Zbirka izraza

hr U restoranu 2   »   sv På restaurangen 2

30 [trideset]

U restoranu 2

U restoranu 2

30 [trettio]

På restaurangen 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski švedski igra Više
Sok od jabuke, molim. En -----j--c-,-t---. E_ ä__________ t____ E- ä-p-l-u-c-, t-c-. -------------------- En äppeljuice, tack. 0
Limunadu, molim. En -emon------äs-, t---. E_ l______ / l____ t____ E- l-m-n-d / l-s-, t-c-. ------------------------ En lemonad / läsk, tack. 0
Sok od rajčice, molim. E- t-ma--u---- -a--. E_ t__________ t____ E- t-m-t-u-c-, t-c-. -------------------- En tomatjuice, tack. 0
Ja bih rado čašu crnog vina. Jag s--ll- --lj---a-----g-as --tt -in. J__ s_____ v____ h_ e__ g___ r___ v___ J-g s-u-l- v-l-a h- e-t g-a- r-t- v-n- -------------------------------------- Jag skulle vilja ha ett glas rött vin. 0
Ja bih rado čašu bijelog vina. J-g---ulle ---ja -a---t g-as--i-t vin. J__ s_____ v____ h_ e__ g___ v___ v___ J-g s-u-l- v-l-a h- e-t g-a- v-t- v-n- -------------------------------------- Jag skulle vilja ha ett glas vitt vin. 0
Ja bih rado bocu pjenušca. Jag-s--ll- -i-ja--a -n f---k-----s-e-an-e--i-. J__ s_____ v____ h_ e_ f_____ m__________ v___ J-g s-u-l- v-l-a h- e- f-a-k- m-u-s-r-n-e v-n- ---------------------------------------------- Jag skulle vilja ha en flaska mousserande vin. 0
Voliš li ribu? T---er--u------s-? T_____ d_ o_ f____ T-c-e- d- o- f-s-? ------------------ Tycker du om fisk? 0
Voliš li govedinu? T-cker du o--nö-----? T_____ d_ o_ n_______ T-c-e- d- o- n-t-ö-t- --------------------- Tycker du om nötkött? 0
Voliš li svinjetinu? Tyc--r -- -m -r---öt-? T_____ d_ o_ g________ T-c-e- d- o- g-i-k-t-? ---------------------- Tycker du om griskött? 0
Htio / htjela bih nešto bez mesa. Ja- s--ll- vil-- ha ----t-u-a- kö--. J__ s_____ v____ h_ n____ u___ k____ J-g s-u-l- v-l-a h- n-g-t u-a- k-t-. ------------------------------------ Jag skulle vilja ha något utan kött. 0
Htio / htjela bih platu sa povrćem. Jag-sk-ll- ----a ha--- --ön--ks--ll-i-. J__ s_____ v____ h_ e_ g_______________ J-g s-u-l- v-l-a h- e- g-ö-s-k-t-l-r-k- --------------------------------------- Jag skulle vilja ha en grönsakstallrik. 0
Htio / htjela bih nešto što ne traje dugo. J-- -k-ll---ilj---a-n---- s-- -nt------lå----id. J__ s_____ v____ h_ n____ s__ i___ t__ l___ t___ J-g s-u-l- v-l-a h- n-g-t s-m i-t- t-r l-n- t-d- ------------------------------------------------ Jag skulle vilja ha något som inte tar lång tid. 0
Želite li to s rižom? V--l--- -a r-s -i-- -et? V___ n_ h_ r__ t___ d___ V-l- n- h- r-s t-l- d-t- ------------------------ Vill ni ha ris till det? 0
Želite li to s tjesteninom? Vill-n- ha --d-a---il- det? V___ n_ h_ n_____ t___ d___ V-l- n- h- n-d-a- t-l- d-t- --------------------------- Vill ni ha nudlar till det? 0
Želite li to s krumpirom? Vi-- -i-ha p---t---till -et? V___ n_ h_ p______ t___ d___ V-l- n- h- p-t-t-s t-l- d-t- ---------------------------- Vill ni ha potatis till det? 0
To mi nije ukusno. D-t dä- ty-ke- -ag--nt- o-. D__ d__ t_____ j__ i___ o__ D-t d-r t-c-e- j-g i-t- o-. --------------------------- Det där tycker jag inte om. 0
Jelo je hladno. Ma-en ---kall. M____ ä_ k____ M-t-n ä- k-l-. -------------- Maten är kall. 0
To ja nisam naručio / naručila. D-t ----ha- j-- -nte be-täll-. D__ d__ h__ j__ i___ b________ D-t d-r h-r j-g i-t- b-s-ä-l-. ------------------------------ Det där har jag inte beställt. 0

Jezik i reklama

Reklame predstavljaju poseban oblik komunikacije. Njihov cilj je uspostaviti kontakt između proizvođača i potrošača. Kao i svaka vrsta komunikacije i ova ima dugu povijest. Gostione ili političari su se reklamirali još u antičko doba. Jezik reklamiranja upotrebljava posebne retoričke elemente. Zbog svog cilja on spada u planiranu komunikaciju. Mora probuditi našu pažnju; naši interesi se moraju pobuditi. No prije svega bismo trebali zaželjeti proizvod a potom ga kupiti. Jezik reklama je stoga većinom vrlo jednostavan. Koriste se jednostavni slogani i malo riječi. Na taj način bi se sadržaji trebali dobro urezati u našu memoriju. Određene vrste riječi poput pridjeva i superlativa se pojavljuju često. One opisuju proizvod posebno pogodnim i korisnim. Jezik oglašavanja je stoga većinom vrlo pozitivan. Zanimljivo je da na jezik oglašavanja uvijek utječe kultura. To znači da nam jezik oglašavanja govori mnogo o društvu. Danas u mnogim zemljama prevladavaju pojmovi poput ‘ljepotа’ i ‘mladost’. Riječi ‘budućnost’ i ‘sigurnost’ se također često pojavljuju. U zapadnom društvu se rado koristi engleski jezik. Engleski se smatra modernim i međunarodnim jezikom. Zato je podoban za opis tehničkih proizvoda. Elementi iz romantičnih jezika predstavljaju užitak i strast. Često se koriste kod prehrambenih namirnica i kozmetike. Korištenje dijalekta naglašava vrijednosti poput domovine i tradicije. Nazivi proizvoda su često neologizmi, dakle novonastale riječi. Većinom nemaju nikakvo značenje već samo ugodno zvuče. Međutim, neki nazivi proizvoda zaista mogu napraviti cijelu karijeru! Naziv usisavača je čak postao glagol – to hoover !
Dali si znao?
Nizozemski spada u skupinu zapadnogermanskih jezika. To znači da je srodan s njemačkim i engleskim. Nizozemski je materinski jezik za oko 25 milijuna ljudi. Većina njih živi u Nizozemskoj i Belgiji. Ali nizozemski se govori i u Indoneziji i Surinamu. Razlog tome je što je Nizozemska prije bila kolonijalna sila. Tako je nizozemski bio temelj za razne kreolske jezike. I južnoafrički afrikaans je nastao iz nizozemskog. To je najmlađi član germanske jezičke porodice. Za nizozemski su karakteristične mnoge riječi iz drugih jezika. Posebno snažan utjecaj je prije imao francuski. Često su preuzimane i riječi iz njemačkog. Već nekoliko desetljeća u ovaj jezik dolazi sve više engleskih riječi. Neki se zato plaše da će nizozemski u budućnosti potpuno nestati.