Zbirka izraza

hr Sređivanje potrepština   »   zh 处理事情

51 [pedeset i jedan]

Sređivanje potrepština

Sređivanje potrepština

51[五十一]

51 [Wǔshíyī]

处理事情

chǔlǐ shìqíng

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kineski (pojednostavljeni) igra Više
Hoću u knjižnicu. 我 要-- 图-馆-。 我 要 去 图__ 。 我 要 去 图-馆 。 ----------- 我 要 去 图书馆 。 0
chǔ-ǐ-----íng c____ s______ c-ǔ-ǐ s-ì-í-g ------------- chǔlǐ shìqíng
Hoću u knjižaru. 我-- - -店-。 我 要 去 书_ 。 我 要 去 书- 。 ---------- 我 要 去 书店 。 0
ch--- --ì--ng c____ s______ c-ǔ-ǐ s-ì-í-g ------------- chǔlǐ shìqíng
Hoću do kioska. 我---到-报-- - 。 我 要 到 报__ 去 。 我 要 到 报-亭 去 。 ------------- 我 要 到 报刊亭 去 。 0
wǒ y-- -- t---ū-gu-n. w_ y__ q_ t____ g____ w- y-o q- t-s-ū g-ǎ-. --------------------- wǒ yào qù túshū guǎn.
Hoću posuditi knjigu. 我 想 - -本---。 我 想 借 一_ 书 。 我 想 借 一- 书 。 ------------ 我 想 借 一本 书 。 0
wǒ -ào-q----s-----ǎ-. w_ y__ q_ t____ g____ w- y-o q- t-s-ū g-ǎ-. --------------------- wǒ yào qù túshū guǎn.
Hoću kupiti knjigu. 我-买一本书-。 我_____ 。 我-买-本- 。 -------- 我想买一本书 。 0
wǒ-y---q- -ú--ū---ǎn. w_ y__ q_ t____ g____ w- y-o q- t-s-ū g-ǎ-. --------------------- wǒ yào qù túshū guǎn.
Hoću kupiti novine. 我---- - 报- 。 我 想 买 份 报_ 。 我 想 买 份 报- 。 ------------ 我 想 买 份 报纸 。 0
W---à- -ù -hū---n. W_ y__ q_ s_______ W- y-o q- s-ū-i-n- ------------------ Wǒ yào qù shūdiàn.
Hoću u knjižnicu da posudim knjigu. 我 要-去---- - 一- 书-。 我 要 去 图__ 借 一_ 书 。 我 要 去 图-馆 借 一- 书 。 ------------------ 我 要 去 图书馆 借 一本 书 。 0
W- --- -- ----i--. W_ y__ q_ s_______ W- y-o q- s-ū-i-n- ------------------ Wǒ yào qù shūdiàn.
Hoću u knjižaru da kupim knjigu. 我---- ---买 -- --。 我 要 去 书_ 买 一_ 书 。 我 要 去 书- 买 一- 书 。 ----------------- 我 要 去 书店 买 一本 书 。 0
W- --o-q--shūdià-. W_ y__ q_ s_______ W- y-o q- s-ū-i-n- ------------------ Wǒ yào qù shūdiàn.
Hoću ići do kioska da kupim novine. 我 要-- -刊- 去-- 报纸-。 我 要 到 报__ 去 买 报_ 。 我 要 到 报-亭 去 买 报- 。 ------------------ 我 要 到 报刊亭 去 买 报纸 。 0
W- yà-------------tí-g qù. W_ y__ d__ b_____ t___ q__ W- y-o d-o b-o-ā- t-n- q-. -------------------------- Wǒ yào dào bàokān tíng qù.
Hoću kod optičara. 我-要---眼镜店-。 我 要 去 眼__ 。 我 要 去 眼-店 。 ----------- 我 要 去 眼镜店 。 0
W--yào---- bàok----ín- q-. W_ y__ d__ b_____ t___ q__ W- y-o d-o b-o-ā- t-n- q-. -------------------------- Wǒ yào dào bàokān tíng qù.
Hoću u supermarket. 我 要 - 超市 。 我 要 去 超_ 。 我 要 去 超- 。 ---------- 我 要 去 超市 。 0
W--y-o---o-b----- t--g---. W_ y__ d__ b_____ t___ q__ W- y-o d-o b-o-ā- t-n- q-. -------------------------- Wǒ yào dào bàokān tíng qù.
Hoću kod pekara. 我 --去 糕点--。 我 要 去 糕__ 。 我 要 去 糕-店 。 ----------- 我 要 去 糕点店 。 0
W- xi----j----------s-ū. W_ x____ j__ y_ b__ s___ W- x-ǎ-g j-è y- b-n s-ū- ------------------------ Wǒ xiǎng jiè yī běn shū.
Hoću kupiti naočale. 我-想 买 -- -镜-。 我 想 买 一_ 眼_ 。 我 想 买 一- 眼- 。 ------------- 我 想 买 一副 眼镜 。 0
W----ǎ----iè----běn sh-. W_ x____ j__ y_ b__ s___ W- x-ǎ-g j-è y- b-n s-ū- ------------------------ Wǒ xiǎng jiè yī běn shū.
Hoću kupiti voće i povrće. 我-想-买 水- 和 -菜-。 我 想 买 水_ 和 蔬_ 。 我 想 买 水- 和 蔬- 。 --------------- 我 想 买 水果 和 蔬菜 。 0
W--xi--g-j-è ------ shū. W_ x____ j__ y_ b__ s___ W- x-ǎ-g j-è y- b-n s-ū- ------------------------ Wǒ xiǎng jiè yī běn shū.
Hoću kupiti žemlje i kruh. 我 想 买 --- 和--包 。 我 想 买 小__ 和 面_ 。 我 想 买 小-包 和 面- 。 ---------------- 我 想 买 小面包 和 面包 。 0
W- -iǎ-g---- y----n sh-. W_ x____ m__ y_ b__ s___ W- x-ǎ-g m-i y- b-n s-ū- ------------------------ Wǒ xiǎng mǎi yī běn shū.
Hoću do optičara da kupim naočale. 我-- --眼-店-- -- 眼- 。 我 要 去 眼__ 买 一_ 眼_ 。 我 要 去 眼-店 买 一- 眼- 。 ------------------- 我 要 去 眼镜店 买 一副 眼镜 。 0
Wǒ--iǎn--m-i -ī --n ---. W_ x____ m__ y_ b__ s___ W- x-ǎ-g m-i y- b-n s-ū- ------------------------ Wǒ xiǎng mǎi yī běn shū.
Hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. 我-- 去 ---买---------。 我 要 去 超_ 买 水_ 和 蔬_ 。 我 要 去 超- 买 水- 和 蔬- 。 -------------------- 我 要 去 超市 买 水果 和 蔬菜 。 0
W- --ǎ----ǎi yī--ěn s-ū. W_ x____ m__ y_ b__ s___ W- x-ǎ-g m-i y- b-n s-ū- ------------------------ Wǒ xiǎng mǎi yī běn shū.
Hoću do pekara da kupim žemlje i kruh. 我 - - --- 买 小-包-和-面--。 我 要 去 糕__ 买 小__ 和 面_ 。 我 要 去 糕-店 买 小-包 和 面- 。 ---------------------- 我 要 去 糕点店 买 小面包 和 面包 。 0
Wǒ--iǎ-- m-----n--àoz-ǐ. W_ x____ m__ f__ b______ W- x-ǎ-g m-i f-n b-o-h-. ------------------------ Wǒ xiǎng mǎi fèn bàozhǐ.

