Zbirka izraza

hr U restoranu 4   »   ka რესტორანში 4

32 [trideset i dva]

U restoranu 4

U restoranu 4

32 [ოცდათორმეტი]

32 [otsdatormet'i]

რესტორანში 4

rest'oranshi 4

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gruzijski igra Više
Jedanput pomfrit s kečapom. ერთ- კა----ი-ი (-რი)--ეჩ---თ. ე___ კ________ (____ კ_______ ე-თ- კ-რ-ო-ი-ი (-რ-) კ-ჩ-პ-თ- ----------------------------- ერთი კარტოფილი (ფრი) კეჩუპით. 0
erti k-a----p-li--pri--k-e--u----. e___ k__________ (____ k__________ e-t- k-a-t-o-i-i (-r-) k-e-h-p-i-. ---------------------------------- erti k'art'opili (pri) k'echup'it.
I dvaput s majonezom. და ო-ჯ-რ-- --ი--ე-ი-. დ_ ო____ – მ_________ დ- ო-ჯ-რ – მ-ი-ნ-ზ-თ- --------------------- და ორჯერ – მაიონეზით. 0
da--rj---– maio-e--t. d_ o____ – m_________ d- o-j-r – m-i-n-z-t- --------------------- da orjer – maionezit.
I triput prženu kobasicu sa senfom. ს--- ---წ---- სოს--ი---ო--ით. ს___ შ_______ ს_____ მ_______ ს-მ- შ-მ-ვ-რ- ს-ს-ს- მ-ო-ვ-თ- ----------------------------- სამი შემწვარი სოსისი მდოგვით. 0
d- --j---– m-i--ezit. d_ o____ – m_________ d- o-j-r – m-i-n-z-t- --------------------- da orjer – maionezit.
Kakvo povrće imate? რა--ოს--ეულ---ა--თ? რ_ ბ________ გ_____ რ- ბ-ს-ნ-უ-ი გ-ქ-თ- ------------------- რა ბოსტნეული გაქვთ? 0
d- orjer - ---o-ezit. d_ o____ – m_________ d- o-j-r – m-i-n-z-t- --------------------- da orjer – maionezit.
Imate li graha? ლ-----ხ-მ-ა----ქვთ? ლ____ ხ__ ა_ გ_____ ლ-ბ-ო ხ-მ ა- გ-ქ-თ- ------------------- ლობიო ხომ არ გაქვთ? 0
sa-i-s-emt-'vari-so--s- md-g-i-. s___ s__________ s_____ m_______ s-m- s-e-t-'-a-i s-s-s- m-o-v-t- -------------------------------- sami shemts'vari sosisi mdogvit.
Imate li cvjetače? ყვ-ვი--ვ--- კ--ბ--ტ- ხ-მ--რ ----თ? ყ__________ კ_______ ხ__ ა_ გ_____ ყ-ა-ი-ო-ა-ი კ-მ-ო-ტ- ხ-მ ა- გ-ქ-თ- ---------------------------------- ყვავილოვანი კომბოსტო ხომ არ გაქვთ? 0
ra --s-'--uli--a---? r_ b_________ g_____ r- b-s-'-e-l- g-k-t- -------------------- ra bost'neuli gakvt?
Ja rado jedem kukuruz. მ--ვა-ს --მ---ი. მ______ ს_______ მ-ყ-ა-ს ს-მ-ნ-ი- ---------------- მიყვარს სიმინდი. 0
l--i----o--ar ga-v-? l____ k___ a_ g_____ l-b-o k-o- a- g-k-t- -------------------- lobio khom ar gakvt?
Ja rado jedem krastavce. მ-ყ-არ- -ი-რ-. მ______ კ_____ მ-ყ-ა-ს კ-ტ-ი- -------------- მიყვარს კიტრი. 0
l-bio ---m -- gak--? l____ k___ a_ g_____ l-b-o k-o- a- g-k-t- -------------------- lobio khom ar gakvt?
Ja rado jedem rajčice. მ-ყ--რ-----იდორი. მ______ პ________ მ-ყ-ა-ს პ-მ-დ-რ-. ----------------- მიყვარს პომიდორი. 0
lo-i--kh-m--- -a-v-? l____ k___ a_ g_____ l-b-o k-o- a- g-k-t- -------------------- lobio khom ar gakvt?
Jedete li i Vi rado poriluk? პ---ი- გ---ართ? პ_____ გ_______ პ-ა-ი- გ-ყ-ა-თ- --------------- პრასიც გიყვართ? 0
qv-vil-v--- ---mbo-t'o-k--m -- g----? q__________ k_________ k___ a_ g_____ q-a-i-o-a-i k-o-b-s-'- k-o- a- g-k-t- ------------------------------------- qvavilovani k'ombost'o khom ar gakvt?
Jedete li Vi rado i kiseli kupus? მჟ-ვე კ-მ-ო--ო------ა-თ? მ____ კ________ გ_______ მ-ა-ე კ-მ-ო-ტ-ც გ-ყ-ა-თ- ------------------------ მჟავე კომბოსტოც გიყვართ? 0
miq--------indi. m______ s_______ m-q-a-s s-m-n-i- ---------------- miqvars simindi.
Jedete li Vi rado i leću? ო------ი--არ-? ო____ გ_______ ო-პ-ც გ-ყ-ა-თ- -------------- ოსპიც გიყვართ? 0
m-qv------mi-d-. m______ s_______ m-q-a-s s-m-n-i- ---------------- miqvars simindi.
Jedeš li i ti rado mrkvu? ს----ლოც გიყვარ-? ს_______ გ_______ ს-ა-ი-ო- გ-ყ-ა-ს- ----------------- სტაფილოც გიყვარს? 0
m---a---si---d-. m______ s_______ m-q-a-s s-m-n-i- ---------------- miqvars simindi.
Jedeš li i ti rado brokulu? ბ---ოლიც ---ვა--? ბ_______ გ_______ ბ-ო-ო-ი- გ-ყ-ა-ს- ----------------- ბროკოლიც გიყვარს? 0
m-qv--- -'i-'-i. m______ k_______ m-q-a-s k-i-'-i- ---------------- miqvars k'it'ri.
Jedeš li i ti rado papriku? წი-აკა- -იყვარს? წ______ გ_______ წ-წ-კ-ც გ-ყ-ა-ს- ---------------- წიწაკაც გიყვარს? 0
m-q-a-s-p'o-i-o--. m______ p_________ m-q-a-s p-o-i-o-i- ------------------ miqvars p'omidori.
Ja ne volim luk. არ-მ-ყვ-რს ხახვ-. ა_ მ______ ხ_____ ა- მ-ყ-ა-ს ხ-ხ-ი- ----------------- არ მიყვარს ხახვი. 0
p'---i-s -iqv-r-? p_______ g_______ p-r-s-t- g-q-a-t- ----------------- p'rasits giqvart?
Ja ne volim masline. ა--მი-ვ-რს ---ი-ხი-ი. ა_ მ______ ზ_________ ა- მ-ყ-ა-ს ზ-თ-ს-ი-ი- --------------------- არ მიყვარს ზეთისხილი. 0
m-h--e k-o--ost--ts -i--ar-? m_____ k___________ g_______ m-h-v- k-o-b-s-'-t- g-q-a-t- ---------------------------- mzhave k'ombost'ots giqvart?
Ja ne volim gljive. არ----ვ-----ოკო. ა_ მ______ ს____ ა- მ-ყ-ა-ს ს-კ-. ---------------- არ მიყვარს სოკო. 0
o-p-i-s-giqvart? o______ g_______ o-p-i-s g-q-a-t- ---------------- osp'its giqvart?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + gruzijski (1-100) MP3 gruzijski (1-100)
Video nije pronađen!

