Zbirka izraza

hr Dijelovi tijela   »   bn শরীরের বিভিন্ন অঙ্গ প্রত্যঙ্গ

58 [pedeset i osam]

Dijelovi tijela

Dijelovi tijela

৫৮ [আটান্ন]

58 [āṭānna]

শরীরের বিভিন্ন অঙ্গ প্রত্যঙ্গ

śarīrēra bibhinna aṅga pratyaṅga

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bengalski igra Više
Crtam muškarca. আম--এ-জ- মান-----ছবি--ঁ----৷ আ_ এ___ মা___ ছ_ আঁ__ ৷ আ-ি এ-জ- ম-ন-ষ-র ছ-ি আ-ক-ি ৷ ---------------------------- আমি একজন মানুষের ছবি আঁকছি ৷ 0
ś-r-rēra b--h--n---ṅg- -r-----ga ś_______ b_______ a___ p________ ś-r-r-r- b-b-i-n- a-g- p-a-y-ṅ-a -------------------------------- śarīrēra bibhinna aṅga pratyaṅga
Prvo glavu. সবচ--ে -গ- মাথ- ৷ স___ আ_ মা_ ৷ স-চ-য়- আ-ে ম-থ- ৷ ----------------- সবচেয়ে আগে মাথা ৷ 0
ś-r---r-----h-nna a-ga-p---y-ṅ-a ś_______ b_______ a___ p________ ś-r-r-r- b-b-i-n- a-g- p-a-y-ṅ-a -------------------------------- śarīrēra bibhinna aṅga pratyaṅga
Muškarac nosi šešir. ম---ষটি---টি ------র---ছ--৷ মা___ এ__ টু_ প_ আ_ ৷ ম-ন-ষ-ি এ-ট- ট-প- প-ে আ-ে ৷ --------------------------- মানুষটি একটি টুপি পরে আছে ৷ 0
ām- -ka--na------ē-a----bi-ā-----hi ā__ ē______ m_______ c____ ā______ ā-i ē-a-a-a m-n-ṣ-r- c-a-i ā-̐-a-h- ----------------------------------- āmi ēkajana mānuṣēra chabi ām̐kachi
Kosa se ne vidi. তার --ল-দ-খা--া--ন- ৷ তা_ চু_ দে_ যা_ না ৷ ত-র চ-ল দ-খ- য-য় ন- ৷ --------------------- তার চুল দেখা যায় না ৷ 0
ām--ē-a-ana -ān-ṣēra -h--i -m-ka--i ā__ ē______ m_______ c____ ā______ ā-i ē-a-a-a m-n-ṣ-r- c-a-i ā-̐-a-h- ----------------------------------- āmi ēkajana mānuṣēra chabi ām̐kachi
Uši se također ne vide. ত-র কানও------য------৷ তা_ কা__ দে_ যা_ না ৷ ত-র ক-ন- দ-খ- য-য় ন- ৷ ---------------------- তার কানও দেখা যায় না ৷ 0
āmi ē-a-a-a m--u-ē---ch--- ā----chi ā__ ē______ m_______ c____ ā______ ā-i ē-a-a-a m-n-ṣ-r- c-a-i ā-̐-a-h- ----------------------------------- āmi ēkajana mānuṣēra chabi ām̐kachi
Leđa se također ne vide. তার --ঠ--- ---া -ায়-না-৷ তা_ পি___ দে_ যা_ না ৷ ত-র প-ঠ-া- দ-খ- য-য় ন- ৷ ------------------------ তার পিঠটাও দেখা যায় না ৷ 0
s--a-------ē-māthā s_______ ā__ m____ s-b-c-ẏ- ā-ē m-t-ā ------------------ sabacēẏē āgē māthā
Crtam oči i usta. আ-ি চোখ এবং-মুখ-আ---ি ৷ আ_ চো_ এ_ মু_ আঁ__ ৷ আ-ি চ-খ এ-ং ম-খ আ-ক-ি ৷ ----------------------- আমি চোখ এবং মুখ আঁকছি ৷ 0
sa-a-ē-ē-ā-ē--āt-ā s_______ ā__ m____ s-b-c-ẏ- ā-ē m-t-ā ------------------ sabacēẏē āgē māthā
Muškarac pleše i smije se. লো-ট- ন-চছে--বং-হ--ছে-৷ লো__ না__ এ_ হা__ ৷ ল-ক-ি ন-চ-ে এ-ং হ-স-ে ৷ ----------------------- লোকটি নাচছে এবং হাসছে ৷ 0
s-ba---- āgē māt-ā s_______ ā__ m____ s-b-c-ẏ- ā-ē m-t-ā ------------------ sabacēẏē āgē māthā
Muškarac ima dug nos. ল-কটার ল-্-া-নাক-আ---৷ লো___ ল__ না_ আ_ ৷ ল-ক-া- ল-্-া ন-ক আ-ে ৷ ---------------------- লোকটার লম্বা নাক আছে ৷ 0
mān-ṣ-ṭi ----i ---- pa-ē ---ē m_______ ē____ ṭ___ p___ ā___ m-n-ṣ-ṭ- ē-a-i ṭ-p- p-r- ā-h- ----------------------------- mānuṣaṭi ēkaṭi ṭupi parē āchē
