Zbirka izraza

hr Na aerodromu   »   kk Әуежайда

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [отыз бес]

35 [otız bes]

Әуежайда

Äwejayda

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
Htio / Htjela bih rezervirati let za Atenu. Мен--ф--а-- дей-- -----е-----б-----ап-қ---ы--де- е-ім. М__ А______ д____ б__ р_____ б_______ қ_____ д__ е____ М-н А-и-а-а д-й-н б-р р-й-т- б-о-ь-а- қ-я-ы- д-п е-і-. ------------------------------------------------------ Мен Афинаға дейін бір рейсті броньдап қояйын деп едім. 0
Ä-eja-da Ä_______ Ä-e-a-d- -------- Äwejayda
Da li je to izravan let? Бұл-т--ел-- -ей- пе? Б__ т______ р___ п__ Б-л т-к-л-й р-й- п-? -------------------- Бұл тікелей рейс пе? 0
Ä-ej---a Ä_______ Ä-e-a-d- -------- Äwejayda
Molim mjesto do prozora, za nepušače. Ө-------, -е--зе----ж-ны,--ыл-- шекпе-т-----ы--б-лс-. Ө________ т________ ж____ ш____ ш________ о___ б_____ Ө-і-е-і-, т-р-з-н-ң ж-н-, ш-л-м ш-к-е-т-н о-ы- б-л-а- ----------------------------------------------------- Өтінемін, терезенің жаны, шылым шекпейтін орын болса. 0
M-n-A-ï-ağ- -e--n-----re-s-----o-dap q--a-ı- -------m. M__ A______ d____ b__ r_____ b______ q______ d__ e____ M-n A-ï-a-a d-y-n b-r r-y-t- b-o-d-p q-y-y-n d-p e-i-. ------------------------------------------------------ Men Afïnağa deyin bir reysti brondap qoyayın dep edim.
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. Бр----д- ра--а--- -------м. Б_______ р_______ д__ е____ Б-о-і-д- р-с-а-ы- д-п е-і-. --------------------------- Бронімді растайын деп едім. 0
M---A----ğ- --yi---ir-re-sti --ond-p---y---- d-p---i-. M__ A______ d____ b__ r_____ b______ q______ d__ e____ M-n A-ï-a-a d-y-n b-r r-y-t- b-o-d-p q-y-y-n d-p e-i-. ------------------------------------------------------ Men Afïnağa deyin bir reysti brondap qoyayın dep edim.
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. Брон---е- б-- та--а-ы----- -д-м. Б________ б__ т_______ д__ е____ Б-о-і-н-н б-с т-р-а-ы- д-п е-і-. -------------------------------- Бронімнен бас тартайын деп едім. 0
M-n--f-nağa -eyi- bir-rey-t- b--ndap---y--ı- -ep ---m. M__ A______ d____ b__ r_____ b______ q______ d__ e____ M-n A-ï-a-a d-y-n b-r r-y-t- b-o-d-p q-y-y-n d-p e-i-. ------------------------------------------------------ Men Afïnağa deyin bir reysti brondap qoyayın dep edim.
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. Броні--- --гер-ей-н--е- е--м. Б_______ ө_________ д__ е____ Б-о-і-д- ө-г-р-е-і- д-п е-і-. ----------------------------- Бронімді өзгертейін деп едім. 0
Bu- ti--l-y----s-pe? B__ t______ r___ p__ B-l t-k-l-y r-y- p-? -------------------- Bul tikeley reys pe?
Kada polijeće sljedeći zrakoplov za Rim? Р-м-е--е-е-і----қ --шан -ша-ы? Р____ к_____ ұ___ қ____ ұ_____ Р-м-е к-л-с- ұ-а- қ-ш-н ұ-а-ы- ------------------------------ Римге келесі ұшақ қашан ұшады? 0
Bu- -i-e-ey --y---e? B__ t______ r___ p__ B-l t-k-l-y r-y- p-? -------------------- Bul tikeley reys pe?
Jesu li slobodna još dva mjesta? Ол же-д---ағы екі о-ын---р м-? О_ ж____ т___ е__ о___ б__ м__ О- ж-р-е т-ғ- е-і о-ы- б-р м-? ------------------------------ Ол жерде тағы екі орын бар ма? 0
B---t-kel-y--e-----? B__ t______ r___ p__ B-l t-k-l-y r-y- p-? -------------------- Bul tikeley reys pe?
Ne, imamo još samo jedno slobodno mjesto. Жо-- б--д- те--б---оры---о-. Ж___ б____ т__ б__ о___ б___ Ж-қ- б-з-е т-к б-р о-ы- б-с- ---------------------------- Жоқ, бізде тек бір орын бос. 0
Ö-in--i-, -e-ez-n-ñ-j--ı,--ı-ım -ekp-yt-n or---bo-sa. Ö________ t________ j____ ş____ ş________ o___ b_____ Ö-i-e-i-, t-r-z-n-ñ j-n-, ş-l-m ş-k-e-t-n o-ı- b-l-a- ----------------------------------------------------- Ötinemin, terezeniñ janı, şılım şekpeytin orın bolsa.
Kada slijećemo? Б-з--а--- -о--м-з? Б__ қ____ қ_______ Б-з қ-ш-н қ-н-м-з- ------------------ Біз қашан қонамыз? 0
