Zbirka izraza

hr Kupovina   »   hy գնումներ

54 [pedeset i četiri]

Kupovina

Kupovina

54 [հիսունչորս]

54 [hisunch’vors]

գնումներ

gnumner

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski armenski igra Više
Želim kupiti poklon. Ես ուզ-----մ -ի ն--- գնել: Ե_ ո_____ ե_ մ_ ն___ գ____ Ե- ո-զ-ւ- ե- մ- ն-ե- գ-ե-: -------------------------- Ես ուզում եմ մի նվեր գնել: 0
gn-m-er g______ g-u-n-r ------- gnumner
Ali, ništa previše skupo. Բ-յ--ոչ թա-կ: Բ___ ո_ թ____ Բ-յ- ո- թ-ն-: ------------- Բայց ոչ թանկ: 0
g--m-er g______ g-u-n-r ------- gnumner
Možda ručnu torbicu? Մ-գ-ւցե--ի պայուս---: Մ______ մ_ պ_________ Մ-գ-ւ-ե մ- պ-յ-ւ-ա-կ- --------------------- Միգուցե մի պայուսա՞կ: 0
Yes --um -e- m--n--- -n-l Y__ u___ y__ m_ n___ g___ Y-s u-u- y-m m- n-e- g-e- ------------------------- Yes uzum yem mi nver gnel
Koju boju želite? Ո---գու-ն--ե--ո-զ-ւ-: Ո__ գ_____ ե_ ո______ Ո-ր գ-ւ-ն- ե- ո-զ-ւ-: --------------------- Ո՞ր գույնն եք ուզում: 0
Y-s-uzum -e--m--n--r ---l Y__ u___ y__ m_ n___ g___ Y-s u-u- y-m m- n-e- g-e- ------------------------- Yes uzum yem mi nver gnel
Crnu, smeđu ili bijelu? Սև-, -ոխր-գ-ւ---- թե՞--պ----: Ս___ մ___________ թ__ ս______ Ս-՞- մ-խ-ա-ո-՞-ն- թ-՞ ս-ի-ա-: ----------------------------- Սև՞, մոխրագու՞յն, թե՞ սպիտակ: 0
Y----z-- y-- m--n-----n-l Y__ u___ y__ m_ n___ g___ Y-s u-u- y-m m- n-e- g-e- ------------------------- Yes uzum yem mi nver gnel
Veliku ili malu? Փ-՞-ր-թ-----ծ: Փ____ թ_ մ____ Փ-՞-ր թ- մ-՞-: -------------- Փո՞քր թե մե՞ծ: 0
B-y-s---och--t’ank B_____ v____ t____ B-y-s- v-c-’ t-a-k ------------------ Bayts’ voch’ t’ank
Mogu li vidjeti ovu? Կա---------- տ--ն-մ: Կ______ է ս_ տ______ Կ-ր-լ-՞ է ս- տ-ս-ե-: -------------------- Կարելի՞ է սա տեսնեմ: 0
B-y-----och- --a-k B_____ v____ t____ B-y-s- v-c-’ t-a-k ------------------ Bayts’ voch’ t’ank
Je li ona od kože? Ս--կ-շվի՞- է: Ս_ կ______ է_ Ս- կ-շ-ի-ց է- ------------- Սա կաշվի՞ց է: 0
Ba-ts’-vo--’ --ank B_____ v____ t____ B-y-s- v-c-’ t-a-k ------------------ Bayts’ voch’ t’ank
Ili je od umjetnog materijala? Թ----րհ-ս-ակա----շ-ի-: Թ__ ա_________ կ______ Թ-՞ ա-հ-ս-ա-ա- կ-շ-ի-: ---------------------- Թե՞ արհեստական կաշվից: 0
Mig--s’---m-------a-k M________ m_ p_______ M-g-t-’-e m- p-y-s-՞- --------------------- Miguts’ye mi payusa՞k
Naravno, оd kože. Կ-շ-- իհա--ե: Կ____ ի______ Կ-շ-ե ի-ա-կ-: ------------- Կաշվե իհարկե: 0
M-guts’ye mi--a---a՞k M________ m_ p_______ M-g-t-’-e m- p-y-s-՞- --------------------- Miguts’ye mi payusa՞k
To je posebno dobra kvaliteta. Սա հա-կ--ես-լ-վ ո-----է: Ս_ հ_______ լ__ ո____ է_ Ս- հ-տ-ա-ե- լ-վ ո-ա-ի է- ------------------------ Սա հատկապես լավ որակի է: 0
M-gut-’ye--- -------k M________ m_ p_______ M-g-t-’-e m- p-y-s-՞- --------------------- Miguts’ye mi payusa՞k
A cijena ručne torbice je stvarno povoljna. Եվ պ--ու--կը---կ-պ---շ-- -ժա--է: Ե_ պ________ ի______ շ__ է___ է_ Ե- պ-յ-ւ-ա-ը ի-կ-պ-ս շ-տ է-ա- է- -------------------------------- Եվ պայուսակը իսկապես շատ էժան է: 0
VO՞- ----n-y-k--u--m V___ g____ y___ u___ V-՞- g-y-n y-k- u-u- -------------------- VO՞r guynn yek’ uzum
Sviđa mi se. Ս- ինձ դ-ւ- ---ա-ի-: Ս_ ի__ դ___ է գ_____ Ս- ի-ձ դ-ւ- է գ-լ-ս- -------------------- Սա ինձ դուր է գալիս: 0
VO-r --yn- -ek’ u-um V___ g____ y___ u___ V-՞- g-y-n y-k- u-u- -------------------- VO՞r guynn yek’ uzum
Uzet ću je. Սա-վ-րց--ւ--եմ: Ս_ վ_______ ե__ Ս- վ-ր-ն-ւ- ե-: --------------- Սա վերցնում եմ: 0
VO՞r-gu--- ---- ---m V___ g____ y___ u___ V-՞- g-y-n y-k- u-u- -------------------- VO՞r guynn yek’ uzum
Mogu li je eventualno zamijeniti? Կ--ո՞ղ -- փոխ--ակ-լ: Կ_____ ե_ փ_________ Կ-ր-՞- ե- փ-խ-ն-կ-լ- -------------------- Կարո՞ղ եմ փոխանակել: 0
Sev-- mok-r-gu-yn---’--՞ -p--ak S____ m___________ t____ s_____ S-v-, m-k-r-g-՞-n- t-y-՞ s-i-a- ------------------------------- Sev՞, mokhragu՞yn, t’ye՞ spitak
Podrazumijeva se. Իհար--: Ի______ Ի-ա-կ-: ------- Իհարկե: 0
S-v՞---o--r-gu--n,-t’ye՞--pi-ak S____ m___________ t____ s_____ S-v-, m-k-r-g-՞-n- t-y-՞ s-i-a- ------------------------------- Sev՞, mokhragu՞yn, t’ye՞ spitak
Upakirat ćemo jе kao poklon. Մ--ք-որպե- -վ-- կփ-թ--ավ---ն-: Մ___ ո____ ն___ կ_____________ Մ-ն- ո-պ-ս ն-ե- կ-ա-ե-ա-ո-ե-ք- ------------------------------ Մենք որպես նվեր կփաթեթավորենք: 0
Sev՞--mo-h-a---yn- --ye՞----t-k S____ m___________ t____ s_____ S-v-, m-k-r-g-՞-n- t-y-՞ s-i-a- ------------------------------- Sev՞, mokhragu՞yn, t’ye՞ spitak
Tamo preko je blagajna. Այն-եղ դր--ա--ղն--: Ա_____ դ________ է_ Ա-ն-ե- դ-ա-ա-կ-ն է- ------------------- Այնտեղ դրամարկղն է: 0
P’-o՞k’--t--e ----s P_______ t___ m____ P-v-՞-’- t-y- m-՞-s ------------------- P’vo՞k’r t’ye me՞ts