On nosi štap u rukama. স----র---ত---ক----ড়ি-ধ-- আ-- ৷ সে তা_ হা_ এ__ ছ_ ধ_ আ_ ৷ স- ত-র হ-ত- এ-ট- ছ-়- ধ-ে আ-ে ৷ ------------------------------- সে তার হাতে একটা ছড়ি ধরে আছে ৷ 0
m--u---i-ēka------i -a-- ---ē m_______ ē____ ṭ___ p___ ā___ m-n-ṣ-ṭ- ē-a-i ṭ-p- p-r- ā-h- ----------------------------- mānuṣaṭi ēkaṭi ṭupi parē āchē
On nosi i šal oko vrata. স- -ার গ--ত-ও --ট---্কা-্- জড--য়---ছে ৷ সে তা_ গ___ এ__ স্___ জ__ আ_ ৷ স- ত-র গ-া-ে- এ-ট- স-ক-র-ফ জ-়-য়- আ-ে ৷ --------------------------------------- সে তার গলাতেও একটা স্কার্ফ জড়িয়ে আছে ৷ 0
mā--ṣ-ṭ--ē------up---a-- --hē m_______ ē____ ṭ___ p___ ā___ m-n-ṣ-ṭ- ē-a-i ṭ-p- p-r- ā-h- ----------------------------- mānuṣaṭi ēkaṭi ṭupi parē āchē
Zima je i hladno je. এখ- শীত -াল এ-ং-ঠা--ডা- সময়-৷ এ__ শী_ কা_ এ_ ঠা___ স__ ৷ এ-ন শ-ত ক-ল এ-ং ঠ-ণ-ড-র স-য় ৷ ----------------------------- এখন শীত কাল এবং ঠাণ্ডার সময় ৷ 0
tā-- cu-- d-k-- -āẏa -ā t___ c___ d____ y___ n_ t-r- c-l- d-k-ā y-ẏ- n- ----------------------- tāra cula dēkhā yāẏa nā
Ruke su jake. হা--দু-ো--জ-ুত-৷ হা_ দু_ ম___ ৷ হ-ত দ-ট- ম-ব-ত ৷ ---------------- হাত দুটো মজবুত ৷ 0
t--- -ul- -ē-hā--ā---nā t___ c___ d____ y___ n_ t-r- c-l- d-k-ā y-ẏ- n- ----------------------- tāra cula dēkhā yāẏa nā
Noge su također jake. প---ু--ও মজ-ুত-৷ পা দু__ ম___ ৷ প- দ-ট-ও ম-ব-ত ৷ ---------------- পা দুটোও মজবুত ৷ 0
tā-a--ul- d---- y-ẏ--nā t___ c___ d____ y___ n_ t-r- c-l- d-k-ā y-ẏ- n- ----------------------- tāra cula dēkhā yāẏa nā
Muškarac je od snijega. মানু-ট- -র- দি-ে ত--ী ৷ মা___ ব__ দি_ তৈ_ ৷ ম-ন-ষ-ি ব-ফ দ-য়- ত-র- ৷ ----------------------- মানুষটি বরফ দিয়ে তৈরী ৷ 0
tāra --------ē--ā---ẏa--ā t___ k_____ d____ y___ n_ t-r- k-n-'- d-k-ā y-ẏ- n- ------------------------- tāra kāna'ō dēkhā yāẏa nā
On ne nosi hlače i kaput. সে---যা-্---র ক-ট-----টাই-প-ে নেই-৷ সে প্___ আ_ কো_ কো___ প_ নে_ ৷ স- প-য-ন-ট আ- ক-ট ক-ন-ট-ই প-ে ন-ই ৷ ----------------------------------- সে প্যান্ট আর কোট কোনোটাই পরে নেই ৷ 0
tā---piṭh-ṭ--- d---ā y-ẏ- nā t___ p________ d____ y___ n_ t-r- p-ṭ-a-ā-ō d-k-ā y-ẏ- n- ---------------------------- tāra piṭhaṭā'ō dēkhā yāẏa nā
Ali mušakarac se ne smrzava. কি--তু -া---ট----াণ্ডা-লা-ছে -া-৷ কি__ মা____ ঠা__ লা__ না ৷ ক-ন-ত- ম-ন-ষ-া- ঠ-ণ-ড- ল-গ-ে ন- ৷ --------------------------------- কিন্তু মানুষটার ঠাণ্ডা লাগছে না ৷ 0
ām---ō-h- ēb-- -u--a ām̐--chi ā__ c____ ē___ m____ ā______ ā-i c-k-a ē-a- m-k-a ā-̐-a-h- ----------------------------- āmi cōkha ēbaṁ mukha ām̐kachi
On je snjegović. সে একজ----- ---ব-/----ার -ানব ৷ সে এ___ হি_ মা__ / তু__ মা__ ৷ স- এ-জ- হ-ম ম-ন- / ত-ষ-র ম-ন- ৷ ------------------------------- সে একজন হিম মানব / তুষার মানব ৷ 0
āmi c-kha ---ṁ-m--h--ām̐k-chi ā__ c____ ē___ m____ ā______ ā-i c-k-a ē-a- m-k-a ā-̐-a-h- ----------------------------- āmi cōkha ēbaṁ mukha ām̐kachi

