Zbirka izraza

hr Javni lokalni promet   »   eo Publikaj transportoj

36 [trideset i šest]

Javni lokalni promet

Javni lokalni promet

36 [tridek ses]

Publikaj transportoj

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski esperanto igra Više
Gdje je autobusni kolodvor? Kie-e-t---l--b---al--jo? K__ e____ l_ b__________ K-e e-t-s l- b-s-a-t-j-? ------------------------ Kie estas la bushaltejo? 0
Koji autobus vozi u centar? K-- buso v-t--as a---a-urbo--nt--? K__ b___ v______ a_ l_ u__________ K-u b-s- v-t-r-s a- l- u-b-c-n-r-? ---------------------------------- Kiu buso veturas al la urbocentro? 0
Koju liniju moram uzeti? Ki---l-ni-n--- ---nu? K___ l_____ m_ p_____ K-u- l-n-o- m- p-e-u- --------------------- Kiun linion mi prenu? 0
Moram li presjedati? Ĉu -- -ev-s ŝa-ĝ-? Ĉ_ m_ d____ ŝ_____ Ĉ- m- d-v-s ŝ-n-i- ------------------ Ĉu mi devas ŝanĝi? 0
Gdje moram presjesti? Ki--m- de----ŝ--ĝi? K__ m_ d____ ŝ_____ K-e m- d-v-s ŝ-n-i- ------------------- Kie mi devas ŝanĝi? 0
Koliko košta karta? K--m -o-t-----l---? K___ k_____ b______ K-o- k-s-a- b-l-t-? ------------------- Kiom kostas bileto? 0
Koliko stanica ima do centra? Ki----------ej-- e---- ĝis--- urb-c-nt---? K___ d_ h_______ e____ ĝ__ l_ u_________ ? K-o- d- h-l-e-o- e-t-s ĝ-s l- u-b-c-n-r- ? ------------------------------------------ Kiom da haltejoj estas ĝis la urbocentro ? 0
Morate ovdje izaći. Vi ---as e-bu---i--i-t--. V_ d____ e_______ ĉ______ V- d-v-s e-b-s-ĝ- ĉ---i-. ------------------------- Vi devas elbusiĝi ĉi-tie. 0
Morate izaći otraga. Vi --vas ------ĝi----ant-ŭe. V_ d____ e_______ m_________ V- d-v-s e-b-s-ĝ- m-l-n-a-e- ---------------------------- Vi devas elbusiĝi malantaŭe. 0
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. L- -ekv---- me--o--------s-po-t kv-n m-nut--. L_ s_______ m_____ a______ p___ k___ m_______ L- s-k-a-t- m-t-o- a-v-n-s p-s- k-i- m-n-t-j- --------------------------------------------- La sekvanta metroo alvenos post kvin minutoj. 0
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. La --kv---a-tr--- a-venos-post de--min-t-j. L_ s_______ t____ a______ p___ d__ m_______ L- s-k-a-t- t-a-o a-v-n-s p-s- d-k m-n-t-j- ------------------------------------------- La sekvanta tramo alvenos post dek minutoj. 0
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. La--e-va--a bu-- a---n-s-p--t-dek -v-n--in-to-. L_ s_______ b___ a______ p___ d__ k___ m_______ L- s-k-a-t- b-s- a-v-n-s p-s- d-k k-i- m-n-t-j- ----------------------------------------------- La sekvanta buso alvenos post dek kvin minutoj. 0
Kada vozi zadnji metro? K-am-la las-a-me-r-- -o-v--ura-? K___ l_ l____ m_____ f__________ K-a- l- l-s-a m-t-o- f-r-e-u-a-? -------------------------------- Kiam la lasta metroo forveturas? 0
Kada vozi zadnji tramvaj? K-am l- l---- -ra-- fo---turas? K___ l_ l____ t____ f__________ K-a- l- l-s-a t-a-o f-r-e-u-a-? ------------------------------- Kiam la lasta tramo forveturas? 0
Kada vozi zadnji autobus? Kia--l- -as-a --so-fo-v-tura-? K___ l_ l____ b___ f__________ K-a- l- l-s-a b-s- f-r-e-u-a-? ------------------------------ Kiam la lasta buso forveturas? 0
Imate li putnu kartu? Ĉ- vi ---a----l-ton? Ĉ_ v_ h____ b_______ Ĉ- v- h-v-s b-l-t-n- -------------------- Ĉu vi havas bileton? 0
Putnu kartu? – Ne, nemam. Bilet-n- –---- mi h--a- neni-n. B_______ – N__ m_ h____ n______ B-l-t-n- – N-, m- h-v-s n-n-u-. ------------------------------- Bileton? – Ne, mi havas neniun. 0
Onda morate platiti kaznu. D- vi--ev-- -ag--monpun-n. D_ v_ d____ p___ m________ D- v- d-v-s p-g- m-n-u-o-. -------------------------- Do vi devas pagi monpunon. 0

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je točno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s time. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduvjet za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost koristiti svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas bio je potreban za obranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 milijuna godina. Prvi jezični elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičnih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Dali si znao?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz europskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 milijuna ljudi govori brazilski portugalski kao materinski jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španjolske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj europski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Europi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!