Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   fr Au restaurant 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [trente et un]

Au restaurant 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski francuski igra Više
Htio / htjela bih predjelo. J---------s un- --tr-e. J_ v_______ u__ e______ J- v-u-r-i- u-e e-t-é-. ----------------------- Je voudrais une entrée. 0
Htio / htjela bih salatu. J- voudr--s-un- -a--de. J_ v_______ u__ s______ J- v-u-r-i- u-e s-l-d-. ----------------------- Je voudrais une salade. 0
Htio / htjela bih juhu. J- vou---i- -ne so-pe. J_ v_______ u__ s_____ J- v-u-r-i- u-e s-u-e- ---------------------- Je voudrais une soupe. 0
Htio / htjela bih desert. J---o-d--i- -n d----r-. J_ v_______ u_ d_______ J- v-u-r-i- u- d-s-e-t- ----------------------- Je voudrais un dessert. 0
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. Je--------- -n--glac--ave- -e -a c-ème------il-y. J_ v_______ u__ g____ a___ d_ l_ c____ c_________ J- v-u-r-i- u-e g-a-e a-e- d- l- c-è-e c-a-t-l-y- ------------------------------------------------- Je voudrais une glace avec de la crème chantilly. 0
Htio / htjela bih voće ili sir. J- -oudra-s -n-f---t-o- -- f--m-g-. J_ v_______ u_ f____ o_ d_ f_______ J- v-u-r-i- u- f-u-t o- d- f-o-a-e- ----------------------------------- Je voudrais un fruit ou du fromage. 0
Htjeli / htjele bismo doručkovati. No-- -o---i--- -ren-r---e-pet-t----eu---. N___ v________ p______ l_ p____ d________ N-u- v-u-r-o-s p-e-d-e l- p-t-t d-j-u-e-. ----------------------------------------- Nous voudrions prendre le petit déjeuner. 0
Htjeli / htjele bismo ručati. Nous---u-rio----éj-----. N___ v________ d________ N-u- v-u-r-o-s d-j-u-e-. ------------------------ Nous voudrions déjeuner. 0
Htjeli / htjele bismo večerati. N-us-vou---on- --n-r. N___ v________ d_____ N-u- v-u-r-o-s d-n-r- --------------------- Nous voudrions dîner. 0
Što biste htjeli / htjele za doručak? Que--é---ez----s----r ----e--t--é--u--r ? Q__ d___________ p___ l_ p____ d_______ ? Q-e d-s-r-z-v-u- p-u- l- p-t-t d-j-u-e- ? ----------------------------------------- Que désirez-vous pour le petit déjeuner ? 0
Pecivo s marmeladom i medom? D-- p-t--- -ai-- a--c de -- con-i-u-e et--- -----? D__ p_____ p____ a___ d_ l_ c________ e_ d_ m___ ? D-s p-t-t- p-i-s a-e- d- l- c-n-i-u-e e- d- m-e- ? -------------------------------------------------- Des petits pains avec de la confiture et du miel ? 0
Тоst s kobasicom i sirom? De- -oasts---ec-d- -a s-uc-s-e et -- fro-a-e ? D__ t_____ a___ d_ l_ s_______ e_ d_ f______ ? D-s t-a-t- a-e- d- l- s-u-i-s- e- d- f-o-a-e ? ---------------------------------------------- Des toasts avec de la saucisse et du fromage ? 0
Kuhano jaje? Un œ-- à--a -oq-- ? U_ œ__ à l_ c____ ? U- œ-f à l- c-q-e ? ------------------- Un œuf à la coque ? 0
Jaje na oko? Un œ-f----pla--? U_ œ__ a_ p___ ? U- œ-f a- p-a- ? ---------------- Un œuf au plat ? 0
Omlet? U---om--e-t--? U__ o_______ ? U-e o-e-e-t- ? -------------- Une omelette ? 0
Molim još jedan jogurt. E-core--n--og-u-t- -’-- -ous--l-ît. E_____ u_ y_______ s___ v___ p_____ E-c-r- u- y-g-u-t- s-i- v-u- p-a-t- ----------------------------------- Encore un yogourt, s’il vous plaît. 0
Molim još soli i papra. Enco-- -u s-l--t-du---i--e, s’---v--s -laît. E_____ d_ s__ e_ d_ p______ s___ v___ p_____ E-c-r- d- s-l e- d- p-i-r-, s-i- v-u- p-a-t- -------------------------------------------- Encore du sel et du poivre, s’il vous plaît. 0
Molim još jednu čašu vode. Encore un-v-rre-d’-a-,-s’i--v-u---l--t. E_____ u_ v____ d_____ s___ v___ p_____ E-c-r- u- v-r-e d-e-u- s-i- v-u- p-a-t- --------------------------------------- Encore un verre d’eau, s’il vous plaît. 0

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!