Öti-e--n- -e-e-e-iñ-j-nı, --l-m şekp--ti- --ı--b---a. Ö________ t________ j____ ş____ ş________ o___ b_____ Ö-i-e-i-, t-r-z-n-ñ j-n-, ş-l-m ş-k-e-t-n o-ı- b-l-a- ----------------------------------------------------- Ötinemin, terezeniñ janı, şılım şekpeytin orın bolsa.
Kada smo tamo? Бі--о-----аша--ж-темі-? Б__ о___ қ____ ж_______ Б-з о-д- қ-ш-н ж-т-м-з- ----------------------- Біз онда қашан жетеміз? 0
Ö-i---in- -e---eni- -anı,-ş-lı--ş-kpe--in o-ı- b-ls-. Ö________ t________ j____ ş____ ş________ o___ b_____ Ö-i-e-i-, t-r-z-n-ñ j-n-, ş-l-m ş-k-e-t-n o-ı- b-l-a- ----------------------------------------------------- Ötinemin, terezeniñ janı, şılım şekpeytin orın bolsa.
Kada vozi autobus u centar grada? Қ--- ---алы--н- ---обус-қ-шан -үр--і? Қ___ о_________ а______ қ____ ж______ Қ-л- о-т-л-ғ-н- а-т-б-с қ-ш-н ж-р-д-? ------------------------------------- Қала орталығына автобус қашан жүреді? 0
B------i-r--ta-ın --p-e--m. B_______ r_______ d__ e____ B-o-i-d- r-s-a-ı- d-p e-i-. --------------------------- Bronimdi rastayın dep edim.
Da li je to Vaš kofer? М-нау--і--ің ш-----ныңы---а? М____ с_____ ш__________ б__ М-н-у с-з-і- ш-б-д-н-ң-з б-? ---------------------------- Мынау сіздің шабаданыңыз ба? 0
Br-n--di-r--t---n dep -d--. B_______ r_______ d__ e____ B-o-i-d- r-s-a-ı- d-p e-i-. --------------------------- Bronimdi rastayın dep edim.
Da li je to Vaša torba? М-н-у-с---і- -ө--е--- --? М____ с_____ с_______ б__ М-н-у с-з-і- с-м-е-і- б-? ------------------------- Мынау сіздің сөмкеңіз бе? 0
Br--imd--r-stayın--ep ed-m. B_______ r_______ d__ e____ B-o-i-d- r-s-a-ı- d-p e-i-. --------------------------- Bronimdi rastayın dep edim.
Da li je to Vaša prtljaga? Мы----с----- жү-ің-з -е? М____ с_____ ж______ б__ М-н-у с-з-і- ж-г-ң-з б-? ------------------------ Мынау сіздің жүгіңіз бе? 0
B----m-e--bas-t-rt---------e-im. B________ b__ t_______ d__ e____ B-o-i-n-n b-s t-r-a-ı- d-p e-i-. -------------------------------- Bronimnen bas tartayın dep edim.
Koliko prtljaga mogu ponijeti? Ө---м-н-б-р-е--а-ша-жү- --с---бо--д-? Ө______ б____ қ____ ж__ а____ б______ Ө-і-м-н б-р-е қ-н-а ж-к а-с-м б-л-д-? ------------------------------------- Өзіммен бірге қанша жүк алсам болады? 0
Bron---en ba--t-rt--ı--d-p -d-m. B________ b__ t_______ d__ e____ B-o-i-n-n b-s t-r-a-ı- d-p e-i-. -------------------------------- Bronimnen bas tartayın dep edim.
Dvadeset kila. Ж-ыр-а кел-. Ж_____ к____ Ж-ы-м- к-л-. ------------ Жиырма келі. 0
B--n--n-- -a---a-t---n --p e--m. B________ b__ t_______ d__ e____ B-o-i-n-n b-s t-r-a-ı- d-p e-i-. -------------------------------- Bronimnen bas tartayın dep edim.
Što, samo dvadeset kila? Н-?--иырм---елі--а-- --? Н__ Ж_____ к___ ғ___ м__ Н-? Ж-ы-м- к-л- ғ-н- м-? ------------------------ Не? Жиырма келі ғана ма? 0
Bro--m-------r--yin -ep-edi-. B_______ ö_________ d__ e____ B-o-i-d- ö-g-r-e-i- d-p e-i-. ----------------------------- Bronimdi özgerteyin dep edim.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + kazaški (1-100) MP3 kazaški (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje mijenja mozak

Tko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom tko želi dobro naučiti jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovito vježbati. Budući da vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Također se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je također jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebice potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štoviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku također obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Dali si znao?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španjolskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 milijuna ljudi je europski portugalski materinski jezik. On je također jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. stoljeću je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na europski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 milijuna ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.