Zbirka izraza

hr U hotelu – dolazak   »   be У гасцініцы – прыбыццё

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

27 [дваццаць сем]

27 [dvatstsats’ sem]

У гасцініцы – прыбыццё

U gastsіnіtsy – prybytstse

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Imate li slobodnu sobu? У --- ёс-ь -оль-- н----? У В__ ё___ в_____ н_____ У В-с ё-ц- в-л-н- н-м-р- ------------------------ У Вас ёсць вольны нумар? 0
U-g-s-sіnіt-y –-pr--ytstse U g__________ – p_________ U g-s-s-n-t-y – p-y-y-s-s- -------------------------- U gastsіnіtsy – prybytstse
Rezervirao / rezervirala sam sobu. Я-заб---і-ав-ў---з--р------ал- -у---. Я з___________ / з____________ н_____ Я з-б-а-і-а-а- / з-б-а-і-а-а-а н-м-р- ------------------------------------- Я забраніраваў / забраніравала нумар. 0
U g-s-sі----- – --yby-stse U g__________ – p_________ U g-s-s-n-t-y – p-y-y-s-s- -------------------------- U gastsіnіtsy – prybytstse
Moje ime je Miler. М-- --озвіш-- --Мюл--. М__ п________ – М_____ М-ё п-о-в-ш-а – М-л-р- ---------------------- Маё прозвішча – Мюлер. 0
U Va- -osts’-v----- n--ar? U V__ y_____ v_____ n_____ U V-s y-s-s- v-l-n- n-m-r- -------------------------- U Vas yosts’ vol’ny numar?
Trebam jednokrevetnu sobu. Мне -а-рэбны-адн-ме-н---ума-. М__ п_______ а________ н_____ М-е п-т-э-н- а-н-м-с-ы н-м-р- ----------------------------- Мне патрэбны аднамесны нумар. 0
U --s-yo-ts’-vo-’-y-n---r? U V__ y_____ v_____ n_____ U V-s y-s-s- v-l-n- n-m-r- -------------------------- U Vas yosts’ vol’ny numar?
Trebam dvokrevetnu sobu. М-е---т-э--ы -в-хм-с-ы--у---. М__ п_______ д________ н_____ М-е п-т-э-н- д-у-м-с-ы н-м-р- ----------------------------- Мне патрэбны двухмесны нумар. 0
U---s---st----o-’n- ---a-? U V__ y_____ v_____ n_____ U V-s y-s-s- v-l-n- n-m-r- -------------------------- U Vas yosts’ vol’ny numar?
Koliko košta soba za jednu noć? Ко-ьк- кашт---н-----на-адн- -о-? К_____ к_____ н____ н_ а___ н___ К-л-к- к-ш-у- н-м-р н- а-н- н-ч- -------------------------------- Колькі каштуе нумар на адну ноч? 0
Ya zab--n-rav-u-/ ---ra-іr-v-l------r. Y_ z___________ / z____________ n_____ Y- z-b-a-і-a-a- / z-b-a-і-a-a-a n-m-r- -------------------------------------- Ya zabranіravau / zabranіravala numar.
Htio / htjela bih sobu s kupaonicom. Я-ха--ў-б- --х-цела ---нум-р - в---ым--а-о--. Я х____ б_ / х_____ б_ н____ з в_____ п______ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- н-м-р з в-н-ы- п-к-е-. --------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы нумар з ванным пакоем. 0
Ya -a-ran----a----z-b-a-і--vala--uma-. Y_ z___________ / z____________ n_____ Y- z-b-a-і-a-a- / z-b-a-і-a-a-a n-m-r- -------------------------------------- Ya zabranіravau / zabranіravala numar.
Htio / htjela bih sobu s tušem. Я--ац-- -ы --ха--ла-б- -у--р з-душ-м. Я х____ б_ / х_____ б_ н____ з д_____ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- н-м-р з д-ш-м- ------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы нумар з душам. 0
Ya-za-r----av-u-/--a-------val--n-m-r. Y_ z___________ / z____________ n_____ Y- z-b-a-і-a-a- / z-b-a-і-a-a-a n-m-r- -------------------------------------- Ya zabranіravau / zabranіravala numar.
Mogu li vidjeti sobu? М-------б-ч-ц---у-ар? М___ я ў______ н_____ М-г- я ў-а-ы-ь н-м-р- --------------------- Магу я ўбачыць нумар? 0
M---pro-v-shc-------ul--. M__ p__________ – M______ M-e p-o-v-s-c-a – M-u-e-. ------------------------- Mae prozvіshcha – Myuler.
Ima li ovdje garaža? Ц---сц- --т-га--ж? Ц_ ё___ т__ г_____ Ц- ё-ц- т-т г-р-ж- ------------------ Ці ёсць тут гараж? 0
