Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   am የአምልኮ ቁጥሮች

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [ስልሳ አንድ]

61 [ስልሳ አንድ]

የአምልኮ ቁጥሮች

medebenya k’ut’irochi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
Prvi mjesec je siječanj. የመ---ያ-------ዋ --። የ______ ወ_ ያ__ ነ__ የ-ጀ-ሪ-ው ወ- ያ-ዋ ነ-። ------------------ የመጀመሪያው ወር ያንዋ ነው። 0
m-deb--y- -’-t-iro--i m________ k__________ m-d-b-n-a k-u-’-r-c-i --------------------- medebenya k’ut’irochi
Drugi mjesec je veljača. ሁ-----ወ---ብ-- -ው። ሁ____ ወ_ ፌ___ ነ__ ሁ-ተ-ው ወ- ፌ-ር- ነ-። ----------------- ሁለተኛው ወር ፌብርዋ ነው። 0
m-----n----’-t--roc-i m________ k__________ m-d-b-n-a k-u-’-r-c-i --------------------- medebenya k’ut’irochi
Treći mjesec je ožujak. ሶ-ተ-ው ወ---ርዝ--ው። ሶ____ ወ_ ማ__ ነ__ ሶ-ተ-ው ወ- ማ-ዝ ነ-። ---------------- ሶስተኛው ወር ማርዝ ነው። 0
ye----me--y-wi---ri -a--wa-n---. y_____________ w___ y_____ n____ y-m-j-m-r-y-w- w-r- y-n-w- n-w-. -------------------------------- yemejemerīyawi weri yaniwa newi.
Četvrti mjesec je travanj. አ-ተ-- -ር አ-ሪ---ው። አ____ ወ_ አ___ ነ__ አ-ተ-ው ወ- አ-ሪ- ነ-። ----------------- አራተኛው ወር አፕሪል ነው። 0
yem--emerī--w- weri y-niw- n--i. y_____________ w___ y_____ n____ y-m-j-m-r-y-w- w-r- y-n-w- n-w-. -------------------------------- yemejemerīyawi weri yaniwa newi.
Peti mjesec je svibanj. አምስ-ኛ---- ማ--ነው። አ_____ ወ_ ማ_ ነ__ አ-ስ-ኛ- ወ- ማ- ነ-። ---------------- አምስተኛው ወር ማይ ነው። 0
ye-e-emer----i---ri y-n--a -e--. y_____________ w___ y_____ n____ y-m-j-m-r-y-w- w-r- y-n-w- n-w-. -------------------------------- yemejemerīyawi weri yaniwa newi.
Šesti mjesec je lipanj. ስድ-ተ-- -ር -- -ው። ስ_____ ወ_ ዩ_ ነ__ ስ-ስ-ኛ- ወ- ዩ- ነ-። ---------------- ስድስተኛው ወር ዩኒ ነው። 0
hul-t--y--- we-i-f-bi--wa n--i. h__________ w___ f_______ n____ h-l-t-n-a-i w-r- f-b-r-w- n-w-. ------------------------------- huletenyawi weri fēbiriwa newi.
Šest mjeseci je pola godine. ስድስ- ወሮ- -አ-ት--ማ--ና-ው። ስ___ ወ__ የ___ ግ__ ና___ ስ-ስ- ወ-ች የ-መ- ግ-ሽ ና-ው- ---------------------- ስድስት ወሮች የአመት ግማሽ ናቸው። 0
h--e-e--a-i---ri fē--r--a newi. h__________ w___ f_______ n____ h-l-t-n-a-i w-r- f-b-r-w- n-w-. ------------------------------- huletenyawi weri fēbiriwa newi.
Siječanj, veljača, ožujak, ያን- ---ብ-- ፤ ማ-ዝ ያ__ ፤ ፌ___ ፤ ማ__ ያ-ዋ ፤ ፌ-ር- ፤ ማ-ዝ ---------------- ያንዋ ፤ ፌብርዋ ፤ ማርዝ 0
hul--en---i-w-r- ------wa-new-. h__________ w___ f_______ n____ h-l-t-n-a-i w-r- f-b-r-w- n-w-. ------------------------------- huletenyawi weri fēbiriwa newi.
travanj, svibanj i lipanj. አ----፤ ማይ - -ኒ አ___ ፤ ማ_ ፤ ዩ_ አ-ሪ- ፤ ማ- ፤ ዩ- -------------- አፕሪል ፤ ማይ ፤ ዩኒ 0
s--it-n---i--er--marizi ne-i. s__________ w___ m_____ n____ s-s-t-n-a-i w-r- m-r-z- n-w-. ----------------------------- sositenyawi weri marizi newi.