Jezik naših predaka

Moderne jezike mogu analizirati lingvisti. Pritom koriste različite metode. Međutim, kako su govorili ljudi prije više tisuća godina? Puno je teže odgovoriti na to pitanje. Znanstvenici se svejedno time bave godinama. Žele istražiti kako se prije govorilo. Pritom pokušavaju rekonstruirati stare jezične oblike. Američki znanstvenici su upravo došli do zanimljivog otkrića. Analizirali su preko 2.000 jezika. Pritom su posebice ispitivali rečenično ustrojstvo. Rezultati njihovog istraživanja bili su jako zanimljivi. Gotovo polovica jezika je imala S-O-G red riječi u rečenici. To znači da je vrijedio princip subjekt-objekt-glagol. Više od 700 jezika slijedi S-G-O model. I oko 160 jezika funkcionira po sistemu G-S-O. G-O-S model se koristi u oko 40 jezika. 120 jezika imaju mješovite oblike. S druge strane O-G-S i O-S-G su znantno rjeđi sistemi. Dakle, većina ispitanih jezika koristi S-O-G princip. Tu, primjerice, spadaju perzijski, japanski i turski jezik. Većina živih jezika slijedi S-G-O model. Danas u indoeuropskoj porodici jezika prevladava to rečenično ustrojstvo. Istraživači smatraju da se prije govorilo po S-O-G modelu. Na tom su se sistemu temeljili svi jezici. Međutim, tada su se jezici razgranali. Još uvijek se ne zna kako se to desilo. Promjena rečeničnog ustrojstva je morala imati neki razlog. Budući da u evoluciji nadvlada samo ono što ima prednosti...