Zbirka izraza

hr Na aerodromu   »   am በአውሮፕላን ማረፊያ ውስጥ

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [ሰላሣ አምስት]

35 [ሰላሣ አምስት]

በአውሮፕላን ማረፊያ ውስጥ

be’āyeri marefīya

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
Htio / Htjela bih rezervirati let za Atenu. ወደ አ--ስ-ለመ-ረ---ታ -ያዝ --ል--ው። ወ_ አ___ ለ____ ቦ_ መ__ እ______ ወ- አ-ን- ለ-ብ-ር ቦ- መ-ዝ እ-ል-ለ-። ---------------------------- ወደ አቴንስ ለመብረር ቦታ መያዝ እፈልጋለው። 0
be-āye------e--ya b_______ m_______ b-’-y-r- m-r-f-y- ----------------- be’āyeri marefīya
Da li je to izravan let? ቀ-ታ--ረ----? ቀ__ በ__ ነ__ ቀ-ታ በ-ራ ነ-? ----------- ቀጥታ በረራ ነው? 0
be’ā-------ref-ya b_______ m_______ b-’-y-r- m-r-f-y- ----------------- be’āyeri marefīya
Molim mjesto do prozora, za nepušače. መ--ት-ጎን---መጫ---ጋ----ይጨስ----ባ-ህ-/-? መ___ ጎ_ መ___ ፤___ የ______ እ___ /__ መ-ኮ- ጎ- መ-መ- ፤-ጋ- የ-ይ-ስ-ት እ-ክ- /-? ---------------------------------- መስኮት ጎን መቀመጫ ፤ሲጋራ የማይጨስበት እባክህ /ሽ? 0
we-- ātēni-i --m----eri-b-ta----azi-if-l--a-e--. w___ ā______ l_________ b___ m_____ i___________ w-d- ā-ē-i-i l-m-b-r-r- b-t- m-y-z- i-e-i-a-e-i- ------------------------------------------------ wede ātēnisi lemebireri bota meyazi ifeligalewi.
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. ያስ--ኩ-ን-ቦታ-ማ-ጋገጫ----ጋለው። ያ______ ቦ_ ማ____ እ______ ያ-ያ-ኩ-ን ቦ- ማ-ጋ-ጫ እ-ል-ለ-። ------------------------ ያስያዝኩትን ቦታ ማረጋገጫ እፈልጋለው። 0
w-de------si-l-m---reri b--a -e--z- i-e------w-. w___ ā______ l_________ b___ m_____ i___________ w-d- ā-ē-i-i l-m-b-r-r- b-t- m-y-z- i-e-i-a-e-i- ------------------------------------------------ wede ātēnisi lemebireri bota meyazi ifeligalewi.
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. ያ--ዝኩት- -- -ሰ-ዝ እፈልጋ-ው። ያ______ ቦ_ መ___ እ______ ያ-ያ-ኩ-ን ቦ- መ-ረ- እ-ል-ለ-። ----------------------- ያስያዝኩትን ቦታ መሰረዝ እፈልጋለው። 0
w-----t-n--i ----b-r-ri b-ta--e-az--ifeliga-ewi. w___ ā______ l_________ b___ m_____ i___________ w-d- ā-ē-i-i l-m-b-r-r- b-t- m-y-z- i-e-i-a-e-i- ------------------------------------------------ wede ātēnisi lemebireri bota meyazi ifeligalewi.
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. ያስያዝ-ትን-ቦ--------ፈል-ለ-። ያ______ ቦ_ መ___ እ______ ያ-ያ-ኩ-ን ቦ- መ-ወ- እ-ል-ለ-። ----------------------- ያስያዝኩትን ቦታ መለወጥ እፈልጋለው። 0
k-et-i-a-b---r--ne-i? k_______ b_____ n____ k-e-’-t- b-r-r- n-w-? --------------------- k’et’ita berera newi?
Kada polijeće sljedeći zrakoplov za Rim? መቼ ነ- -----ው---ራ -- ሮም? መ_ ነ_ የ_____ በ__ ወ_ ሮ__ መ- ነ- የ-ቀ-ለ- በ-ራ ወ- ሮ-? ----------------------- መቼ ነው የሚቀጥለው በረራ ወደ ሮም? 0
k---’--a-b--e-- -ew-? k_______ b_____ n____ k-e-’-t- b-r-r- n-w-? --------------------- k’et’ita berera newi?
Jesu li slobodna još dva mjesta? ሁለ- መ----ች ክ----ቸው? ሁ__ መ_____ ክ__ ና___ ሁ-ት መ-መ-ዎ- ክ-ት ና-ው- ------------------- ሁለት መቀመጫዎች ክፍት ናቸው? 0
k-e--i-a-----ra ne-i? k_______ b_____ n____ k-e-’-t- b-r-r- n-w-? --------------------- k’et’ita berera newi?
Ne, imamo još samo jedno slobodno mjesto. አይ--- - አ-ድ------ብ- ----ለን። አ____ ፤ አ__ መ___ ብ_ ነ_ ያ___ አ-ደ-ም ፤ አ-ድ መ-መ- ብ- ነ- ያ-ን- --------------------------- አይደለም ፤ አንድ መቀመጫ ብቻ ነው ያለን። 0
m-sik-ti-------ek-e--ch-a -sī--ra--emayich--s-be-i ibakihi-/-hi? m_______ g___ m__________ ;______ y_______________ i______ /____ m-s-k-t- g-n- m-k-e-e-h-a ;-ī-a-a y-m-y-c-’-s-b-t- i-a-i-i /-h-? ---------------------------------------------------------------- mesikoti goni mek’emech’a ;sīgara yemayich’esibeti ibakihi /shi?
Kada slijećemo? መቼ -- -ምናርፈው? መ_ ነ_ የ______ መ- ነ- የ-ና-ፈ-? ------------- መቼ ነው የምናርፈው? 0
m-----t--g-n--me-------’- ---g-ra -e--y--h-esi-e-- i--k-hi /--i? m_______ g___ m__________ ;______ y_______________ i______ /____ m-s-k-t- g-n- m-k-e-e-h-a ;-ī-a-a y-m-y-c-’-s-b-t- i-a-i-i /-h-? ---------------------------------------------------------------- mesikoti goni mek’emech’a ;sīgara yemayich’esibeti ibakihi /shi?
Kada smo tamo? መ- ----- የም---ሰ-? መ_ ነ_ እ_ የ_______ መ- ነ- እ- የ-ን-ር-ው- ----------------- መቼ ነው እዛ የምንደርሰው? 0
