bes-’ātu---gen--! b_____________ g___ b_______ t_______ b-m-k-e-’-l-w- g-z- b-s-’-t- t-g-n-i- ------------------------------------- bemīk’et’ilewi gīzē bese’ātu tegenyi!
Hoćemo li se odvesti do plaže? ወደ---ር -ርቻ ብንሄ- -ሻ-ል? ወ_ ባ__ ዳ__ ብ___ ይ____ ወ- ባ-ር ዳ-ቻ ብ-ሄ- ይ-ላ-? --------------------- ወደ ባህር ዳርቻ ብንሄድ ይሻላል? 0
b-----e--------gīzē-b-se’āt--tegen-i! b_____________ g___ b_______ t_______ b-m-k-e-’-l-w- g-z- b-s-’-t- t-g-n-i- ------------------------------------- bemīk’et’ilewi gīzē bese’ātu tegenyi!
Hoćemo li ići u planine? ወ---ራ--- ብ-ሄ- --ላል? ወ_ ተ____ ብ___ ይ____ ወ- ተ-ራ-ቹ ብ-ሄ- ይ-ላ-? ------------------- ወደ ተራራዎቹ ብንሄድ ይሻላል? 0
be-ī-’--’--e---g-zē t-kis- ---i! b_____________ g___ t_____ y____ b-m-k-e-’-l-w- g-z- t-k-s- y-z-! -------------------------------- bemīk’et’ilewi gīzē takisī yazi!
Doći ću po tebe u ured. ከቢ------እ-ስድ-ለው--ሻለው። ከ__ መ__ እ_______ ሻ___ ከ-ሮ መ-ቼ እ-ስ-ካ-ው- ሻ-ው- --------------------- ከቢሮ መጥቼ እወስድካለው/ ሻለው። 0
b-mī-’-t--l--- --zē-t--isī y-zi! b_____________ g___ t_____ y____ b-m-k-e-’-l-w- g-z- t-k-s- y-z-! -------------------------------- bemīk’et’ilewi gīzē takisī yazi!
Doći ću po tebe doma. ከቤ--መ-ቼ------ለው/-ሻለ-። ከ__ መ__ እ_______ ሻ___ ከ-ት መ-ቼ እ-ስ-ካ-ው- ሻ-ው- --------------------- ከቤት መጥቼ እወስድካለው/ ሻለው። 0
bem---et’--e---g-z--takis- --z-! b_____________ g___ t_____ y____ b-m-k-e-’-l-w- g-z- t-k-s- y-z-! -------------------------------- bemīk’et’ilewi gīzē takisī yazi!
Doći ću po tebe na autobusnu stanicu. ከ---ስ--ቆሚያ-ጋ- እወስ--ለ-- ---። ከ____ ማ___ ጋ_ እ_______ ሻ___ ከ-ቶ-ስ ማ-ሚ- ጋ- እ-ስ-ካ-ው- ሻ-ው- --------------------------- ከአቶቢስ ማቆሚያ ጋር እወስድካለው/ ሻለው። 0
b--īk’e----e-- g--ē -an-t-ila-----! b_____________ g___ j________ y____ b-m-k-e-’-l-w- g-z- j-n-t-i-a y-z-! ----------------------------------- bemīk’et’ilewi gīzē janit’ila yazi!

Savjeti za učenje stranih jezika

Uvijek je mukotrpno učiti novi jezik. Izgovor, gramatička pravila i vokabular iziskuju mnogo discipline. Međutim, postoje različiti trikovi koji olakšavaju učenje! Kao prvo, važno je pozitivno razmišljati. Veselite se novom jeziku i novim iskustvima! Teoretski je svejedno čime ćete započeti. Izaberite jednu temu koja Vas posebno zanima. Korisno je najprije koncentrirati se na slušanje i govorenje. Zatim čitajte i pišite. Otkrijte sustav koji najbolje odgovara Vašoj svakodnevici. Kod pridjeva možete uvijek naučiti antonime u isto vrijeme. Ili pak u svom stanu ovjesite plakate s vokabularom. U autu ili prilikom vježbanja možete učiti iz audiopodataka. Prekinite učenje ako Vam je određena tema preteška. Napravite stanku ili učite nešto drugo! Tako nikada nećete izgubiti volju za novim jezikom. Rješavanje križaljki na novom jeziku je zabavno. Filmovi na stranom jeziku pružaju raznovrsnost. Čitanjem novina na stranom jeziku učite puno o zemlji i ljudima. Na internetu ima mnogo vježbi koje mogu zamijeniti one iz Vaših udžbenika. I nađite prijatelje koji također vole učiti jezike. Nikad nemojte zasebno učiti nove sadržaje, već uvijek u kontekstu! Sve redovito ponavljajte! Na taj način Vaš mozak može dobro zapamtiti gradivo. Oni kojima je teorije dosta trebali bi spakirati svoje kofere! Jer nigdje se ne uči tako učinkovito kao među izvornim govornicima. Možete voditi dnevnik o svojim iskustvima na svom putovanju. Najvažnije je ipak: Nikad nemojte odustati!
Dali si znao?
Korejski govori oko 75 miliona ljudi. Oni naravno žive prije svega u Sjevernoj i Južnoj Koreji. I u Kini i Japanu ima korejskih manjina. Znanost nije još sasvim sigurno utvrdila kojoj jezičnoj porodici korejski pripada. Da ja Koreja podijeljena primjećuje se i u jeziku obiju zemalja. Južna Koreja preuzima, na primjer, puno riječi iz engleskog. Sjeverni Korejci često ne razumiju te riječi. Standardni jezici obiju zemalja orijentiraju se na pojedinačni dijalekt glavnih gradova. Sljedeća posebnost korejskog jezika je njegova točnost. Jezik, na primjer, ukazuje kakve odnose govornici imaju jedan prema drugom. Ima puno oblika za izražavanje učtivosti i puno raznih oblika za rođake. Korejsko pismo je slovno pismo. Pojedina slova se obuhvataju kao slogovi u imaginarnim kvadratima. Posebno su zanimljivi suglasnici koji svojim oblikom funkcioniraju kao slike. Oni pokazuju koji položaj pri izgovoru imaju usta, jezik, nepce i resica.