Zbirka izraza

hr Raditi   »   eo Labori

55 [pedeset i pet]

Raditi

Raditi

55 [kvindek kvin]

Labori

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski esperanto igra Više
Što ste po zanimanju? Ki--e-t-s-v-- pr-f-sio? K__ e____ v__ p________ K-o e-t-s v-a p-o-e-i-? ----------------------- Kio estas via profesio? 0
Moj muž je liječnik po zanimanju. Mi- e-zo e--as--ur---sto. M__ e___ e____ k_________ M-a e-z- e-t-s k-r-c-s-o- ------------------------- Mia edzo estas kuracisto. 0
Radim pola radnog vremena kao medicinska sestra. Mi-lab-r-- du--t--p--kie- flegi-t-no. M_ l______ d________ k___ f__________ M- l-b-r-s d-o-t-m-e k-e- f-e-i-t-n-. ------------------------------------- Mi laboras duontempe kiel flegistino. 0
Uskoro ćemo dobiti mirovinu. N- b-lda--p--siuli---. N_ b_____ p___________ N- b-l-a- p-n-i-l-ĝ-s- ---------------------- Ni baldaŭ pensiuliĝos. 0
Ali porezi su visoki. S-d-l--im-o--o- ---as t-o-al---. S__ l_ i_______ e____ t__ a_____ S-d l- i-p-s-o- e-t-s t-o a-t-j- -------------------------------- Sed la impostoj estas tro altaj. 0
I zdravstveno osiguranje je skupo. Kaj la---ls--u--sek-r- mul-e-ost--. K__ l_ m______________ m___________ K-j l- m-l-a-u-a-e-u-o m-l-e-o-t-s- ----------------------------------- Kaj la malsanulasekuro multekostas. 0
Što želiš jednom postati? Ki-----i-- vo-a- i--? K__ v_ i__ v____ i___ K-o v- i-m v-l-s i-i- --------------------- Kio vi iam volas iĝi? 0
Želim biti inženjer. M- ŝa-us--ĝi -n-e--er-. M_ ŝ____ i__ i_________ M- ŝ-t-s i-i i-ĝ-n-e-o- ----------------------- Mi ŝatus iĝi inĝeniero. 0
Želim studirati na sveučilištu. M--ŝa----st-di e- --ivers-t---. M_ ŝ____ s____ e_ u____________ M- ŝ-t-s s-u-i e- u-i-e-s-t-t-. ------------------------------- Mi ŝatus studi en universitato. 0
Ja sam pripravnik. M- ---a--st----t-. M_ e____ s________ M- e-t-s s-a-a-t-. ------------------ Mi estas staĝanto. 0
Ne zarađujem puno. Mi ----a-n-s -ulton. M_ n_ g_____ m______ M- n- g-j-a- m-l-o-. -------------------- Mi ne gajnas multon. 0
Odrađujem pripravnički staž u inozemstvu. M- --aĝas---s----an--. M_ s_____ e___________ M- s-a-a- e-s-e-l-n-e- ---------------------- Mi staĝas eksterlande. 0
Ovo je moj šef. Tio e---s ----es--o. T__ e____ m__ e_____ T-o e-t-s m-a e-t-o- -------------------- Tio estas mia estro. 0
Imam drage kolege. Mi-h-v-- af--lajn -ol--o--. M_ h____ a_______ k________ M- h-v-s a-a-l-j- k-l-g-j-. --------------------------- Mi havas afablajn kolegojn. 0
U podne uvijek idemo u kantinu. Ta--eze n--ĉ-a--ir-- -l--- ---or----re-t---ci-. T______ n_ ĉ___ i___ a_ l_ l_______ r__________ T-g-e-e n- ĉ-a- i-a- a- l- l-b-r-j- r-s-o-a-i-. ----------------------------------------------- Tagmeze ni ĉiam iras al la laboreja restoracio. 0
Tražim radno mjesto. Mi -e-ĉ---l-bo-o-. M_ s_____ l_______ M- s-r-a- l-b-r-n- ------------------ Mi serĉas laboron. 0
Ja sam već godinu dana nezaposlen / -a. M- -st-- --n-abo----e jam --------. M_ e____ s________ d_ j__ u__ j____ M- e-t-s s-n-a-o-a d- j-m u-u j-r-. ----------------------------------- Mi estas senlabora de jam unu jaro. 0
U ovoj zemlji ima previše nezaposlenih. Es-as------u--aj-se-la----lo--e- ĉ--tiu l--do. E____ t__ m_____ s___________ e_ ĉ_____ l_____ E-t-s t-o m-l-a- s-n-a-o-u-o- e- ĉ---i- l-n-o- ---------------------------------------------- Estas tro multaj senlaboruloj en ĉi-tiu lando. 0

Pamćenju je potreban jezik

Većina ljudi se sjeća svog prvog dana u školi. Međutim, ne sjećaju se više onog što se desilo prije. Svoje prve godine života se gotovo uopće ne sjećamo. Zašto je to tako? Zašto se ne možemo sjetiti onog što smo proživjeli kao bebe? Razlog tomu leži u našem razvoju. Jezik i pamćenje razvijaju se otprilike u isto vrijeme. Kako bismo se nečega mogli sjetiti potreban nam je jezik. Odnosno, potrebne su nam riječi za ono što smo proživjeli. Znanstvenici su proveli različita ispitivanja s djecom. Pritom su došli do zanimljivog otkrića. Čim djeca nauče govoriti, zaborave sve što se desilo prije toga. Početak jezika je ujedno i početak pamćenja. Djeca nauče jako puno u svoje prve tri godine. Svakoga dana doživljavaju nove stvari. U tim godinama dolaze također do mnogo važnih otkrića. Pa ipak sve to nestane. Psiholozi taj fenomen nazivaju infantilnom amnezijom. Ostaju samo one stvari za koje djeca imaju naziv. Autobiografsko pamćenje pohranjuje osobna iskustva. Ono funkcionira kao dnevnik. U njemu se sprema sve što je važno za naš život. Na taj način autobiografsko pamćenje oblikuje naš identitet. No njegov razvitak ovisi o usvajanju materinjeg jezika. Svoje pamćenje možemo jedino aktivirati svojim jezikom. Naravno da stvari koje smo doživjeli kao dijete nikad potpuno ne nestanu. One su pohranjene negdje u našem mozgu. Samo ih se više ne možemo sjetiti... - Zaista šteta, zar ne?