Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   cs Řadové číslovky

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [šedesát jedna]

Řadové číslovky

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski češki igra Više
Prvi mjesec je siječanj. P---í měsí--je-leden. P____ m____ j_ l_____ P-v-í m-s-c j- l-d-n- --------------------- První měsíc je leden. 0
Drugi mjesec je veljača. D--hý--ěsíc-j--ú--r. D____ m____ j_ ú____ D-u-ý m-s-c j- ú-o-. -------------------- Druhý měsíc je únor. 0
Treći mjesec je ožujak. T---í---sí-----bř-zen. T____ m____ j_ b______ T-e-í m-s-c j- b-e-e-. ---------------------- Třetí měsíc je březen. 0
Četvrti mjesec je travanj. Čt-----mě-í- ---d-b--. Č_____ m____ j_ d_____ Č-v-t- m-s-c j- d-b-n- ---------------------- Čtvrtý měsíc je duben. 0
Peti mjesec je svibanj. Pá-ý m-sí--je --ěte-. P___ m____ j_ k______ P-t- m-s-c j- k-ě-e-. --------------------- Pátý měsíc je květen. 0
Šesti mjesec je lipanj. Še--ý-m---- -e---rv-n. Š____ m____ j_ č______ Š-s-ý m-s-c j- č-r-e-. ---------------------- Šestý měsíc je červen. 0
Šest mjeseci je pola godine. Še-t mě--c- -e -----o-u. Š___ m_____ j_ p__ r____ Š-s- m-s-c- j- p-l r-k-. ------------------------ Šest měsíců je půl roku. 0
Siječanj, veljača, ožujak, Led-n, -n-r, ---z--, L_____ ú____ b______ L-d-n- ú-o-, b-e-e-, -------------------- Leden, únor, březen, 0
travanj, svibanj i lipanj. d--e-----ěten-- --rve-. d_____ k_____ a č______ d-b-n- k-ě-e- a č-r-e-. ----------------------- duben, květen a červen. 0
Sedmi mjesec je srpanj. Se--ý -ě-íc -- č-----e-. S____ m____ j_ č________ S-d-ý m-s-c j- č-r-e-e-. ------------------------ Sedmý měsíc je červenec. 0
Osmi mjesec je kolovoz. O--ý----í--j----pe-. O___ m____ j_ s_____ O-m- m-s-c j- s-p-n- -------------------- Osmý měsíc je srpen. 0
Deveti mjesec je rujan. D-v--ý--ě-íc--------. D_____ m____ j_ z____ D-v-t- m-s-c j- z-ř-. --------------------- Devátý měsíc je září. 0
Deseti mjesec je listopad. D-s-tý-mě-í- -e---j-n. D_____ m____ j_ ř_____ D-s-t- m-s-c j- ř-j-n- ---------------------- Desátý měsíc je říjen. 0
Jedanaesti mjesec je studeni. J-----c---mě-íc -e--i---p--. J________ m____ j_ l________ J-d-n-c-ý m-s-c j- l-s-o-a-. ---------------------------- Jedenáctý měsíc je listopad. 0
Dvanaesti mjesec je prosinac. D-an---ý -ěsíc-j- p--sine-. D_______ m____ j_ p________ D-a-á-t- m-s-c j- p-o-i-e-. --------------------------- Dvanáctý měsíc je prosinec. 0
Dvanaest mjeseci je jedna godina. D-a-áct-měs-c---e--e--- ro-. D______ m_____ j_ j____ r___ D-a-á-t m-s-c- j- j-d-n r-k- ---------------------------- Dvanáct měsíců je jeden rok. 0
Srpanj, kolovoz, rujan, Č--ve-ec- srpe-, z-ří, Č________ s_____ z____ Č-r-e-e-, s-p-n- z-ř-, ---------------------- Červenec, srpen, září, 0
listopad, studeni i prosinac. ří--n, li-t--ad a---o-i-ec. ř_____ l_______ a p________ ř-j-n- l-s-o-a- a p-o-i-e-. --------------------------- říjen, listopad a prosinec. 0

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...