Zbirka izraza

hr Na aerodromu   »   ti ኣብ ማዕረፎ-ነፈርቲ

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [ሰላሳንሓሙሽተን]

35 [selasaniḥamushiteni]

ኣብ ማዕረፎ-ነፈርቲ

abi ma‘irefo-neferitī

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Htio / Htjela bih rezervirati let za Atenu. ኣነ-በ---ና--ኣ-ን---ል- ደልየ። ኣ_ በ__ ና_ ኣ__ ክ___ ደ___ ኣ- በ-ራ ና- ኣ-ን ክ-ል- ደ-የ- ----------------------- ኣነ በረራ ናብ ኣተን ክጠልብ ደልየ። 0
a-i-ma‘i--f--n-fe-itī a__ m________________ a-i m-‘-r-f---e-e-i-ī --------------------- abi ma‘irefo-neferitī
Da li je to izravan let? እ- -----ቀጥታ --? እ_ በ__ ብ___ ድ__ እ- በ-ራ ብ-ጥ- ድ-? --------------- እቲ በረራ ብቀጥታ ድዩ? 0
abi-ma--refo--efe---ī a__ m________________ a-i m-‘-r-f---e-e-i-ī --------------------- abi ma‘irefo-neferitī
Molim mjesto do prozora, za nepušače. በ----ሓደ-መ-ኮ- ዘ----ታ፣ ዘ---ኾ። በ___ ሓ_ መ___ ዘ__ ቦ__ ዘ_____ በ-ኹ- ሓ- መ-ኮ- ዘ-ዎ ቦ-፣ ዘ-ት-ኾ- --------------------------- በጃኹም ሓደ መስኮት ዘለዎ ቦታ፣ ዘይትከኾ። 0
ane-bere-a -ab- -ten---i-’el--i-de-iye። a__ b_____ n___ a____ k________ d______ a-e b-r-r- n-b- a-e-i k-t-e-i-i d-l-y-። --------------------------------------- ane berera nabi ateni kit’elibi deliye።
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. ዘሓ--ዎ(ዝሓዛእ------ከረ--- ---። ዘ____________ ቦ______ ደ___ ዘ-ዝ-ዎ-ዝ-ዛ-ክ-) ቦ-ከ-ጋ-ጽ ደ-የ- -------------------------- ዘሓዝክዎ(ዝሓዛእክዎ) ቦታከረጋገጽ ደልየ። 0
a-- -er-ra-n-bi --e----i--e--b--d-liy-። a__ b_____ n___ a____ k________ d______ a-e b-r-r- n-b- a-e-i k-t-e-i-i d-l-y-። --------------------------------------- ane berera nabi ateni kit’elibi deliye።
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. ዝ-ዛ--- ቦታ ክ-ድፎ-ደ-የ። ዝ_____ ቦ_ ክ___ ደ___ ዝ-ዛ-ክ- ቦ- ክ-ድ- ደ-የ- ------------------- ዝሓዛእክዎ ቦታ ክገድፎ ደልየ። 0
ane------- nabi-at--i-k---e-ib--del---። a__ b_____ n___ a____ k________ d______ a-e b-r-r- n-b- a-e-i k-t-e-i-i d-l-y-። --------------------------------------- ane berera nabi ateni kit’elibi deliye።
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. ዝ--እ---ቦ--ክቕ-ሮ ደልየ። ዝ_____ ቦ_ ክ___ ደ___ ዝ-ዛ-ክ- ቦ- ክ-ይ- ደ-የ- ------------------- ዝሓዛእክዎ ቦታ ክቕይሮ ደልየ። 0
itī be---a bi--e-’ita -iyu? i__ b_____ b_________ d____ i-ī b-r-r- b-k-e-’-t- d-y-? --------------------------- itī berera bik’et’ita diyu?
Kada polijeće sljedeći zrakoplov za Rim? ብሕ--ዘላ--ፋ-ት -ብ ሮም-መ-ስ-ኢ--ት-ይ-? ብ__ ዘ_ ነ___ ና_ ሮ_ መ__ ኢ_ ት____ ብ-ጂ ዘ- ነ-ሪ- ና- ሮ- መ-ስ ኢ- ት-ይ-? ------------------------------ ብሕጂ ዘላ ነፋሪት ናብ ሮም መዓስ ኢያ ትኸይድ? 0
i-ī--e--ra--ik-et-i-----y-? i__ b_____ b_________ d____ i-ī b-r-r- b-k-e-’-t- d-y-? --------------------------- itī berera bik’et’ita diyu?
Jesu li slobodna još dva mjesta? ክልተ -ጻ -ታታት -- ዶ ? ክ__ ነ_ ቦ___ ኣ_ ዶ ? ክ-ተ ነ- ቦ-ታ- ኣ- ዶ ? ------------------ ክልተ ነጻ ቦታታት ኣሎ ዶ ? 0
i----e--r--b--’-t--ta d---? i__ b_____ b_________ d____ i-ī b-r-r- b-k-e-’-t- d-y-? --------------------------- itī berera bik’et’ita diyu?
Ne, imamo još samo jedno slobodno mjesto. ኖ- ሓንቲ ቦታ -ራ--ያ -ጻ---ት-። ኖ_ ሓ__ ቦ_ ጥ__ ያ ነ_ ዘ____ ኖ- ሓ-ቲ ቦ- ጥ-ይ ያ ነ- ዘ-ት-። ------------------------ ኖ፣ ሓንቲ ቦታ ጥራይ ያ ነጻ ዘላትና። 0
be---̱umi-ḥ-de---s-k-t---e-e-o-bot----ey--i----o። b_______ ḥ___ m_______ z_____ b____ z__________ b-j-h-u-i h-a-e m-s-k-t- z-l-w- b-t-፣ z-y-t-k-h-o- -------------------------------------------------- bejaẖumi ḥade mesikoti zelewo bota፣ zeyitikeẖo።
Kada slijećemo? መዓስ-ኢ---ዓ--? መ__ ኢ_ ን____ መ-ስ ኢ- ን-ል-? ------------ መዓስ ኢና ንዓልብ? 0
b-jah-umi ----e me-i-ot- zel--o-b-ta- z-yit--e--o። b_______ ḥ___ m_______ z_____ b____ z__________ b-j-h-u-i h-a-e m-s-k-t- z-l-w- b-t-፣ z-y-t-k-h-o- -------------------------------------------------- bejaẖumi ḥade mesikoti zelewo bota፣ zeyitikeẖo።