Tonalni jezici

Većina govornih jezika u svijetu su tonalni jezici. Kod tonalnih jezika najvažnija je visina tona. Ona određuje značenje riječi i slogova. Stoga je ton usko vezan za riječ. Većina govornih jezika u Aziji su tonalni jezici. Na primjer, među njih spadaju kineski, tajlandski i vijetnamski jezik. U Africi također postoje različiti tonalni jezici. Većina starosjedilačkih jezika Amerike su takođe tonalni jezici. Indoeuropski jezici većinom sadrže tonske elemente. To se, primjerice, odnosi na švedski ili srpski jezik. Visina tona varira u pojedinim jezicima. U kineskom jeziku se razabiru četiri različita tona. Stoga slog ma može imati četiri značenja. To su majka , konoplja, konj i psovati. Zanimljivo je da tonski jezici utječu i na naš sluh. To su pokazala istraživanja o apsolutnom sluhu. Apsolutni sluh je sposobnost točnog identificiranja slušanih tonova. Apsolutni sluh je rijetka pojava u Europi i Sjevernoj Americi. Ima ga manje od 1 na 10.000 osoba. Kod izvornih govornika kineskog jezika situacija je drugačija. Ovdje tu sposobnost ima 9 puta više ljudi. Svi smo imali tu posebnu sposobnost kao mala djeca. Ona nam je zapravo potrebna da bismo naučili ispravno govoriti. Nažalost, kasnije ju većina ljudi izgubi. Visina tonova je naravno važna i u glazbi. To posebno vrijedi za kulture u kojima se govori tonalni jezik. Moraju se točno pridržavati melodije. Inače iz lijepe ljubavne pjesme ispada besmislena pjesmica!
Dali si znao?
Pandžapski jezik spada u indoiranske jezike. On je materinski jezik oko 130 milijuna ljudi. Većina živi u Pakistanu. Ali pandžapski se govori i u saveznoj državi Pendžab. U Pakistanu se pandžapski skoro nikako ne koristi kao pisani jezik. U Indiji je to drukčije, jer jezik tamo ima službeni status. U pandžapskom se koristi vlastito pismo. I ima vrlo dugu književnu tradiciju… Nađeni su tekstovi stari skoro 1000 godina. I s fonološke točke gledišta je pendžapski veoma interesantan. To je tonski jezik. U tonskim jezicima visina naglašenog sloga mijenja njihovo značenje. U pandžapskom naglašeni slog može imati tri različite visine tona. Za indoevropske jezike je to veoma neobično. Zato to čini pandžapski uzbudljivijim!