Sedmi mjesec je srpanj. ሰባ-ኛ- ወር--ሊ-ነው። ሰ____ ወ_ ዩ_ ነ__ ሰ-ተ-ው ወ- ዩ- ነ-። --------------- ሰባተኛው ወር ዩሊ ነው። 0
s---te--aw- we-- m----i ----. s__________ w___ m_____ n____ s-s-t-n-a-i w-r- m-r-z- n-w-. ----------------------------- sositenyawi weri marizi newi.
Osmi mjesec je kolovoz. ስ-ንተኛ--ወር---ጎ----ው። ስ_____ ወ_ አ____ ነ__ ስ-ን-ኛ- ወ- አ-ጎ-ት ነ-። ------------------- ስምንተኛው ወር አውጎስት ነው። 0
sosite-y-wi -e-i-ma---i n-w-. s__________ w___ m_____ n____ s-s-t-n-a-i w-r- m-r-z- n-w-. ----------------------------- sositenyawi weri marizi newi.
Deveti mjesec je rujan. ዘ-ነ-ው--ር --ም-ር ነ-። ዘ____ ወ_ ሴ____ ነ__ ዘ-ነ-ው ወ- ሴ-ም-ር ነ-። ------------------ ዘጠነኛው ወር ሴቴምበር ነው። 0
ā-a-en-aw-----i -p-r--i-ne--. ā_________ w___ ā______ n____ ā-a-e-y-w- w-r- ā-i-ī-i n-w-. ----------------------------- āratenyawi weri āpirīli newi.
Deseti mjesec je listopad. አ--ኛው -- ኦ-ቶበር-ነው። አ____ ወ_ ኦ____ ነ__ አ-ረ-ው ወ- ኦ-ቶ-ር ነ-። ------------------ አስረኛው ወር ኦክቶበር ነው። 0
ā---enya-i --r- ā--r-----ewi. ā_________ w___ ā______ n____ ā-a-e-y-w- w-r- ā-i-ī-i n-w-. ----------------------------- āratenyawi weri āpirīli newi.
Jedanaesti mjesec je studeni. አ-ራ --ደኛው-ወር--ቬምበ- ነ-። አ__ አ____ ወ_ ኖ____ ነ__ አ-ራ አ-ደ-ው ወ- ኖ-ም-ር ነ-። ---------------------- አስራ አንደኛው ወር ኖቬምበር ነው። 0
ā-at--yawi --ri ā-i-ī-i newi. ā_________ w___ ā______ n____ ā-a-e-y-w- w-r- ā-i-ī-i n-w-. ----------------------------- āratenyawi weri āpirīli newi.
Dvanaesti mjesec je prosinac. አ---ሁ-ተኛው-ወር ---በር-ነው። አ__ ሁ____ ወ_ ዲ____ ነ__ አ-ራ ሁ-ተ-ው ወ- ዲ-ም-ር ነ-። ---------------------- አስራ ሁለተኛው ወር ዲሴምበር ነው። 0
ām---teny-w--we-i --y--n---. ā___________ w___ m___ n____ ā-i-i-e-y-w- w-r- m-y- n-w-. ---------------------------- āmisitenyawi weri mayi newi.
Dvanaest mjeseci je jedna godina. አ----ለ- ወሮች-አንድ-አ---ነ-። አ__ ሁ__ ወ__ አ__ አ__ ነ__ አ-ራ ሁ-ት ወ-ች አ-ድ አ-ት ነ-። ----------------------- አስራ ሁለት ወሮች አንድ አመት ነው። 0
āmisit--yawi-we----a-- ne-i. ā___________ w___ m___ n____ ā-i-i-e-y-w- w-r- m-y- n-w-. ---------------------------- āmisitenyawi weri mayi newi.
Srpanj, kolovoz, rujan, ዩሊ--አ-ጎ---፣----በር ዩ_ ፤_____ ፣ ኦ____ ዩ- ፤-ው-ስ- ፣ ኦ-ቶ-ር ----------------- ዩሊ ፤አውጎስት ፣ ኦክቶበር 0
ām-------aw- --ri------n--i. ā___________ w___ m___ n____ ā-i-i-e-y-w- w-r- m-y- n-w-. ---------------------------- āmisitenyawi weri mayi newi.
listopad, studeni i prosinac. ኦ-ቶበር ----ምበ--እ- -ሴ--ር ኦ____ ፤ ኖ____ እ_ ዲ____ ኦ-ቶ-ር ፤ ኖ-ም-ር እ- ዲ-ም-ር ---------------------- ኦክቶበር ፤ ኖቬምበር እና ዲሴምበር 0
s--i-------w----r- -unī-n--i. s____________ w___ y___ n____ s-d-s-t-n-a-i w-r- y-n- n-w-. ----------------------------- sidisitenyawi weri yunī newi.

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...