m-s-kot---o-- --k’e-e--’a ;-īga-- y-m-yich’-sibe-i i-a--hi-----? m_______ g___ m__________ ;______ y_______________ i______ /____ m-s-k-t- g-n- m-k-e-e-h-a ;-ī-a-a y-m-y-c-’-s-b-t- i-a-i-i /-h-? ---------------------------------------------------------------- mesikoti goni mek’emech’a ;sīgara yemayich’esibeti ibakihi /shi?
Kada vozi autobus u centar grada? መ- ነው --ቢ- ወ- -ሃ--ከ-ማ --ሄ--? መ_ ነ_ አ___ ወ_ መ__ ከ__ የ_____ መ- ነ- አ-ቢ- ወ- መ-ል ከ-ማ የ-ሄ-ው- ---------------------------- መቼ ነው አቶቢሱ ወደ መሃል ከተማ የሚሄደው? 0
ya---aziku---i --t--m-r--ag-ch’- i--li-alewi. y_____________ b___ m___________ i___________ y-s-y-z-k-t-n- b-t- m-r-g-g-c-’- i-e-i-a-e-i- --------------------------------------------- yasiyazikutini bota maregagech’a ifeligalewi.
Da li je to Vaš kofer? ያ -ንተ ቦ--/ሳ---ይት ነ-? ያ ያ__ ቦ_________ ነ__ ያ ያ-ተ ቦ-ሳ-ሳ-ሶ-ይ- ነ-? -------------------- ያ ያንተ ቦርሳ/ሳምሶናይት ነው? 0
ya-i-a-i--t-ni-bot- -a-e-agec----if-li-a-ew-. y_____________ b___ m___________ i___________ y-s-y-z-k-t-n- b-t- m-r-g-g-c-’- i-e-i-a-e-i- --------------------------------------------- yasiyazikutini bota maregagech’a ifeligalewi.
Da li je to Vaša torba? ያ-ያንተ --ሳ ነ-? ያ ያ__ ቦ__ ነ__ ያ ያ-ተ ቦ-ሳ ነ-? ------------- ያ ያንተ ቦርሳ ነው? 0
y--i-a-i-u---i---ta---r--a---h---ife-i----wi. y_____________ b___ m___________ i___________ y-s-y-z-k-t-n- b-t- m-r-g-g-c-’- i-e-i-a-e-i- --------------------------------------------- yasiyazikutini bota maregagech’a ifeligalewi.
Da li je to Vaša prtljaga? ያ -ን- --ጣ-ነ-? ያ ያ__ ሻ__ ነ__ ያ ያ-ተ ሻ-ጣ ነ-? ------------- ያ ያንተ ሻንጣ ነው? 0
ya-iyazi-ut-ni --ta m-s-r--- i-el--ale--. y_____________ b___ m_______ i___________ y-s-y-z-k-t-n- b-t- m-s-r-z- i-e-i-a-e-i- ----------------------------------------- yasiyazikutini bota meserezi ifeligalewi.
Koliko prtljaga mogu ponijeti? ምን --- -ንጣ መያ- -ችላ-ው? ም_ ያ__ ሻ__ መ__ እ_____ ም- ያ-ል ሻ-ጣ መ-ዝ እ-ላ-ው- --------------------- ምን ያክል ሻንጣ መያዝ እችላለው? 0
y----azik-t-n--bot----se-e-i i-e-i---e--. y_____________ b___ m_______ i___________ y-s-y-z-k-t-n- b-t- m-s-r-z- i-e-i-a-e-i- ----------------------------------------- yasiyazikutini bota meserezi ifeligalewi.
Dvadeset kila. ሃያ -ሎ ሃ_ ኪ_ ሃ- ኪ- ----- ሃያ ኪሎ 0
y---y---kuti-i bot---e-er-zi --el-gale-i. y_____________ b___ m_______ i___________ y-s-y-z-k-t-n- b-t- m-s-r-z- i-e-i-a-e-i- ----------------------------------------- yasiyazikutini bota meserezi ifeligalewi.
Što, samo dvadeset kila? ም---ሃ- ኪሎ---? ም__ ሃ_ ኪ_ ብ__ ም-? ሃ- ኪ- ብ-? ------------- ምን? ሃያ ኪሎ ብቻ? 0
y---yaz--ut--i-b-------ew--’- -----gal-w-. y_____________ b___ m________ i___________ y-s-y-z-k-t-n- b-t- m-l-w-t-i i-e-i-a-e-i- ------------------------------------------ yasiyazikutini bota melewet’i ifeligalewi.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + amharik (1-100) MP3 amharik (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje mijenja mozak

Tko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom tko želi dobro naučiti jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovito vježbati. Budući da vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Također se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je također jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebice potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štoviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku također obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Dali si znao?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španjolskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 milijuna ljudi je europski portugalski materinski jezik. On je također jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. stoljeću je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na europski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 milijuna ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.