M----roz-іs--ha-–---u--r. M__ p__________ – M______ M-e p-o-v-s-c-a – M-u-e-. ------------------------- Mae prozvіshcha – Myuler.
Ima li ovdje sef? Ці--сц--т-т сей-? Ц_ ё___ т__ с____ Ц- ё-ц- т-т с-й-? ----------------- Ці ёсць тут сейф? 0
Ma- proz--sh--a - M-ule-. M__ p__________ – M______ M-e p-o-v-s-c-a – M-u-e-. ------------------------- Mae prozvіshcha – Myuler.
Ima li ovdje faks? Ц--ё-ць--ут фак-? Ц_ ё___ т__ ф____ Ц- ё-ц- т-т ф-к-? ----------------- Ці ёсць тут факс? 0
M-e -a-r-bny-a-names---numar. M__ p_______ a________ n_____ M-e p-t-e-n- a-n-m-s-y n-m-r- ----------------------------- Mne patrebny adnamesny numar.
Dobro, uzet ću sobu. Д--ра- --пас--яюся ў --т-м нум--ы. Д_____ я п________ ў г____ н______ Д-б-а- я п-с-л-ю-я ў г-т-м н-м-р-. ---------------------------------- Добра, я пасяляюся ў гэтым нумары. 0
Mne-p----b-- --nam--n- --mar. M__ p_______ a________ n_____ M-e p-t-e-n- a-n-m-s-y n-m-r- ----------------------------- Mne patrebny adnamesny numar.
Ovdje su ključevi. В-сь-к---ы. В___ к_____ В-с- к-ю-ы- ----------- Вось ключы. 0
M-- --t-ebny-adn-me--- n--ar. M__ p_______ a________ n_____ M-e p-t-e-n- a-n-m-s-y n-m-r- ----------------------------- Mne patrebny adnamesny numar.
Ovdje je moja prtljaga. Вос- м-- -----. В___ м__ б_____ В-с- м-й б-г-ж- --------------- Вось мой багаж. 0
Mn- p---ebn--dv-k-me-ny--u--r. M__ p_______ d_________ n_____ M-e p-t-e-n- d-u-h-e-n- n-m-r- ------------------------------ Mne patrebny dvukhmesny numar.
U koliko sati je doručak? А--к-- -а----е сн---н--? А я___ г______ с________ А я-о- г-д-і-е с-е-а-н-? ------------------------ А якой гадзіне снеданне? 0
M-- pa-reb-y -v-kh-e--- ---a-. M__ p_______ d_________ n_____ M-e p-t-e-n- d-u-h-e-n- n-m-r- ------------------------------ Mne patrebny dvukhmesny numar.
U koliko sati je ručak? А--к---гад-ін----е-? А я___ г______ а____ А я-о- г-д-і-е а-е-? -------------------- А якой гадзіне абед? 0
Mne --tr------vu-hm--ny num-r. M__ p_______ d_________ n_____ M-e p-t-e-n- d-u-h-e-n- n-m-r- ------------------------------ Mne patrebny dvukhmesny numar.
U koliko sati je večera? А як---г---ін- в-----? А я___ г______ в______ А я-о- г-д-і-е в-ч-р-? ---------------------- А якой гадзіне вячэра? 0
Kol’k---a-htue--umar na--d-u no-h? K_____ k______ n____ n_ a___ n____ K-l-k- k-s-t-e n-m-r n- a-n- n-c-? ---------------------------------- Kol’kі kashtue numar na adnu noch?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Video nije pronađen!

Stanke su bitne za uspješno učenje

Tko želi uspješnije učiti trebao bi češće napraviti stanku! Do ovog su rezultata došla nova znanstvena istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti stanka. Uspješno učenje također ovisi i o biokemijskim procesima. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više stanki. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina stanki bi također trebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije stanke traju deset minuta. Zatim slijedi stanka od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna stanka od 30 minuta. U stankama naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme stanki bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tijekom stanke. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom također učite!
Dali si znao?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 milijuna ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoeuropskom jeziku. Tko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…