Zbirka izraza

hr Sport   »   sr Спорт

49 [četrdeset i devet]

Sport

Sport

49 [четрдесет и девет]

49 [četrdeset i devet]

Спорт

Sport

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski srpski igra Više
Baviš li se sportom? Ба----л- се-с--р-ом? Б____ л_ с_ с_______ Б-в-ш л- с- с-о-т-м- -------------------- Бавиш ли се спортом? 0
S--rt S____ S-o-t ----- Sport
Da, moram se kretati. Д-- -ора- с- -ре-а-и. Д__ м____ с_ к_______ Д-, м-р-м с- к-е-а-и- --------------------- Да, морам се кретати. 0
Spo-t S____ S-o-t ----- Sport
Idem u jedno sportsko udruženje. Иде--- --дно ------к- у---ж--е. И___ у ј____ с_______ у________ И-е- у ј-д-о с-о-т-к- у-р-ж-њ-. ------------------------------- Идем у једно спортско удружење. 0
B-v-š-li--- -----o-? B____ l_ s_ s_______ B-v-š l- s- s-o-t-m- -------------------- Baviš li se sportom?
Igramo nogomet. Ми-----м- фу--а-. М_ и_____ ф______ М- и-р-м- ф-д-а-. ----------------- Ми играмо фудбал. 0
B---š -- -e -portom? B____ l_ s_ s_______ B-v-š l- s- s-o-t-m- -------------------- Baviš li se sportom?
Ponekad plivamo. П-нек-- пл--амо. П______ п_______ П-н-к-д п-и-а-о- ---------------- Понекад пливамо. 0
B--i------e-s-o---m? B____ l_ s_ s_______ B-v-š l- s- s-o-t-m- -------------------- Baviš li se sportom?
Ili vozimo bicikl. И-и ----мо б-цик-. И__ в_____ б______ И-и в-з-м- б-ц-к-. ------------------ Или возимо бицикл. 0
D-, m-r-- se---et---. D__ m____ s_ k_______ D-, m-r-m s- k-e-a-i- --------------------- Da, moram se kretati.
U našem gradu ima nogometni stadion. У----ем-г--д- --а-фу-б-лск- с------. У н____ г____ и__ ф________ с_______ У н-ш-м г-а-у и-а ф-д-а-с-и с-а-и-н- ------------------------------------ У нашем граду има фудбалски стадион. 0
Da- m-ram se ----at-. D__ m____ s_ k_______ D-, m-r-m s- k-e-a-i- --------------------- Da, moram se kretati.
Ima također i bazen sa saunom. Им- т----е-и б-зе- с--са-но-. И__ т_____ и б____ с_ с______ И-а т-к-ђ- и б-з-н с- с-у-о-. ----------------------------- Има такође и базен са сауном. 0
Da- ---a- -- kr-----. D__ m____ s_ k_______ D-, m-r-m s- k-e-a-i- --------------------- Da, moram se kretati.
I ima teren za golf. И --а -ер-н-з- --л-. И и__ т____ з_ г____ И и-а т-р-н з- г-л-. -------------------- И има терен за голф. 0
I-e- --jedn- sp---s----d--žen-e. I___ u j____ s_______ u_________ I-e- u j-d-o s-o-t-k- u-r-ž-n-e- -------------------------------- Idem u jedno sportsko udruženje.
Što ima na televiziji? Ш-а им- на-тел--изиј-? Ш__ и__ н_ т__________ Ш-а и-а н- т-л-в-з-ј-? ---------------------- Шта има на телевизији? 0
Ide------dno s-o-t-k-----už-n--. I___ u j____ s_______ u_________ I-e- u j-d-o s-o-t-k- u-r-ž-n-e- -------------------------------- Idem u jedno sportsko udruženje.
Upravo traje nogometna utakmica. У-р-в- тр--е ---бал-ка-у-а--и-а. У_____ т____ ф________ у________ У-р-в- т-а-е ф-д-а-с-а у-а-м-ц-. -------------------------------- Управо траје фудбалска утакмица. 0
I-em u jedn--sp-rts-o-udru-----. I___ u j____ s_______ u_________ I-e- u j-d-o s-o-t-k- u-r-ž-n-e- -------------------------------- Idem u jedno sportsko udruženje.
Njemačka momčad igra protiv engleske. Нем---и --м -гра--р------нглеско-. Н______ т__ и___ п_____ е_________ Н-м-ч-и т-м и-р- п-о-и- е-г-е-к-г- ---------------------------------- Немачки тим игра против енглеског. 0
M- i--a-- f---al. M_ i_____ f______ M- i-r-m- f-d-a-. ----------------- Mi igramo fudbal.
Tko će pobijediti? Ко--- -об----и? К_ ћ_ п________ К- ћ- п-б-д-т-? --------------- Ко ће победити? 0
M--i----o--u---l. M_ i_____ f______ M- i-r-m- f-d-a-. ----------------- Mi igramo fudbal.
Nemam pojma. Не-----о--а. Н____ п_____ Н-м-м п-ј-а- ------------ Немам појма. 0
M----ra-o -u-ba-. M_ i_____ f______ M- i-r-m- f-d-a-. ----------------- Mi igramo fudbal.
Trenutno je neriješeno. Тре--т-------ере--но. Т_______ ј_ н________ Т-е-у-н- ј- н-р-ш-н-. --------------------- Тренутно је нерешено. 0
Pon--a--p-----o. P______ p_______ P-n-k-d p-i-a-o- ---------------- Ponekad plivamo.
Sudac je iz Belgije. Су--ја -е из Бел-ије. С_____ ј_ и_ Б_______ С-д-ј- ј- и- Б-л-и-е- --------------------- Судија је из Белгије. 0
Po-e--d ---v-m-. P______ p_______ P-n-k-d p-i-a-o- ---------------- Ponekad plivamo.
Sada se izvodi jedanaesterac. Са-а-се---в--и ј--а--е-т--а-. С___ с_ и_____ ј_____________ С-д- с- и-в-д- ј-д-н-е-т-р-ц- ----------------------------- Сада се изводи једанаестерац. 0
Pon-ka---li----. P______ p_______ P-n-k-d p-i-a-o- ---------------- Ponekad plivamo.
Gol! Jedan prema nula! Го- -едан----ма-н-л-! Г__ Ј____ п____ н____ Г-! Ј-д-н п-е-а н-л-! --------------------- Го! Један према нула! 0
Il--v-z-m- b-c-k-. I__ v_____ b______ I-i v-z-m- b-c-k-. ------------------ Ili vozimo bicikl.