Manjinski jezici u Europi

U Europi se govori mnogo različitih jezika. Većina njih spada u indoeuropske jezike. Osim velikih nacionalnih jezika postoji još mnogo malih jezika. To su jezici nacionalnih manjina. Manjinski jezici razlikuju se od službenih jezika. Međutim, to nisu dijalekti. Manjinski jezici nisu jezici imigranata. Manjinski jezici su uvijek etnički određeni. To znači da su to jezici određenih etničkih skupina. U Europi postoje manjinski jezici u skoro svakoj zemlji. U Europskoj uniji postoji oko 40 jezika. Neki se manjinski jezici govore samo u jednoj zemlji. Tu, primjerice, spada lužičkosrspki jezik u Njemačkoj. Romski se, s druge strane, govori u mnogim europskim zemljama. Manjinski jezici imaju poseban status. Pošto se govore samo u relativno malim skupinama. Te skupine si ne mogu priuštiti izgradnju vlastitih škola. Također im je teško objavljivati vlastitu literaturu. Tako mnogim manjinskim jezicima prijeti izumiranje. Europska unija želi zaštiti manjinske jezike. Budući da je svaki jezik važan dio neke kulture ili identiteta. Neki narodi nemaju svoju zemlju te postoje samo kao manjina. Postoji puno programa i projekata koji su namijenjeni poticanju njihovog jezika. Na taj se način želi očuvati kultura manjih etničkih skupina. No ipak će neki manjinski jezici uskoro nestati. Među njima je i livski jezik koji se govori u jednoj od latvijskih pokrajina. Ostalo je oko 20 izvornih govornika livijskog jezika. Time je livijski najmanji europski jezik...
Dali si znao?
Urdu spada u porodicu indoiranskih jezika. Govori se u Pakistanu i u nekoliko indijskih saveznih država. Urdu je materinskii jezik oko 60 milijuna ljudi. U Pakistanu je to nacionalni jezik. I u Indiji je priznat kao jedan od 22 službena jezika zemlje. Urdu je u uskom srodstvu s hindu jezikom. Zapravo su oba jezika samo dva sociolekta hindustanskog jezika. On je nastao početkom 13. stoljeća u sjevernoj Indiji iz različitih jezika. Urdu i Hindu se danas smatraju kao dva jezika naovisna jedan od drugog. Govornici ovih jezika se, međutim, bez problema međusobno razumiju. Ono što se jasno razlikuje su znakovni sistemi. Urdu koristi jednu varijantu perzijsko-arapske abecede a hindu ne. Kao književni jezik je urdu od izuzetnog značaja. Koristi se često i u velikim filmskim produkcijama. Učite urdu jer je to ključ za kulturu južne Azije!