Kada smo tamo? መ----ን-------? መ__ ክ____ ኢ_ ? መ-ስ ክ-በ-ሕ ኢ- ? -------------- መዓስ ክንበጽሕ ኢና ? 0
beja--um- h-ade--e-----i zel-wo b-t---zey--ike---። b_______ ḥ___ m_______ z_____ b____ z__________ b-j-h-u-i h-a-e m-s-k-t- z-l-w- b-t-፣ z-y-t-k-h-o- -------------------------------------------------- bejaẖumi ḥade mesikoti zelewo bota፣ zeyitikeẖo።
Kada vozi autobus u centar grada? ቡ- -ብ-ማ-ከ--ከ-ማ መ-------ላ? ቡ_ ና_ ማ_______ መ__ ኢ_ ዘ__ ቡ- ና- ማ-ከ---ተ- መ-ስ ኢ- ዘ-? ------------------------- ቡስ ናብ ማእከል-ከተማ መዓስ ኢያ ዘላ? 0
z--̣az-ki----i--a-a’-ki----b-ta-ereg--ets-i--eliye። z_______________________ b_______________ d______ z-h-a-i-i-o-z-h-a-a-i-i-o- b-t-k-r-g-g-t-’- d-l-y-። --------------------------------------------------- zeḥazikiwo(ziḥaza’ikiwo) botakeregagets’i deliye።
Da li je to Vaš kofer? ባል-ኹም-ድ--ዚ? ባ____ ድ____ ባ-ጃ-ም ድ-’-? ----------- ባልጃኹም ድዩ’ዚ? 0
zeh-a-i-i--(----a-a--k---) -ot-k-r---ge-s’- --li-e። z_______________________ b_______________ d______ z-h-a-i-i-o-z-h-a-a-i-i-o- b-t-k-r-g-g-t-’- d-l-y-። --------------------------------------------------- zeḥazikiwo(ziḥaza’ikiwo) botakeregagets’i deliye።
Da li je to Vaša torba? ና--- ሳ----ዩ’ዚ? ና___ ሳ__ ድ____ ና-ኩ- ሳ-ጣ ድ-’-? -------------- ናትኩም ሳንጣ ድዩ’ዚ? 0
ze--a-iki-o(--h-----iki--)--ot-kerega-e--’i -eliye። z_______________________ b_______________ d______ z-h-a-i-i-o-z-h-a-a-i-i-o- b-t-k-r-g-g-t-’- d-l-y-። --------------------------------------------------- zeḥazikiwo(ziḥaza’ikiwo) botakeregagets’i deliye።
Da li je to Vaša prtljaga? ን-ረት-- ድዩ-ዚ? ን_____ ድ____ ን-ረ-ኩ- ድ-’-? ------------ ንብረትኩም ድዩ’ዚ? 0
z-h------k-w--b--- -i--d--o----iye። z___________ b___ k_______ d______ z-h-a-a-i-i-o b-t- k-g-d-f- d-l-y-። ----------------------------------- ziḥaza’ikiwo bota kigedifo deliye።
Koliko prtljaga mogu ponijeti? ክ--- -ሎ -ቝሑት-ክወስ- እ-እ-? ክ___ ኪ_ ኣ___ ክ___ እ____ ክ-ደ- ኪ- ኣ-ሑ- ክ-ስ- እ-እ-? ----------------------- ክንደይ ኪሎ ኣቝሑት ክወስድ እኽእል? 0
zih--z--i---o--ot- -i-e---o --l-ye። z___________ b___ k_______ d______ z-h-a-a-i-i-o b-t- k-g-d-f- d-l-y-። ----------------------------------- ziḥaza’ikiwo bota kigedifo deliye።
Dvadeset kila. ዕስራ-ኪሎ። ዕ__ ኪ__ ዕ-ራ ኪ-። ------- ዕስራ ኪሎ። 0
zih-a--’ik--o---t--k-g--ifo----iye። z___________ b___ k_______ d______ z-h-a-a-i-i-o b-t- k-g-d-f- d-l-y-። ----------------------------------- ziḥaza’ikiwo bota kigedifo deliye።
Što, samo dvadeset kila? እ---፣------ሎ ---? እ____ ዕ__ ኪ_ ጥ___ እ-ታ-፣ ዕ-ራ ኪ- ጥ-ይ- ----------------- እንታይ፣ ዕስራ ኪሎ ጥራይ? 0
zi-̣---’-ki-- -o-- ki--’iy-ro d---ye። z___________ b___ k________ d______ z-h-a-a-i-i-o b-t- k-k-’-y-r- d-l-y-። ------------------------------------- ziḥaza’ikiwo bota kiḵ’iyiro deliye።

Učenje mijenja mozak

Tko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom tko želi dobro naučiti jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovito vježbati. Budući da vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Također se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je također jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebice potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štoviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku također obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Dali si znao?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španjolskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 milijuna ljudi je europski portugalski materinski jezik. On je također jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. stoljeću je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na europski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 milijuna ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.