Preživljavaju samo snažne riječi!

Rijetko korištene riječi se češće mijenjaju od često korištenih. To može biti zbog zakona evolucije. Učestali geni se rjeđe mijenjaju kroz vrijeme. Njihov oblik je stabilniji. Isto vrijedi i i za riječi! U jednoj studiji su ispitivani engleski glagoli. Pritom se usporedio današnji oblik glagola sa starim. U engleskom jeziku je deset najučestalijih glagola nepravilno. Većina ostalih glagola je pravilna. U srednjem vijeku je većina glagola još uvijek bila nepravilna. Rijetki nepravilni glagoli su postali pravilni. Engleski jezik će za 300 godina jedva imati nepravilne glagole. Druge studije pokazuju da se jezici selektiraju poput gena. Istraživači su usporedili učestale riječi iz različitih jezika. Pritom su izabrali slične i istoznačne riječi. Primjer takvih riječi su: water, Wasser, vatten . Te riječi imaju isti korijen, pa su stoga slične. Budući da su to važne riječi, koriste se često u svakom jeziku. Na taj način su mogle zadržati svoj oblik i sličnost do dan-danas. Manje važne riječi se mijenjaju puno brže. Odnosno, zamjenjuju ih druge riječi. Tako se razlikuju rijetke riječi u različitim jezicima. Još nije savim jasno zašto se rijetko korištene riječi mijenjaju. Moguće je da se često krivo koriste ili izgovaraju. To je zbog toga jer ih govornici nisu dobro poznavali. No može biti i zbog toga što važne riječi uvijek moraju ostati iste. Jer ih je samo na taj način uvijek moguće ispravno razumjeti. A riječi su tu da ih se razumije...
Dali si znao?
Ukrajinski spada u istočnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s ruskim i bjeloruskim. Više od 40 milijuna ljudi govori ukrajinski. Poslije ruskog i poljskog, to je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Ukrajinski se razvio krajem 18. stoljeća iz narodnog jezika. Tada je nastao poseban književni jezik a time i posebna književnost. Danas ima puno ukrajinskih dijalekata koji se dijele u tri glavneskupine. Jezički fond, struktura rečenice i izgovor veoma liče drugim slavenskim jezicima. To je zbog toga što su se slavenski jezici relativno kasno međusobno počeli razvijati neovisno jedan od drugog. Zbog geografskog položaja Ukrajina ima puno poljskih i ruskih utjecaja. Gramatika poznaje sedam padeža. S ukrajinskim pridjevima mogu se dobro objasniti odnosi prema osobama ili stvarima. Ovisno od odabranog oblika govornik može pokazati svoj emocionalni stav. Još jedna karakteristika ukrajinskog je izuzetna melodičnost. Tko voli jezike koji zvuče kao glazba, treba učiti ukrajinski!