Tko razumije koga?

Na svijetu živi oko 7 milijarda ljudi. Svi oni govore neki jezik. Nažalost, on nije uvijek isti. Da bismo komunicirali s drugim narodima, moramo učiti jezike. To je često veoma mukotrpno. Međutim, postoje jezici koji si jako sliče. Njihovi govornici se razumiju bez da su usvojili drugi jezik. Taj se fenomen naziva mutual intelligibility . Pritom se razlikuju dvije varijante. Prva varijanta je međusobnо usmeno razumijevanje. Ovdje se govornici razumiju tijekom međusobne usmene komunikacije. Međutim, pisani oblik drugih jezika ne razumiju. To je zbog različitih pisama jezika. Primjer za to su jezici hindi i urdu. Međusobno pismeno razumijevanje predstavlja drugu varijantu. U tom slučaju jezik se razumije u pisanom obliku. Međutim, kad govornici međusobno pričaju, jako se loše razumiju. Razlog tomu je jako različit izgovor. Primjer za to su njemački i nizozemski jezik. Većina srodnih jezika sadrže obje varijante. To znači da su usmeno i pismeno uzajamno razumljivi. Primjer za to su ruski i ukrajinski ili tajlandski i laoski. Također postoji asimetričan oblik međusobne razumljivosti. To je slučaj kad se govornici različito razumiju. Portugalci bolje razumiju Španjolce nego Španjolci Portugalce. Austrijanci također bolje razumiju Njemce nego obrnuto. Kod navedenih primjera prepreku predstavljaju izgovor i dijalekt. Tko želi voditi dobre razgovore, mora naučiti nešto novo...