Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   uk В ресторані 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [тридцять один]

31 [trydtsyatʹ odyn]

В ресторані 3

V restorani 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ukrajinski igra Više
Htio / htjela bih predjelo. Я-х-чу-з-куск-. Я х___ з_______ Я х-ч- з-к-с-у- --------------- Я хочу закуску. 0
V-----o-an--3 V r________ 3 V r-s-o-a-i 3 ------------- V restorani 3
Htio / htjela bih salatu. Я----у--алат. Я х___ с_____ Я х-ч- с-л-т- ------------- Я хочу салат. 0
V r--t---n- 3 V r________ 3 V r-s-o-a-i 3 ------------- V restorani 3
Htio / htjela bih juhu. Я -------п. Я х___ с___ Я х-ч- с-п- ----------- Я хочу суп. 0
Y- --o-hu-zak--ku. Y_ k_____ z_______ Y- k-o-h- z-k-s-u- ------------------ YA khochu zakusku.
Htio / htjela bih desert. Я----у --с--т. Я х___ д______ Я х-ч- д-с-р-. -------------- Я хочу десерт. 0
YA k-och----ku-ku. Y_ k_____ z_______ Y- k-o-h- z-k-s-u- ------------------ YA khochu zakusku.
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. Я х-чу--о---и-о-----ршк---. Я х___ м_______ з в________ Я х-ч- м-р-з-в- з в-р-к-м-. --------------------------- Я хочу морозиво з вершками. 0
Y----oc-u z-k--ku. Y_ k_____ z_______ Y- k-o-h- z-k-s-u- ------------------ YA khochu zakusku.
Htio / htjela bih voće ili sir. Я-хоч- ф--к-- -б- --р. Я х___ ф_____ а__ с___ Я х-ч- ф-у-т- а-о с-р- ---------------------- Я хочу фрукти або сир. 0
Y- k--c-- --la-. Y_ k_____ s_____ Y- k-o-h- s-l-t- ---------------- YA khochu salat.
Htjeli / htjele bismo doručkovati. М- -оч-м- ---да-и. М_ х_____ с_______ М- х-ч-м- с-і-а-и- ------------------ Ми хочемо снідати. 0
YA -----u s-la-. Y_ k_____ s_____ Y- k-o-h- s-l-t- ---------------- YA khochu salat.
Htjeli / htjele bismo ručati. Ми -оч----о-і---и. М_ х_____ о_______ М- х-ч-м- о-і-а-и- ------------------ Ми хочемо обідати. 0
Y- k---h---a-a-. Y_ k_____ s_____ Y- k-o-h- s-l-t- ---------------- YA khochu salat.
Htjeli / htjele bismo večerati. Ми ----------ер---. М_ х_____ в________ М- х-ч-м- в-ч-р-т-. ------------------- Ми хочемо вечеряти. 0
Y----------up. Y_ k_____ s___ Y- k-o-h- s-p- -------------- YA khochu sup.
Što biste htjeli / htjele za doručak? Щ--Ви -оч-те--- с------к? Щ_ В_ х_____ н_ с________ Щ- В- х-ч-т- н- с-і-а-о-? ------------------------- Що Ви хочете на сніданок? 0
Y- ---ch---u-. Y_ k_____ s___ Y- k-o-h- s-p- -------------- YA khochu sup.
Pecivo s marmeladom i medom? Б--оч-- з мармел--ом-- -е--м? Б______ з м_________ і м_____ Б-л-ч-у з м-р-е-а-о- і м-д-м- ----------------------------- Булочку з мармеладом і медом? 0
Y- --oc---su-. Y_ k_____ s___ Y- k-o-h- s-p- -------------- YA khochu sup.
Тоst s kobasicom i sirom? То-----к-в--сою---си---? Т___ з к_______ і с_____ Т-с- з к-в-а-о- і с-р-м- ------------------------ Тост з ковбасою і сиром? 0
Y- -h-c-- d-se-t. Y_ k_____ d______ Y- k-o-h- d-s-r-. ----------------- YA khochu desert.
Kuhano jaje? В-ре-е -й--? В_____ я____ В-р-н- я-ц-? ------------ Варене яйце? 0
Y- k-------e-e--. Y_ k_____ d______ Y- k-o-h- d-s-r-. ----------------- YA khochu desert.
Jaje na oko? Я-чню? Я_____ Я-ч-ю- ------ Яєчню? 0
Y--k---h- --s---. Y_ k_____ d______ Y- k-o-h- d-s-r-. ----------------- YA khochu desert.
Omlet? О--ет? О_____ О-л-т- ------ Омлет? 0
YA---o-h- -or-z--- z -e-s--a--. Y_ k_____ m_______ z v_________ Y- k-o-h- m-r-z-v- z v-r-h-a-y- ------------------------------- YA khochu morozyvo z vershkamy.
Molim još jedan jogurt. Будь-л-ск-- -- й-гурт. Б__________ щ_ й______ Б-д---а-к-, щ- й-г-р-. ---------------------- Будь-ласка, ще йогурт. 0
YA-k--chu --r----- z v---hk-m-. Y_ k_____ m_______ z v_________ Y- k-o-h- m-r-z-v- z v-r-h-a-y- ------------------------------- YA khochu morozyvo z vershkamy.
Molim još soli i papra. Бу-ь-л----, -е ---ь-----рец-. Б__________ щ_ с___ і п______ Б-д---а-к-, щ- с-л- і п-р-ц-. ----------------------------- Будь-ласка, ще сіль і перець. 0
YA---o-------o-yvo --v-r-h----. Y_ k_____ m_______ z v_________ Y- k-o-h- m-r-z-v- z v-r-h-a-y- ------------------------------- YA khochu morozyvo z vershkamy.
Molim još jednu čašu vode. Буд--лас-а, -е--к----у в-д-. Б__________ щ_ с______ в____ Б-д---а-к-, щ- с-л-н-у в-д-. ---------------------------- Будь-ласка, ще склянку води. 0
YA ----hu-f---ty -b- syr. Y_ k_____ f_____ a__ s___ Y- k-o-h- f-u-t- a-o s-r- ------------------------- YA khochu frukty abo syr.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + ukrajinski (1-100) MP3 ukrajinski (1-100)
Video nije pronađen!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!